Select Page

Diplomski rad: PRIMENA VLASULJARSTVA U FILMU "HRABRO SRCE”

YORK UNIVERSITY USA

Akademija za estetiku i kozmetologiju “Purity”

Diplomski rad iz predmeta Vlasuljarstvo

PRIMENA VLASULJARSTVA U FILMU
“HRABRO SRCE”

 

 

                Profesor: Jeremić Dragoljub                                           Student: Jelena Spasojević
                                                                                                                                                                                                                                                                                    Br.indeksa 11079/18

      Beograd 2020

SADRŽAJ

-Istorija vlasuljarstva……………………………………………………………..1
-Istorijat filma………………………………………………………………………20
-Priprema rada u filmu I potreban alat…………………………………….31
-Pravljenje i postavljanje perike……………………………………………..42
-Zaključak……………………………………………………………………………50

 

 

ISTORIJA VLASULJARSTVA
Egipćani su nosili kosu na različite načine: mogli su da imaju, kako muško tako i žensko čisto obrijanu glavu ili da imaju kosu u dužini ramena ili kratko šišanu kosu do potiljka. Stil frizure za njih nije određivao pol. Ipak, mogao je biti znak starosti ili socijalne grupe. Deca su generalno bila obrijana do puberteta, a nakon toga mogli su da odluče da li će da imaju dugu ili kratku kosu. Stariji ljudi su koristili perike da bi prikrili ćelavost ili sedu kosu. Radnici su nosili kratku kosu, obično sa šiškama. Medju najmoćnijim socijalnim klasama bila je uobičajena upotreba perika i bogatih nastavaka uz asistiranje ličnih frizera i vlasuljara.
Najranije egipatske perike(oko 2700. p. n. e.) bile su napravljene od ljudske kose, ali su se češće koristile jeftinije zamene kao što su vlakna od palminog lista i vuna. Kada bi se sakupila potrebna količina dlake, ona bi se sortirala po dužinama i uklonila sva zapetljanja češljem sa sitnim zupcima.Koristeći impresivan niz frizerskih alata, proizvođači perika bi zatim od pripremljene dužine kose napravili niz pletenica, pletenica ili lokni u zavisnosti od zahtevanog stila, sa svakim komadom premazanim zagrejanom mešavinom pčelinjeg voska i smole koja bi se stvrdnula kada ohlađen. Pošto je tačka topljenja pčelinjeg voska 140°–145°F, ovaj metod pričvršćivanja kose bi bio efikasan čak i u ekstremnoj klimi u Egiptu.Pojedinačni pramenovi ili pletenice se zatim mogu pričvrstiti direktno na prirodnu kosu u obliku ekstenzija, ili alternativno mogu se koristiti za stvaranje cele perike pričvršćivanjem pojedinačnih delova kose na osnovnu podlogu tipa mreže koja se proizvodi na glavi. oblikovani drveni nosač. Iako su se u njegovoj konstrukciji povremeno koristile lanene ili kožne trake, osnova je najčešće napravljena od finih dužina pletene ili utkane kose. Odvojeni pramenovi bi se zatim mogli pričvrstiti tako što bi se utkali direktno u potiljak kose koji su zauzvrat činili deo mreže, ili ih alternativno povezivali u čvorove.Dalji metod je bio da se svaki pramen pričvrsti tako što se njegov korenski kraj obmota oko dela mreže i pritisne nazad na sebe, pričvršćuje se namotavanjem manjeg pramena kose oko njega i nanošenjem dodatnog premaza od mešavine pčelinjeg voska i smole.Pored kompletnih perika, korišćene su i pojedinačne pletenice za stvaranje širih i dužih dimenzija.Veštačka kosa je bila produžena sa ljudskom kosom,prečvršćena koncem.
.Opcija obrijane ili podšišane glave mogla bi biti zaštićena od štetnog uticaja sunca perikom, izborom koji je bolji od jednostavne lanene tkanine za glavu jer bi omogućila telesnu toplotu da pobegne kroz mrežu poput mreže. temeljna baza dok je glava zaštićena. Uklanjanje prirodne dlake i naknadno usvajanje perika je takođe bila higijenska mera i u velikoj meri je smanjila zdravstvene rizike povezane sa parazitskom infestacijom, posebno vaškama.
Kraljica Nefertiti, koja je živela tokom četrnaestog veka p.n.e., bila je poznata po tome što je nosila tamnoplave perike, a svečane perike su ponekad bile pozlaćene ili tanko obložene zlatom. Kosa je virila pravo iz lobanje, stvarajući velike, pune perike koje su nudile nosiocima zaštitu od vrućine sunca. Najčešće crne, perike su bile i drugih boja.
Perike su prali mešavinom vode i citrusnih sokova.Citrusna kiselina rastvara masna ulja sa kose i ostavlja folikul začeplčjen tako da ga održava suvim.


Sl.br.1Nakit za kosu u Egiptu

Sl.br.2 Kosa koja se vidi ispod perike

 

Sedamnaesti i osamnaesti vek
Sedamnaesti vek je doživeo potpuni preporod perika i postala je vrhunac mode i za muškarce i za žene, a mnogi su brijali glave ispod njih radi udobnosti i pristajanja. Luji XIV je dopunjavao svoju proređenu kosu lažnim komadima sve dok „na kraju nije pristao da mu se obrije glava, što se radilo svakodnevno nakon toga, i da nosi periku“. Do osamnaestog veka, oni koji su imali finansije imali su veliku periku za svečane prilike i manju za upotrebu u kući. Što je perika veća ili „punog dna“, to je bila skuplja, pa su bile i oznaka klase i prihoda i meta kradljivaca perika. Ako neko nije mogao da priušti periku, učinio je da mu prirodna kosa izgleda što je moguće više perika. Do sredine osamnaestog veka, bela je bila omiljena boja za perike, a one su prvo podmazane, a zatim posute u prah brašnom ili mešavinom skroba i gipsa u kućnom ormaru za perike pomoću specijalnih mehova. Oko njihove nege i održavanja konstruisani su unosni zanati, kao što je frizerstvo.Početkom veka kod žena je još uvek je u modi bio određeni stil iz prošlog veka: „Fontange“ frizura. Tako je nazvan, jer ga je stvorila Vojvotkinja od Fontange-a, koja je tokom lova sa kraljem Lujem 14. od Francuske uplela svoju kosu u grane drveta i da bi uredila frizuru koja joj se pokvarila u nesreći ona ju je sakupila na vrhu grane. Kralj je bio oduševljen izgledom novonastale frizure i molio ju je da je zauvek sačuva. Ovaj stil bio je u modi više-manje do 1720.
Pod vlašću Luja 15. običaji su se promenili i ženske frizure postale su jednostavnije. U modi je bio stil koji se zvao „tete de mouton“ (ovčja glava) sa kratkim loknama i nekoliko pramenova na potiljku. Žene nisu nosile perike do 1770. Od tada, frizure su postale dosta složenije.
Da bi se postigao izgled, kosa je ubirana sa glava seoskih radničkih klasa. Ričard Korson je primetio da je puna perika nestajala oko 1790. godine.


Sl.br.1 Louis XIV

Sl.br.2

Sl.br.3 Jonathan Swif

Sl.br.4 Louis XV

William Andrews, englseski pisac iz devetneastog veka, rekao je da krađa perika u osamnaestom veku nije bila redak slučaj. I u njena slavna vremena perika je bila skupa. Potrebno je vežbati negu perika da se one ne bi izgubile. Iako su se preduzimale
mere za sprečavanje krađa perika, krađe su se ipak ponekad događale. Sledeća operacija je bila poznata:dečak je prekriven na mesarskom poslužavniku nošen od strane velikog čoveka i za tili čas je dečak ukrao periku. Kada začuđeni vlasnik počeo da traži oko sebe, zaustavi ga dečakov saučesnik praveći se da mu pomaže dok lopov beži
.
Sl.br.1 Krađa perike

Berberini osim sečenja i sređivanja kose i brada radili su već dugi niz godina i hiruške operacije i vađenje zuba . 1745. zakon u Engleskoj zabranio im je ovo praktikovanje i dozvoljavao im samo da rade sa kosom. To je uslovilo propast mnogih berbernica i manjak posla za mnoge berberine u Evropi zato što su slični zakoni donošeni i u Francuskoj i drugim zemljama. Ali uspeh perika zahtevao je nove profesionalce. Vlasuljari i dizajneri kose takodje su čistili i popravljanli perike, osvežavali lokne puderom i ukrasima. Krajem prošlog veka osnovan je esnaf vlasuljara i oni su zahtevali plaćanje takse i polaganje ispita sposobnosti onih koji su hteli da rade u ovoj profesiji. U ovom veku industrija vlasuljarstva je rasla i postala važna, stvarajući nova radna mesta i izvor prihoda za mnoge ljude. Sa druge strane, uticala je na industriju modistkinja (trgovkinje pomodnom robom). Muškarci su prestali da nose šešire kako bi istakli svoje perike, takodje nove vrste kapa su bile potrebne za velike i teške perike. Kako bilo, veliki deo ljudi ,80% populacije nije nosio perike (koje su jako puno koštale), nosili su sopstvenu kosu,nenapuderisanu. Ali samo manjina koja je živela na visokoj skali pokretala je i hranila važnu industriju perika.

Sl.br.1


Sl.br.2

Uprkos tome što bi možda bilo smešno zamisliti da su žene nosile te ogromne naslage kose na svojim glavama na svim svečanostima na kojima su bile realnost je sasvim drugačija. Možda su ovi ogromni kapilarni aranžani i mogli postojati, ali samo u veoma specijalnim prilikama i pozorišnom izvodjenju. Perike kao ova na slici (Sl.br.1) su samo karikature epohe ili priče ili legende bez ozbiljnih osnova. Nemoguće je naći ovakve perike na slikama iz ovog perioda, uzimajući da su poznati slikari oslikavali realan život. Plemkinje su nosile dosta trezvenije i elegantnije frizure, iako su one bile jako složene.


Sl.br.1

 

Devetnaesti i početak dvadesetog veka
Početkom 19. veka u Sjedinjenim Državama, samo četiri predsednika, od Džona Adamsa do Džejmsa Monroa, nosila su kovrdžave perike,u rep prema staromodnom stilu 18. veka, iako Tomas Džeferson nije uvek nosio periku, već je nosio samo periku kada je bio ambasador u Francuskoj sa svojom dugom crvenom kosom koja je implicirala da je kratka do njegovog mandata državnog sekretara, potpredsednika i predsednika, u koju je napudrao svoju dugu kosu.Za razliku od njih, prvi predsednik Džordž Vašington nikada nije nosio periku; umesto toga, svoju dugu kosu je napudrao, uvijao i vezao u rep.

Sl.br.1 James Monroe

Sl.br.2 George Washington

Tokom kasnog devetnaestog i ranog dvadesetog veka, frizeri u Engleskoj i Francuskoj radili su brz posao snabdevajući pošice(francuska reč za dodatu kosu), ili unapred napravljene male perušice, lokne i lažne punđe koje su ugradile u frizuru.
Svi frizeri su imali radnu sobu u kojoj su se izrađivali poštari za prodaju u kojima je postišer spremao kosu. Češljanje kose je sačuvano, a zatim provučeno kroz kopču (ravnu dasku sa metalnim zupcima koji vire nagore) da bi se ispravili. Kosa je sortirana u snopove spremne da se uvijaju u lažne komade ili uvijaju pomoću uređaja zvanog bigoudis napravljen od drveta ili očvrsle gline. Delovi kose su smotani na bigudije, a zatim pušteni u vodu pomešanu sa sodom. Nakon nekoliko sati kuvanja, suva kosa je odmotana i uskladištena – metoda koja datira još od Egipćana. Ako se češljanjem dobija premalo kose, dolazi od drugih žena. To je bila roba za eksploataciju, a jedan od poznatih izvora bila je pijaca kose u Morlansu na Pirinejima, jedan od brojnih sajmova zapošljavanja na kojima su dileri bukvalno kupovali kosu sa ženskih glava. Mnogo kose je takođe uvezeno iz Male Azije, Indije, Kine i Japana i kuvano u azotnoj kiselini da bi se uklonila boja i štetočine. I muškarci su nosili perike, ali ovo je trebalo da prikrije ćelavost.Pune perike u 19. i početkom 20. veka nisu bile u modi. Često su ih nosile stare dame koje su izgubile kosu.

 

1920-ih do danas

Sa uvođenjem nove frizure sa šišanjem 1920-ih, perike su postale nemilost i nosile su ih starije žene koje nisu bile zainteresovane za tek ošišani izgled. Njihova upotreba se vratila 1950-ih, ali samo kao način da se imaju privremene fantazijske frizure. Najpoznatije perike i frizerke u Evropi bile su Maria i Rosy Carita.

Sl.br.1 Maria i Rosy Carita

U crnom frizerstvu, međutim, perika je bila od najveće važnosti jer je omogućavala modne stilove bez podvrgavanja dugotrajnom, a u nekim slučajevima i bolnom procesu ispravljanja.
Crne zvezde kao što je Diana Ross bile su poznate po svojim elegantnim kolekcijama perika sredinom 1960-ih.


Sl.br.1 Diana Ross

Tek kasnih 1960-ih perike su doživele ogromnu renesansu u belim frizerskim praksama. Moda koja se brzo menja, šik svemirskog doba i moda za odeću koja se suši na kapanju u novim veštačkim tkaninama doveli su do mode za veštačko umesto prirodnog. Do 1968. godine došlo je do buma perika i procenjuje se da je jedna trećina svih Evropljanki nosila ono što su frizeri nazivali „perikom udobne“.

Sl.br.1

 

Muškarci su i dalje imali tendenciju da nose perike drugačije, krećući se dalje ka naturalizmu koji su mnoge žene odbacivale.


Sl.br.1

Do ranih 1950-ih, sve perike su se izrađivale ručno. Međutim, pronalazak perike napravljene u mašini od najlona i akrila u Hong Kongu doveo je do toga da su jeftine, masovno proizvedene perike preplavile tržište. Nova modna perika ili komad za kosu postao je jedan od najbrže rastućih izvoznih proizvoda Hong Konga i do 1970. industrija je zapošljavala 24.000 radnika. Godine 1963. britanski uvoz perika i ukosnica iz Hong Konga vredeo je 200.000 funti (350.000 dolara); do 1968. bio je skoro 5 miliona funti (8,78 miliona dolara). Do 1969. godine oko četrdeset posto perika je bilo sintetičko, a vodeće kompanije u razvoju perika bile su američka firma Dynel i japanski Kanekalon, koji su oboje koristili modakrile za kreiranje perika koje su bile lake za negu i koje su dobro držale kovrdžave. Krajem dvadesetog veka koriste se mnogi lažni oblici kose, a promena duge frizure u kratku može se završiti po volji sa ekstenzijama.

.
Sl.br.1

ISTORIJAT FILMA

Hrabro srce je američki istorijski dramski film iz 1995. godine u režiji i koprodukciji Mela Gibsona, koji tumači ser Vilijam Volas, škotski ratnik iz kasnog 13. veka. Film prikazuje život Volasa koji je predvodio Škote u Prvom ratu za nezavisnost Škotske protiv engleskog kralja Edvarda I.
Radnja filma
Engleski kralj Edvard I Dugonogi je 1280. napao i osvojio Škotsku nakon smrti kralja Aleksandra III, koji nije ostavio naslednika prestola. Mladi Vilijam Volas je svedok Edvardove izdaje, preživljava smrt svog oca i brata, pa ga njegov stric Argajl odvodi na hodočašće širom Evrope, gde dobija obrazovanje. Godinama kasnije, Edvard I daje svom plemstvu zemlju i povlastice u Škotskoj, uključujući pravo da spavaju sa suprugama svojih podanika prve bračne noći. U međuvremenu, odrasli Valas se vraća u Škotsku i zaljubljuje se u svoju drugaricu iz detinjstva Maron Maklanok i njih dvoje se venčavaju u tajnosti. Volas spasava Maron da je ne siluju engleski vojnici, ali dok se drugom prilikom borila protiv pokušaja silovanja, Maron je zarobljena i javno pogubljena. Kao osvetu, Volas vodi svoj pokolj engleskog garnizona u svom rodnom gradu i šalje preostale vojnike lanarčkog garnizona nazad u Englesku.
Edvard I naređuje svom sinu, princu Edvardu da zaustavi Volasa na bilo koji način. Volas podiže ustanak protiv Engleza, i kako se legenda o njemu širi, na stotine Škota iz susednih klanova mu se pridružuje. Volas predvodi svoju vojsku do pobede u bici na Stirlingškom mostu a zatim uništava grad Jork, usmrtivši Edvardovog bratanca i poslavši njegovu odsečenu glavu kralju Edvardu I. Volas traži pomoć od Roberta Brusa, sina plemića Roberta Starijeg i pretedenta za škotsku krunu. Robertom Brusom vlada njegov otac, koji želi da osigura svom sinu presto tako što bi se potčinio Englezima. Zabrinut zbog opasnosti širenja ustanka, Edvard šalje suprugu svog sina Izabelu da pokuša da pregovara sa Volasom i odvuče mu pažnju, dok se priprema još jedna vojska za invaziju Škotske.
Posle susreta, Izabela se zaljubljuje u Volasa. Upozoren od Izabele od predstojećoj invaziji, Volas moli škotske plemiće da preduzmu aktivnosti da se suprotstave ovoj opasnosti i povrate nazad svoju državu. Lično predvodeći englesku vojsku, Edvard I se sukobio sa Škotima kod Falkirka, gde plemići Loklan i Mornej, koje je podmitio Edvard, izdaju Volasa, što doprinosi da Škoti izgube bitku. Dok Volas juriša na Edvarda, presreće ga jedan od kraljevih kopljanika, koji se otkriva da je Robert Brus. Zbog griže savesti, Brus odvodi Volasa na sigurno pre nego što ga Englezi mogu zarobiti. Volas ubija Loklana i Morneja zbog njihove izdaje i vodi gerilski rat protiv Engleza, uz Izabelinu pomoć, sa kojom na kraju ima ljubavnu aferu. Robert Brus zakazuje sastanak sa Volasom u Edinburgu, ali je njegov otac sklopio zaveru sa drugim plemićima da zarobe i predaju Volasa Englezima. Nakon što je saznao za ovu izdaju, Robert Brus se odriče svoga oca. Izabela se sveti sada smrtno bolesnom Edvardu I kazavši mu da će njegova krvna linije biti uništena nakon njegove smrti jer sada ona nosi Volasovo dete.
U Londonu, Volas je doveden pred engleski sud, suđeno mu je za izdaju i osuđen je na javno mučenje i odsecanje glave. Čak i dok je bio vešan, davljen i rasčetvoren, Volas odbija da se pokori kralju. Dok povici za milost dolaze od okupljenog naroda dirnutog Volasovim junaštvom, sudije mu daju poslednju priliku, ponududivši mu da samo kaže reč Milost, pa će mu biti odobrena brza smrt. Volas umesto toga uzvikuje Sloboda!, pa sudije naređuju da se ubije. Nekoliko trenutaka pre nego što će mu odseći glavu, Volasu se priviđa lik Maron, kako mu se smeši.
Godine 1314, Robert, sada škotski kralj, vodi škotsku vojsku na tradicionalno postrojavanje engleskih trupa na polju kod Benokberna, gde bi trebalo da zvanično prihvati englesku vladavinu. Dok kreće da jaše prema Englezima, staje i priseća se Volasa, zamolivši svoje ljude da se bore uz njega kao što su se borili uz Volasa. Robert zatim vodi svoju vojsku u bitku protiv zaprepašćenih Engleza, donevši Škotima svoju slobodu.
Uloge

Glumac Uloga
Mel Gibson Vilijam Volas
Patrik Makguan Kralj Edvard I
Piter Hanli Edvard, princ od Velsa
Ijan Banen Robert Brus stariji
Angus Makfaden Robert Brus
Sofi Marso princeza Izabela
Brendan Glison Hamiš Kembel
Džejms Kozmo Kebel stariji
Ketrin Makormak Maron Maklanok
Dejvid O`Hara Ludi Stiven
Brajan Koks stric Argajl
Džejms Robinson II mladi Vilijam
   
   

Produkcija
Producent Alan Ladd Jr. je prvobitno imao projekat u MGM-Pathé Communications kada je preuzeo scenario od Volasa. Kada je MGM prolazio kroz novo rukovodstvo 1993. godine, Ladd je napustio studio i preuzeo neke od njegovih vrhunskih nekretnina, uključujući Braveheart-Hrabro srce.Gibson je naišao na scenario i jako mu se dopao, u početku ga je preneo. Međutim, pomisao na to mu se stalno vraćala i na kraju je odlučio da preuzme projekat. Teriju Gilijamu je ponuđeno da režira film, ali je on odbio. Gibson je u početku bio zainteresovan samo za režiju i smatrao je Breda Pita u ulozi ser Vilijama Volasa, ali je Gibson nevoljno pristao da igra i Volasa.
Gibson i njegova producentska kuća, Icon Productions, imali su poteškoća da prikupe dovoljno novca za film. Warner Bros je bio voljan da finansira projekat pod uslovom da Gibson potpiše za još jedan nastavak Smrtonosnog oružja, što je on odbio. Gibson je na kraju dobio dovoljno sredstava za film, pri čemu je Paramount Pictures finansirao trećinu budžeta u zamenu za severnoamerička prava distribucije filma, a 20th Century Fox je uložio dve trećine budžeta u zamenu za prava međunarodne distribucije
Glavno snimanje filma počelo je 6. juna 1994. godine. Dok je ekipa provela tri nedelje snimajući na lokaciji u Škotskoj, glavne scene bitaka snimane su u Irskoj koristeći pripadnike rezervnog sastava Irske vojske kao statisti. Da bi smanjio troškove, Gibson je imao iste dodatke, do 1.600 u nekim scenama, koji prikazuju obe vojske. Rezervisti su dobili dozvolu da puštaju bradu i zamenili su svoje vojne uniforme srednjovekovnom odećom. Glavno snimanje je završeno 28. oktobra 1994. godine.Film je snimljen u anamorfnom formatu sa Panavision C- i E-serije sočiva.
Gibson je morao da ublaži scene bitke u filmu da bi izbegao ocenu NC-17 od MPAA; konačna verzija je dobila ocenu R za „brutalni srednjovekovni rat“. Gibson i montažer Stiven Rozenblum su u početku imali film na 195 minuta, ali Šeril Lensing, koja je u to vreme bila na čelu Paramounta, zatražila je od Gibsona i Rozenbluma da smanje film na 177 minuta.Prema Gibsonu u intervjuu za Kolajder iz 2016. godine, postoji četvoročasovna verzija filma i bio bi zainteresovan za ponovno sklapanje ako su zainteresovani i Paramount i Fox.

Filmski poster

Režija Mel Gibson
Scenario Randal Volas
Producent Mel Gibson
Alan Lad mlađi
Brus Dejvi
Stiven Makeviti
Glavne uloge Mel Gibson
Sofi Marso
Ketrin Makormak
Patrik Makguan
Angus Makfaden
Brendan Glison
Muzika Džejms Horner
Izdavačka kuća Paramount Pictures
Godina 1995.
Trajanje 178 minuta.
Zemlja SAD
Jezik engleski
Budžet 65 miliona dolara
Zarada 210,4 miliona dolara
Sledeći Robert Brus
   

Istorijska tačnost
Početak filma je smešten u 1280. godinu kada engleski kraj Edvard I osvaja Škotsku posle smrti kralja Aleksandra III. Međutim, u stvarnosti kralj Aleksandar III je umro 1286. bez muškog naslenika, pa je škotski presto pripao njegovoj trogodišnjoj unuci Margareti. Sama Margareta je umrla četiri godine kasnije, pa se pojavio problem nasleđivanja škotskog trona. Glavni pretedenti bili su Džon Bejliol i Robert de Brus, 5. lord od Anandejla, deda Roberta Brusa. Škotski plemići su pozvali engleskog kralja Edvarda I da presudi u sporu. Edvard I je presudio u korist Džona Bejliola, ali uz uslov da Škotska postane engleski vazal. Bejliol je 1295. prekinuo vazalan odnos prema Edvardu I i iazuzeo grad Karlajl, što je Edvard I iskoristio kao povod da okupira Škotsku i zbaci Bejliola.
Vilijam Volas je prikazan kao škotski seljak koji je rano ostao bez roditelja. Pravi Vilijam Volas je bio škotski plemić, kome je otac umro kada mu je bilo oko 18 godina, dok mu je majka umrla kada je imao oko 24 godine.
Princeza Izabela je prikazana da ima ljubavnu aferu sa Volasom posle bitke kod Falkirka. Ona kasnije govori Edvardu I da je trudna, implicirajući da je njen sin, budući kralj Edvard III, posledica te afere. U stvarnosti, prava Izabela od Francuske je imala tri godine i živela je u Francuskoj u vreme bitke kod Falkirka, nije bila udata za Edvarda II sve dok on nije postao kralj, a Edvard III je rođen sedam godina posle Volasove smrti.
Robert Brus jeste menjao stranu između škotskih lojalista i Engleza više od jednom u ranijim fazama Ratova za škotsku nezavisnost, ali nije nikada direktno izdao Volasa, i verovatno se nije borio na engleskoj strani u bici kod Falkirka (mada se ova tvrdnja pojavljuje u nekoliko srednjovekovnih izvora). Dalje, bitka kod Benokberna nije bila spontana bitka, pošto je Robert Brus već osam godina ranije vodio gerilski rat protiv Engleza. Njegova titula pre njegovog krunisanja za kralja bila je grof od Karika, a na grof od Brusa.
Bitka na Stirlingškom mostu je prikazana kao bitka na otvorenoj poljani, gde škotska vojska sastavljena od slabo naoružanih seljaka porazila brojniju englesku vojsku sa konjicom i velškim strelcima. Zapravo, bitka je vođena na mostu preko reke Fort, čija je mala širina poništila englesku prednost. U filmu je ignorisana uloga Endrua Moreja koji je zajedno sa Volasom zapovedao škotskom vojskom i bio smrtno ranjen u njoj. Kasnije, Volas jeste vrši veliki napade na severu Engleske, ali nikada nije stigao toliko daleko kao do Jorka, niti je ubio bilo kog nećaka Edvarda I. Ipak, doseg Volasovog napada u filmu nije tako dalek kao što je zabeležio Slepi Hari, u čijoj pesmi je Volas stigao sve do Sent Olbansa i odustao od napada na London tek pošto je engleska kraljica došla da razgovara sa njim. Edvardov nećak Džon od Bretanje jeste učestvovao u ratovima za škotsku nezavisnost, ali nije ubijen u Jorku.
“Irski regruti” u bici kod Falkirka takođe su neistorijski; kod Falkirka nije bilo irskih vojnika (mada su mnogi engleski vojnici zapravo bili Velšani) i anahronistično je spominjati regrute u srednjem veku (iako su postojali feudalni obveznici).


Sl.br.1 Tajno viđanje Izabele i Vilijama


Sl.br.2 Reditelj Mel Gibson objašnjava glumici kako da u datoj sceni iznese najbolje emocije

Sl.br.3 Mel Gibson i Sofi Marso

Sl.br.4 Bitka između Škota i engleskih vojnika


Sl.br.5 Mel Gibson objašnjava kako treba da izgleda sledeća scena

PRIPREMA RADA U FILMU
Prvi korak u pripremi rada na filmu jeste taj da pročitamo scenraio,da bi smo se upoznamo sa likovima u filmu.Pročitavši scenario, i u dogovoru sa rediteljem i kostimom krećemo u osmišljavanju izgleda lika,u filmu.Glumci se biraju po spoljašnjem izgledu.U flimu “Hrabro srce” seljani trebaju da izgledaju neočešljano,neuredno i prljavo.
Profesionalni vlasuljari morali su 6 meseci da pripremaju umetke,brade,brkove,obrce,…
Boja brade,kose,brkova,…određuje se na osnovu prirodne boje kose,brade,brkova,zulufa,…glumca.
Posle svakog korišćenja brada,brkova,perika,obrva,…mora da prođu čišćenje,tj.skidanje mastiksa ili proseido.
Istraživajuci film hrabro srce naišla sam na informaciju da je za film hrabro srce izrađeno više od 200 umetaka za kosu (neki statisti su imali svoje duge kose) I oko 200 brada (neki od statista su imali svoje brade) I preko 150 brkova(neki od statista su imali svoje brkove).
U filmu “Hrabro srce”Mel Gipson ima 10-ak malih umetka,koji ulaze u njegovu kosu.
U samom filmu svaki drugi,treći glumac(ratnik)ima umetke u boji njegove kose,i velika većina njih ima brade i obrve koji su izradili vlasuljari.
Ti mali sitni umetci koji idu na 10-ak klipsi izrađuju se tako što se tresiraju na 10cm i onda se savijanjem izvedu na 2-3cm,koji na svom početku tresa imaju klipse gde se pričvršćuju na glumačku kosu.Pričvršćuju se u sam koren kose,tako što se natapira deoo korena i gornji deo tresa gde se nalazi šnalica otvorimo šnalicu i zakačimo češljiće u natapiran deo kose i zatvorimo šnalicu.Spuštanjem dela kose prekrivamo početak umetka.

Sl.br.1. Umetak bez šnalice


Sl.br.2 Umetak sa šnalicom

Vlasuljarstvo podrazumeva korišćenje materijala i alata koji se uglavnom izgovara na nemačkom jeziku.
Alat koji je potreban u vlasuljarstvu:
1.Knifnadla sa drškom (igla sa drškom)


Sl.br.1 Knifnadla

2.Greben koji se sastoji iz četvrtaste metalne podloge veličine 40×10,iz koje strče 4-6cm duge,oštre čelične igle.Igle su raspoređene u nekoliko redova.Greben je pričvršćen za površinu stola sa dva utvrđivača.Služi za raščešljavanje kose.

 


Sl.br.1 Greben

3.Tresbang koji se sastoji iz dva štapa i čivija,na koji se namotava konac,koji dolazi sa 3 konca za tresiranje(pravi umetke i kike),sa dva kanapa ,za pravljenje krepa od koih se prave brade,zulufaobrve,brkovi,…

Sl.br.1 Štap sa čivijama

Sl.br.2Štap sa ekserom i uvezanim koncima


Sl.br.3 Tresbang sa čivijama i koncem

Sl.br.4 Uvezivanje kose

 

4..Karteča se sastoji iz dva kvadrata kože ili jače plastike veličine 20x20cm.Oba kvadrata su probodena učvršćenim,u vrhovima zavrnutim iglamas.Služi da se u toku tresiranja iz nje izvuče isti broj dlaka koji se tresiraju.

Sl.br.1 Karteča

 

5.Kalupi za perike,brade uglavnom se od nekog lipovog drveta,tako da posle vađenja špenadli gotovo se ponovo zatvorene rupe gde su špeandle bile.


Sl.br.1. Drveni kalup


6.Kordl mašina sastoji se od postolja.glave mašine i pokretni kotur,koja služi za pravljenje grana od tresa,koji se posle upiću u kike.
Pod materijalom za izradu perika.brkova,brada,itd.,koriste se tri vrta tila.
Postoji sintetički til(jako tanak,koji služi za film,…),srednje gustine til,vežetal(kruti til) koji zadržava oblik glave i končani til,koji podrazumeva rad na perikama za potiljačni deo.
Umetci se izrađuju posle tresiranja i zavisi čemu su namenjeni.

PRAVLJENJE I POSTAVLJANJE PERIKE
Prvi korak u pravljenju perika jeste uzimanje mere glave.


Sl.br.1 Uzimanje mera za izradu perike

Za meru se uzima.:
1.Obim glave
2.Od čela do potiljka
3.Od uha do uha preko čela
4.Od uha do uha preko glave
5.Od uha i slepoočnive do drugog uha i slepoočnice preko zadnjeg dela glave
6.Širina vrata

Kada smo uzeli mere sledeći koraj jeste pravljenje montur za periku.Materijal i alat koji je potreban:
1.Til
2.Traka
3.Špenadle
4.Špicasta klješta
5.Opruge
6.Kalup za perike(najčešći brojevi 56,57,58,59,60)
7.Igla
8.Konac
9.Naprstak
Mere se prenose na kalup,tako što uzimamo traku koja se pomoću špenadli pričvršćuju za kalup i u naborima zašiju.U predelu slepoočnica postave se i zašiju čelični listovi(opruge) koji periku drže priljubljenu za kožu.Na pričvršćene trake pozadi se montira i prišije čvrsta mrežica,a spreda mlinska svila ili til vežetal.Tako se dobija gotov montur,na koji možemo početi da uvezujemo kosu.

Sl.br.1 Montur na drvenom kalupu

Alat koji je potreban za dalju izradu perike perike:
1.Knifnadla
2.Češalj
3.Makaze
4.Špenadle
5.Šnalice
6..Kosa
7.Naprstak
8.Konac

PRIPREMA KOSE

Mali snopovi kose se prvo pregledaju kako bi se osiguralo da svaki pramen ide u istom pravcu..Ako nisu, snop se sortira pramen po pramen u dve gomile, koje se zatim ponovo kombinuju sa svim korenima sakupljenim na jednom kraju. Svežanj se zatim češlja i provlači kroz četku ili žičanu četku, koja odvaja duge dlake od onih koje su prekratke da bi se koristile.
Nakon seckanja, snopovi se vežu,zatim se peru i ispiru ručno i ostavljaju da se osuše. Zatim se ponovo seku, sortiraju po dužini i trajno uvijaju ili talasaju, po želji, tako što se pramenovi namotaju oko viklera, prokuvaju, pa suše u toploj rerni.

IZRADA PERIKE
Knifnadlom se dlake vezuju za til.

Sl.br.1Uvezivanje dlake za til

Nakon što smo izknifnali periku,kosa se stilizuje na glavi klijenta,uz pomć makaza za šišanje.

POSTAVLJANJE PERIKE
1. Postavljamo pantljiku

Sl.br.1Postavljena pantljika

2.Zatim se kosa skuplja u 15-ak kružića,da se ne bi stvorila ispupčenja.
Kružići se kače šnalicama.

Sl.br.1 Skupljena kosa u kružiće

3.Postavljamo kapu,koja drži kosu,da ne bi došlo tokom smnimanja do ispadanje kose.Kapu pričvršćujemo ukosnicama za galvu.
Kapa je od rastegljivog materijala ( u tu svrhu može da se koristi ženska čarapa)

Sl.br.1 Postavljena je kapa koja ide ispod perike


Sl.br.2 Postavljena kapa(od iza)

4.Zatim postavljamo periku,tako što glumac postavi svoje kaži prste pokazivajući psrstima ka gore i držeči ih na čelo.Zatim se perika drži na ta dva prsta i polako prislanjamo periku na glavu,uz samu ivicu kape koju smo postavili.


Sl.br.1 Postavljena perika

ZAKLJUČAK
Vlasuljarstvo podrazumeva pripremu rada na svim filmova,u kojima postoji potreba za vlasuljarskim predmetima.U svim istoriskim filmovima (epohe) u kojoj se obradjuju frizure I način stavljanja umetaka,kika,brada,da bi smo dobili I dočarali likove koji ti glumci tumače.U bezbroj filmova bilo je potreba za vlasuljarskim radom jer se dešava da su ličnosti istoriski prepoznatljive. Vlasuljari su zaduženi da lik poznate ličnosti (ako postoje fotografije)približe glumcu.Ceo taj rad vlasuljara mora da se usaglasi sa rediteljem,kostimografom,direktorom fotografije,I glumcima na kojima se postavlja rad vlasuljarshi predmeta.Gotovo je nezamislivo raditi bez učešća stručnih i kreativnih vlasuljara.

LITERATURA
https://thehistoryofthehairsworld.com/kosa_u_davnim_II.html
History of Wigs | LoveToKnow
https://arizonawigco.com/ancient-egyptian-hair-and-wigs/
https://www.imdb.com/title/tt0112573/fullcredits
https://en.wikipedia.org/wiki/Braveheart
https://thehistoryofthehairsworld.com/kosa_u_18_veku.html

UPIŠI I I TI KURS FILMSKE, SCENSKE ILI POZORIŠNE ŠMINKE

UPIŠI studije smera MAKEUP