Select Page

UŽIVO IZ STRIPA - sa praktične nastave na smeru MAKEUP ARTIST

UŽIVO IZ STRIPA

Strip se sastoji iz oslikanih scena sa “balonima” u kojima se nalazi tekst koji likovi stripa izgovaraju.

Inspiracija za današnju praktičnu nastavu na smeru MAKEUP ARTIST bili su stripovi iz pedesetih godina.

Ženski likovi iz ovih stripova su veoma dramatični, često u nevolji ili uplakanog lica.

Pretvorili smo “prave” devojke u nacrtane likove iz stripova.

Kako to izgleda kroz četkice naših studenata pogledajte na slikama.

 

Strip

Strip je priča predstavljena nizom slika praćenih tekstualnim dijalogom i objašnjenjima. U skorije vreme postoje i stripovi samo u slikama, bez teksta.

Danas se obično strip smatra vrstom umetnosti, čak je poznat i kao „deveta umetnost“ i kategoriše se da pripada likovnim, dramskim i književnim vrstama umetnosti. Međutim, postoje teoretičari koji se ne slažu s tim i strip smatraju narativnom, ali ne i književnom formom.

Razlikuju se više žanrova stripa: naučna fantastika, fantastika, superheroji, vestern, pustolovni, horor, erotski, komični i kriminalistički strip.

Istorijat

Koreni likovnog pripovedanja nalaze se u pećinskom slikarstvu evropskog gornjeg paleolita, da bi kroz istoriju strip dobio više svojih oblika: narodne grafike, freske, žitijne ikone, novinski strip, stripske sveske i albumi, murali i veb-strip.

Začetkom stripa se smatra još Trajanov stub na kom je uklesan niz slika koji čini priču, a slične tvorevine su pronađene i u Staroj Grčkoj i Starom Egiptu u hijeroglifima i na tapiserijama. Sa pronalaskom štamparske prese počeo je da se razvija i crtež uz tekst. U početku su slike bile isključivo verskog karaktera, da bi u 17. i 18. veku strip postao pretežno satiričan i komičan.

Moderni svetski strip je počeo da se formira u današnjem obliku sredinom 19. veka. Strip se danas u nekim zemljama kao što su Francuska, Italija, SAD, Japan, Srbija i druge zemlje bivše SFRJ, tretira kao visoka umetnička forma, društveno je omiljen i izučava se na akademskom nivou.

Najstariji nacrtani superheroj je Supermen koji je nastao u prvoj strip knjizi 1938. godine. Nacrtao ga je Džo Šuster, a doradio Džeri Sigl. Supermen je ubrzo postao vrlo popularan, a u stripove je uveden novi žanr sa superherojima. Veliku popularnost je stekao i strip sa Piterom Parkerom, koji je bio srednjoškolski štreber, a nakon ujeda radioaktivnog pauka se stransformisao u Spajdermena, čoveka pauka. Strip sa Spajdermenom je izašao 1962. godine, a kreirao ga je Stiv Ditko. Jedan od najpoznatijih crtača stripova je Alan Mur, dok je Frenk Miler poznat po mračnim stripovima. Stripovi su nekad poslužili i kao osnove filmova, kao što je režiser Robert Rodrigez snimio film po stripu Grad greha.