UTICAJ KISELOSTI I BAZNOSTI NA NAŠE TELO

YORK UNIVERSITY USA
Akademija za estetiku i kozmetologiju „Purity“
Seminarski rad iz predmeta Ishrana

UTICAJ KISELOSTI I BAZNOSTI NA NAŠE TELO
Profesor: Momčilo Matić Student: Martina Štajdohar
br. indeksa: 5184/21
Beograd, 2021.

Sadržaj:
1. Kako kiselost šteti našem zdravlju ……………………………………………………………………….1
2. Super kiselost u višestrukoj ulozi …………………………………………………………………………2
3. Što nas zakiseljuje ……………………………………………………………………………………………..3
4. Kemija lužnatosti i kiselosti…………………………………………………………………………………3
5. Kakve su potrebe žlijezda i organa za lužinama……………………………………………………..5
5.1 Srce ………………………………………………………………………………………………………………….5
5.2 Pluća…………………………………………………………………………………………………………………5
5.3 Želudac……………………………………………………………………………………………………………..5
5.4 Jetra………………………………………………………………………………………………………………….5
5.5 Gušterača ………………………………………………………………………………………………………….5
5.6 Tanko crijevo …………………………………………………………………………………………………….6
5.7 Bubrezi……………………………………………………………………………………………………………..6
5.8 Štitnjača ……………………………………………………………………………………………………………6
5.9 Slezena ……………………………………………………………………………………………………………..6
5.10 Nadbubrežne žlijezde………………………………………………………………………………………..6
5.11 Debelo crijevo………………………………………………………………………………………………….7
5.12 Limfni sustav …………………………………………………………………………………………………..7
6. Solna kiselina izvrsno stvara lužnatost………………………………………………………………….7
6.1 Posljedice smanjenog izlučivanja solne kiseline……………………………………………………..8
7. Ljestvica za reguliranje lužnatosti, odnosno kiselosti organizma ……………………………..8
8. Hrana i njen utjecaj na lužnatost, odnosno kiselost ………………………………………………..9
9. Fizički čimbenici lužnatosti, odnosno kiselosti……………………………………………………..12
10. Utjecaj psiholoških čindbenika na kiselost i lužnatost…………………………………………..12
11. Hrana je lijek, hrana je bolest ……………………………………………………………………………13
12. Literatura:……………………………………………………………………………………………………….15

1. Kako kiselost šteti našem zdravlju
O funkcioniranju našeg organizma postoji mnogo proturječnih teorija, kako u
tradicionalnoj, tako i u alternativnoj medicini. Osnovne kemijske reakcije u kojima
nastaju lužine i kiseline nisu posljedica nekih tajanstvenih procesa. Njihovo
razumjevanje omogućuje nam da zdravstvene poteškoće spriječimo ili ublažimo.
Raznorazni uzroci pandemijske raširenosti zdravstvenih teškoća koji nas
muče, vjerojatno se skrivaju u nepravilnoj kiselo-lužnatoj ravnoteži. Ono što možemo
razumijeti, jest da shvatimo, što zapravo znače pojmovi lužnatost, kiselost i pH.
Zašto je tako važno poznavanje reakcija u tijelu, u kojima nastaju lužine i
kiseline i na koji način te reakcije utječu na naše zdravlje. Koje su to tvari ili okolnosti
koje izazivaju nastanak tih reakcija u tijelu i zašto? Što je uzrok narušavanja prirodno
kiselo-lužnate ravnoteže u našem tijelu? Kakve su nam prehrambeno životne navike i
dali sa tim navikama osiguravamo odgovarajuću kiselo-lužnatu ravnotežu i
održavamo dobro zdravstveno stanje?
Ne postoji organ, ni funkcionalne jedinice, čak ni pojedinačne stanice u tijelu
koje ne mogu biti oštećene ili potpuno uništene u slučaju pretjerane kiselosti. Zbog
različitih vanjskih utjecaja, često dolazi do promjene ravnoteže između kiselina i
lužina, u korist kiselina, što dovodi do bezbroj poremećaja u biološkim reakcijama
organizma.
Zdrav metabolizam ima nekoliko načina neutralizacije kiselina u tijelu –
puferiranjem krvi, odstranjivanjem ugljične kiseline kroz pluća i i putem bubrega.
Naravno, mehanizam neutralizacije, tj. uravnoteženje kiselina i lužina ima svoje
granice, a i pod jakim je utjecajem uvjeta okoliša i načina života.
Zdravlje i bolest ljudskog bića ovise o kemijsko-biološko-fiziološkim
regulacijskim mehanizmima, pa ravnoteža između kiselina i lužina igra važnu ulogu u
svim tjelesnim funkcijama. Kad se te funkcije poremete uočljiva je mjerljiva
promjena pa se tako za vrijeme bolesti može primijetiti pomak prema kiselosti.
_____________________________________________________________________
• Portal Vaše zdravlje – https://www.vasezdravlje.com/hrana-i-zdravlje/kiselost-steti-nasem-zdravlju
Datum objave: 1.10.2003.
2. Super kiselost u višestrukoj ulozi
U osnovi, super-kiselost igra ulogu u nastanku skoro svih kroničnih bolesti,
bilo kao „okidač“ simptoma ili rezultat oštećenja stanice. Navedimo neke najčešće
bolesti uzrokovane super-kiselošću:
 PROBAVNI SUSTAV – Kronični i akutni gastritis, konstipacije,
probavni problemi, osjećaj punoće, nadutost, problemi sa žući.
 KOŠTANO MIŠIĆNI SUSTAV – Giht (mokraćna kiselina), bolni
mišići (mliječna kiselina), oštećenje diskova među kralješcima,
kronična i akutna bol u leđima, osteoporoza, vratni sindrom, artritis,
reumatizam mekog tkiva-zglobova.
 KOŽA-KOSA-ZUBI – Gubitak kose, lomljivi nokti, karijes,
paradentoza, suha koža, neurodermitis, gljivična oboljenja, akne kod
tinejdžera i odraslih, nečista koža, celulit.
 METABOLIZAM – Prekomjerna težina, napadi proždrljivosti,
iznenadna želja za slatkim, dijabetes, debljanje, bubrežni kamenci,
povišenje mokraćne kiseline.
 KRVOŽILNI SUSTAV – Povišen krvni tlak, sklonost moždanom
udaru, prerana kalcifikacija, bolesti srčanih krvnih žila, poremećaj
opskrbe krvlju u nogama i rukama, vrtoglavica, migrena i srčani udar.
 ORGANIZAM U CIJELOSTI – Slab imunosni sustav, kronični bolovi,
depresija, nervoza i simptomi stresa, preforsiranost kod sportaša,
prerano umaranje.
_____________________________________________________________________
• Portal Vaše zdravlje – https://www.vasezdravlje.com/hrana-i-zdravlje/kiselost-steti-nasem-zdravlju
Datum objave: 1.10.2003.
3. Što nas zakiseljuje
Postoji puno načina kako se u tijelu nakuplja previše kiseline. Samo neki od
uzroka koje možemo prepisati načinu života i u tom slučaju možemo reći da se
kiselina nakuplja kao rezultat:
 Pretjerane težine i fizičke neaktivnosti
 Pretjeranog unosa alkohola, nikotina i kofeina
 Pretjeranog uživanja šećera
 Kronične crijevne fermentacije zbog nepravilne ishrane (što, kad i koliko)
 Nedovoljnog unosa tekućine
 Fizičkog ili fiziološkog stresa
 Previše životinjskih bjelančevina
 Nedostatka lužina u prehrani
 Nuspojava nekih lijekova
 Preforsiranja ili nepravilne fizičke aktivnosti („muskulfiber“)
 Zaraznih bolesti s vrućicom
 Slabe funkcije bubrega
 Metaboličke bolesti
Samo jedan od čimbenika s ove (nepotpune) liste dovoljan je da pomakne
ravnotežu kiselina i lužina prema kiselosti. Kiseline mogu i opetovano napadati tijelo,
pa samo saznanje o povezanosti kiseline i bolesti može spriječiti mnoge pojave već u
nastanku.
4. Kemija lužnatosti i kiselosti
Samu prisutnost otpadnih kiselina možemo utvrditi postojećim metodama u
tjelesnim tekućinama: u krvi, limfi, mokraći, sluznici i slini. Pretragama ne možemo
pouzdano utvrditi koliko se otpadnih kiselina nalazi u tijelu, zbog toga što tjelesne
tekućine stalno prolaze kroz tkiva i odnose suvišne količine otpadnih kiselina.
Možemo izmjeriti lužnatost ili kiselost tjelesnih tekućina, ali ne i stanje u
tkivima tijela: koži, organima, žlijezdama, mišićima, tetivama i žilama.
_____________________________________________________________________
• Portal Vaše zdravlje – https://www.vasezdravlje.com/hrana-i-zdravlje/kiselost-steti-nasem-zdravlju
Datum objave: 1.10.2003.
• Alkalizirajte ili umrite: Dr. Theodore A. Baroody, izdavač Sitis San, Zagreb
Naš organizam funkcionira tako da otpadne kiseline koje ne može izlučiti,
ponovno upija iz debelog crijeva, odakle ih preko jetre šalje natrag u krvotok i odlaže
u tkivima. A upravo u tkivima odložene otpadne kiseline određuju hoće li naš
organizam biti zdrav ili bolestan.
Činjenica je da smo mi ljudi međusobno različiti i stoga se količina kiselih
otpadnih tvari koje nastaju u tijelu razlikuje od pojedinca do pojedinca.
Važan proces je probavljanje mineralnih tvari. Neki anorganski ioni vežu
kiseline, zbog čega urin postaje lužnat. Među njih spadaju ioni kalcija, magnezija,
natrija, kalija,željeza i mangana. Hrana koja sadrži te ione obično uzrokuje nastanak
lužnatog urina. Takva hrana stvara lužnatost.
Također poznajemo i ione koji vežu lužine i uzrokuju nastanak kiselog urina.
To su ioni fosfata, sumpora, klorida, jodida, bromida, fluorida, bakra i silicija. Hrana
koja sadrži te ione obično uzrokuje nastanak kiselog urina.
Sva unesena hrana i svi doživljaji, fizički, osjećajni ili duševni, koji utječu na
događaje u tijelu odražavaju se u lužnatosti, odnosno kiselosti urina. Reakcija u kojoj
nastaju lužine znači svaku kemijsku promjenu u tijelu zbog koje se njegova energija
povećava, mokraća postaje lužnata. Reakcija u kojoj nastaju kiseline znači svaku
kemijsku promjenu u tijelu zbog koje se njegova energija smanjuje, mokraća postaje
kisela.
Lužnatost ili kiselost tvari utvrđujemo pomoću pH vrijednosti (koncentracije
iona vodika). Pri tom se mjeri koncentracija hidroksidnih iona vodika (OH), koji daju
pH vrijednosti veće od 7 i lužnatu reakciju ili pak ko koncentracija iona vodika (H),
koji daje pH vrijednosti manje od 7 i kiselu reakciju.
PH vrijednost pokazuje kakvo je međusobno gibanje negativnih koji stvaraju
lužnatu reakciju i pozitivnih iona koji stvaraju kiselu reakciju. Ljudi su dinamična
bića. Što su jači unutarnji procesi, to smo zdraviji. Gibanje električnih signala mijenja
se u točnom razmjeru s količinom tvari u tijelu koje stvaraju lužnate ili kisele reakcije.
_____________________________________________________________________
• Alkalizirajte ili umrite: Dr. Theodore A. Baroody, izdavač Sitis San, Zagreb
5. Kakve su potrebe žlijezda i organa za lužinama
Naše žlijezde i organi funkcioniraju normalno samo onda kada su količine
lužnatih i kiselih tvari u tijelu u pravoj ravnoteži.
5.1 Srce
Srce je organ u našem tijelu koji najviše ovisi o prisutnosti lužnatih tvari.
Djelomično ga podržava vagusni živac koji za normalan rad zahtjeva lužnati okoliš.
Krv koja sadrži puno otrovnih tvari jako opterećuje srce. Otpadne kiseline mijenjaju
pravilan ritam srcai smanjuju zasićenost kisika u krvi, zbog čega dolazi do
degeneracije srca. Lužnati okoliš omogućuje normalan rad tog organa.
5.2 Pluća
Osnovna zadaća ovog važnog organa je održavanje odgovarajuće lužnatosti u
našem tijelu, koju pluća postižu izmjenom plinova kod disanjai izlučivanjem otpadnih
kiselina iz krvotoka. Već i blago kisela krv može uzrokovati puno problema.
5.3 Želudac
Kao posljedica narušene kiselo-lužnate ravnoteže vagusni živac koji je
uklješten jako smanjuje izlučivanje želučane kiseline. Zbog njenog pomanjkanja
hrana se ne razgrađuje u potpunosti i postane previše kisela, što može uzrokovati
brojne teškoće.
5.4 Jetra
Ovaj djelatan organ obavlja puno zadataka. Jetra pomoću brojnih enzima
metabolizira kisele otrovne tvari iz krvi i tako predstavljaju obranu od otrova. Sve
hranjive tvari nakon prelaska iz gastrointestilnog trakta po jetrenoj veni prvo dolaze
do tog organa. Opterećenost jetre je stoga veća ako otpadne kiseline neprestano kruže
po krvi.
5.5 Gušterača
Rad gušterače ovisi o pravilnoj prehrani. U njoj nastaju važni probavni enzimi
i sa sokom se izlučuje natrijev bikarbonat. Gušterača ima ključnu ulogu u smanjenju
suvišne kiselosti. Uz to regulira količinu šećera u krvi, koji je važan izvor energije za
naš organizam. Odgovarajuća razina šećera u krvi održavamo prije svega prehranom
koja u tijelu uzrokuje lužnatost.
_______________________________________________________________
• Alkalizirajte ili umrite: Dr. Theodore A. Baroody, izdavač Sitis San, Zagreb
5.6 Tanko crijevo
Tanko crijevo obavlja puno zadaća i u zdravom organizmu moraju neometano
funkcionirati svi njegovi funkcionalni dijelovi.
U gornjem dijelu tankog crijeva nalaze se Peyerove ploče koje su odgovorne
za apsorpciju hranjivih tvari i predstavljaju važnu vezu između autonomnog i
cerebrospinalnog živčanog sustava, jer proizvode limfocite koji su dio limfnog
sustava.
U njima nastaju velike količine enzima želučanog soka, koji je najvažnija
lužnata tvar u našem tijelu. Rad Peyerovih ploča i izlučivanje soka jako je ometano
kad u tijelu nastaju velike količine otpadnih kiselina.
5.7 Bubrezi
Osnovna zadaća bubrega je proizvodnja i izlučivanje mokraće i suvišnih
kiselina. Kroz bubrege odrasle osobe u jednoj minuti proteče oko 1L krvi. Bubrezi
čuvaju krv lužnatom i izlučuju kisele bjelančevine. Bubrežni kamenci sastoje se od
organskog matriksa u kojem su čvrsto zbijeni ostaci stanica i kristali anorganskih soli.
Ukoliko se smanji unos tvari koje stvaraju kiseline i njihovo izlučivanje,
možemo izbjeći stvaranje bubrežnih kamenaca.
5.8 Štitnjača
Štitnajča je žlijezda koja štiti i aktivira mozak, stoga je važno da je u lužnatom
okolišu. Rad štitnjače ovisi o prisutnosti iona joda koji pomaže u izlučivanju suvišne
otpadne kiseline, koja bi inače mogla nastaviti svoj put i do mozga.
5.9 Slezena
Slezena najbolje funkcionira u lužnatom okolišu koji je potreban za preradu
odumrlih krvnih stanica.
Prevelika kiselost jako ometa njen rad, tako da u tim uvjetima ovaj organ se
može jako povećati ili usporiti svoje djelovanje i početi još dodatno trovati cijelo
tijelo.
5.10 Nadbubrežne žlijezde
Ove sitne žlijezde proizvode puno hormona koji prije svega stvaraju lužnati
okoliš. Uz važne uloge koje imaju u opskrbi tijela energijom, pomažu jetri i gušterači
u održavanju odgovarajućih vrijednosti šećera u krvi, čime isto tako djeluju u
održavanju lužnatog okoliša.
___________________________________________________________________________________
• Alkalizirajte ili umrite: Dr. Theodore A. Baroody, izdavač Sitis San, Zagreb
5.11 Debelo crijevo
U debelom crijevu ne smiju se nakupljati otpadne kiseline. Otrovi se
zaustavljaju uz stijenku debelog crijeva i kod proljeva ili zatvora nakupljaju se u većoj
količini, te ponovno apsorbiraju u krvotok.
5.12 Limfni sustav
Limfna tekućina zahtjeva lužnati okoliš. Ako je tijelo previše zakiseljeno,
njene se funkcije usporavaju, a posljedično dolazi do nastanka kroničnog, dugotrajnog
i životno opasnog stanja. Limfa se počinje postepeno sušiti i tako stvara male i velike
ugruške u tkivima.
Otpadne kiseline uvijek dolaze do tkiva preko zatrovane limfe i krvi te se
nakupljaju u endotelnim i epitelnim stanicama kože, žlijezda i organa. Otpadne tvari
iz hrane koje se ne probave u potpunosti, apsorbiraju se u središnji krvotok preko
limfnih kanala tankog crijeva. Također apsorbiraju se i otrovi koje probavom ne
izlučimo iz crijeva.
6. Solna kiselina izvrsno stvara lužnatost
Solna kiselina nužno je potrebna za naš život, jer naš organizam bez nje nije
sposoban obavljati odgovarajuće kemijske promjene koje stvaraju lužnatost.
Solna kiselina (HCl) ima vrlo različite i važne uloge u našem tijelu. U želucu
razgrađuje hranu koja bi inače ostala nepotpuno probavljena smjesa različitih
otpadnih kiselina, kao što su oksalna, mliječna, piruvična, mokraćna, ugljična i
butanska kiselina, te želučane kiseline.
HCl nas čuva na životu tako što održava pravu kiselo-lužnatu ravnotežu. Kada
obavi svoju zadaću u procesu probave, postaje lužnata. O izlučivanju HCl ovisi
apsorpcija osam esencijalnih aminokiselina, dva vitamina i petnaest iona.
Tako se vitamini B12 i folna kiselina neće apsorbirati ako u želucu nema
dovoljne količine HCl.
___________________________________________________________________________
• Alkalizirajte ili umrite: Dr. Theodore A. Baroody, izdavač Sitis San, Zagreb
6.1 Posljedice smanjenog izlučivanja solne kiseline
1. Narušena ravnoteža iona kalija, magnezija i natrija.
2. Nastanak gnojne upale kao posljedica pomanjkanja kloridnih iona, koji su dio
molekule solne kiseline.
3. Opuštenost mišića zbog pomanjkanja bjelančevina.
4. Sklonost edemima i astmi zbog zadržavanja krvi u zakiseljenim sluznicama.
5. Nemogućnost oksidiranja mliječne kiseline u tkivima.
6. Nemogućnost potpore razgradnje bakterija iz hrane.
7. Bolesti bubrega kao posljedica suvišnih otpadnih tvari.
8. Oslabljeno djelovanje gušterače i jetre.
9. Zatrovanost jetre, koja dovodi do povišenog krvnog tlaka.
10. Nepravilan rad endokrinih žlijezda.
11. Prevelika ili premala količina ugljikova dioksida u krvi, koja može dovesti do
epilepsije ili drugih bolesti mozga.
12. Životno presudno pomanjkanje iona kalija, koji su u vrlo malim količinama nužno
potrebni za normalan rad srca leđnih korijena živaca moždine.
7. Ljestvica za reguliranje lužnatosti, odnosno kiselosti organizma

Na kraju svakog dana naš bi organizam trebao biti lužnat, a ne kiseo. Zato je
vrlo važno da znamo jeli naše postupanje lužnato (zdravo) ili kiselo (nezdravo). Gore
su prikazane vrijednosti skale za reguliranje lužnatosti, odnosno kiselosti koje su
karakteristične za pojedine vrste hrane, tvari, osjećaja i doživljaja.
8. Hrana i njen utjecaj na lužnatost, odnosno kiselost
Hrana koja je navedena u nastavku stvara kiselost, i bilo bi najbolje
izbjegavati je ili je čak prestanite uzimati:
 prerađena, vitaminizirana, konzervirana hrana s umjetnim dodacima,
 meso,
 mliječni proizvodi,
 pšenica,
 jaja (osim sirovog ili tekućeg žumanca).
Zašto bismo trebali ograničiti konzumiranje mesa? Ljudi koji jedu meso u
sebe podsvjesno preuzimaju negativnu energiju koja se razvija tijekom klanja
životinja. Uz to, u svoje tijelo također apsorbiraju životinjske hormone, slobodne
radikale i prevelike količine živčanih prijenosnika.
Zašto bismo trebali ograničiti uživanje mliječnih proizvoda? Homogenizirano
i pasterizirano mlijeko uzrokuje nastanak kiselina u velikim količinama. Ali, to ne
vrijedi za majčino mlijeko kojim se prehranjuje dojenčad. Vrlo je štetan sir napravljen
od pasteriziranog mlijeka.
Zašto bismo trebali ograničiti konzumiranje jaja? I jaja stvaraju kiselost, ali to
ne vrijedi za žumance koje daje lužnatu reakciju. Žumance se drži namirnicom koja
nije štetna za zdravlje, s visokom hranjivom vrijednošću za mozak.
Zašto bismo trebali ograničiti uživanje pšenice? Gluten uzrokuje nastanak
ljepljivog sloja koji može začepiti crijeva, jer sadrži lecitin i kolesterol u
uravnoteženim količinama. Prerađena hrana, šećer i sol su štetne namirnice koje
uzrokuju jako kisele reakcije, pa ih je najbolje izbjegavati.
Gljive daju lužnatu reakciju našem tijelu. Kombiniranje povrća kao što su:
peršin u svim oblicima, šparoga (svježa), blitva, salata, žuta bundeva, keleraba,
mrkva, špinat, celer, kupus, rotkva, paprika (sve vrste), kelj, krumpir (samo sa korom
– oljušteni daje kiselu reakciju), bijeli luk, kukuruz, brokula, tikvice, karfiol, crveni
luk, mladi luk, patlidžan, krastavci, cikla, poriluk, radič, repa, hren, paradajz, daju
lužnatu reakciju našem tijelu.
Skoro da nema povrća koje ne daje lužnatu reakciju (lužnatost pada prema
gore navedenom redosljedu).
_____________________________________________________________________
• Alkalizirajte ili umrite: Dr. Theodore A. Baroody, izdavač Sitis San, Zagreb
• Akademija za estetiku i kozmetologiju “Purity” Skripta sa hristomanijom tekstova za obuku:
Nutricionizam, Momčilo Matić, Beograd 2018.
Konzumiranje voća kao što je limun, lubenica, papaja, mango, dinja (bilo koja
vrsta), banane (zrele), ananas, avokado, breskve, smokve (suhe daju veću lužnatost),
suho grožđe, marelica, mandarina, grejpfrut, grožđe (što je slađe ima veću lužnatost),
kivi, dunja, malina, nektarina, rogač (prah), šipak, jabuka (delišes zlatni daje najveću
alkalnost), jagoda, narandža, maslina (sušene na suncu daju lužnatost – konzervirane
daju kiselost), trešnje, ribizl, kupine, drenjine stvaraju baznu reakciju u našem tijelu
(lužnatost pada prema gore navedenom redosljedu).
Konzumiranje orašastih plodova i sjemenki kao što su badem, svježi kokos,
pečeni kesten, pinjoli, sezam, isklijale sjemenke (alfa alfa klice, isklijale rotkvice)
daju lužnatost našem tijelu.
Konzumiranje žitarica kao što su proso, amarant i isklijale žitarice daju
lužnatost našem tijelu.
Konzumiranje mahunarki kao što su svijež grah (skoro sve vrste), soja i skoro
svi sojini proizvodi daju lužnatu reakciju u našem organizmu.
Hladno prešano maslinovo, kokosovo, kukuruzno, repičino, suncokretovo,
sezamovo, ricinusovo i sojino ulje, ulje avokada, uglavnom daju lužnatu ili neutralnu
reakciju u našem tijelu poslije konzumiranja.
Konzumiranje meda, prirodno sušenog šećera od trske stvara lužnatu reakciju.
Svi sokovi od povrća i voća (sveže cijeđeni) kao i čajevi od lista maline,
mente, jagode, djeteline, alfa alfa, ali i biljni čajevi od korijena (žen šen, gavez) daju
lužnatu reakciju u našem tijelu (čajeve uzimati u umjerenim količinama).
Začini kao što su mažuran, ružmarin, vlasac (vrsta luka), bosiljak (oprez kod
visokog krvnog pritiska), origano, majčina dušica, kadulja (žalfija), kajenski papar,
lovorov list, cimet, mljeveni đumbir, komorač, crvena paprika, vanilija, jabučni ocat,
rižin ocat, kvasac za prirodnu proizvodnju piva, morska sol, soja sos, kari, daju
lužnatu reakciju u našem tijelu i treba ih uzimati u umjerenim količinama.
Namirnice kao što su maslac, sirovo kravlje mlijeko, sviježe od nekuhanog
mlijeka, žutanjak meko kuhani i sirovi, nekuhano kozje mlijeko, sirutka od kozjeg i
kravljeg mlijeka, običan jogurt bez šećera u najvećem broju slučajeva u našem tijelu
izazivaju neutralnu reakciju
Svi kuhani, zamrznuti, konzervirani, kemijski obrađene namirnice, sa
dodatkom aditiva, proizvodi dobiveni dimljenjem, prženjem, pečenjem, smanjuju
lužnatost, a mnogi izazivaju kiselu reakciju u našem tijelu.
_____________________________________________________________________
• Akademija za estetiku i kozmetologiju “Purity” Skripta sa hristomanijom tekstova za obuku:
Nutricionizam, Momčilo Matić, Beograd
Konzumiranje mesa svih vrsta, stvara jaku kiselost u našem tijelu, a posebno
mesne prerađevine.
Konzumiranje masti životinjskog podrijetla također stvara kiselu reakciju.
Sve vrste mlijeka (osim kozjeg sirovog mlijeka) i mliječnih proizvoda, a
posebno sirevi svih vrsta, stvaraju u našem tijelu kiselu reakciju. Jaja, osim sirovog
žumanjka i meko kuhanog, stvaraju kiselu reakciju.
Svo prerađeno povrće na industrijski način stvara kiselost u našem tijelu
(konzervirano povrće).
Sve žitarice osim prosa i amaranta, a posebno obrađene žitarice daju umjerenu
kiselost u našem tijelu
Sve vrste tjestenina, posebno pekarski proizvodi, pahuljice, krekeri, mekinje,
kokice, peciva od integralnog brašna daju umjerenu kiselost u našem tijelu.
Svi orašasti plodovi osim badema, pečenog kestena i sveže kokosa i sve
sjemenke osim pinjola i sezama, daju blagu kiselu reakciju u našem tijelu.
Svi šećeri osim meda, proizvedenog na ekološki način, i prirodnog šećera od
šećerne trske daju umjerenu kiselost. Ali umjetni zaslađivači aspartam, saharin,
ciklomat i slično, koji se dodaju u proizvode izazivaju jaku kiselost.
Začini kao što su kuhinjska sol, prerađeno ocat, kečap, soja sos sa aditivima,
majoneza daju kiselu reakciju u našem tijelu.
Sva alkoholna pića (vina, piva, žestoka pića) daju jaku kiselost našem
organizmu. Što je nekom piću dodano više aditiva, to je jaka kisela reakcija izraženija.
Kava, napici sa kofeinom, gazirani napici, voćni sokovi proizvedeni
industrijskim putem, crni čaj, zeleni čaj i ostala bezalkoholna pića, konzumiranjem u
našem tijelu izazivaju jaku kiselost.
Svi kozmetički proizvodi koji nisu prirodnog porijekla brzo se apsorbiraju
kroz našu kožu i daju kiselu reakciju.
Duhan i ostali duhanski proizvodi stvaraju u našem organizmu jaku kiselost.
Skoro svi lijekovi, uneseni u naše tijelo, daju kiselu reakciju.
_____________________________________________________________________
• Akademija za estetiku i kozmetologiju “Purity” Skripta sa hristomanijom tekstova za obuku:
Nutricionizam, Momčilo Matić, Beograd
9. Fizički čimbenici lužnatosti, odnosno kiselosti
Tjelesna aktivnost može uzrokovati nastanak kako lužnatih, tako i kiselih
reakcija. Aerobna aktivnost, pri kojoj ne prelazimo prag tjelesne iscrpljenosti, stvara
lužnati okoliš koji nastaje kao posljedica povećane prokrvljenosti. Ali kad prijeđemo
granične napore, tijelo počinje izlučivati suvišne nakupljene kiseline.
Kronični umor, slabost i česte bolesti znak su zakiseljenosti organizma. A
otpadne kiseline se, nakon dugih godina uživanja hrane koja stvara kiselost, loše
apsorpcije, nedostatka vode i zbog zatvora, nakupljaju u tkivima.
U stanju kronične oslabljenosti mogu se početi razvijati ozbiljna oboljenja.
Bolovi u tijelu, koje često krivo označavaju kao artritis i fibrozitis, znak su
nakupljanja kiselina.
Teške fizičke ozljede u tijelu stvaraju jaku kiselost.
10. Utjecaj psiholoških čindbenika na kiselost i
lužnatost
Svaki uzročnik stresa koji um ili tijelo osjeti i prihvati kao premoćnog,
ostavlja za sobom kiselost u organizmu. I najmanji stresni čimbenik može uzrokovati
djelomičnu ili potpunu reakciju kiselosti.
Kad se organizam postavi u borbeni položaj bez protivnika, počne proizvoditi
prekomjerne količine hormona koji uzrokuju grčenje mišića i preusmjeravanje
probavnih procesa.
Zato hrana koja inače stvara lužnatost, dovodi do nastanka kiselosti. Zbog
nepravilne probave, u stanicama se razvijaju kiseline koje ne možemo dovoljno brzo
izlučiti. Smanjuje se dotok kisika do pojedinih stanica i one počinju propadati.
Smanjuje se protok krvi i limfe, zbog čega kisik i hranjive tvari ne dolaze u stanice i
ne izlučuju se dovoljno brzo iz njih. Nakupljanje otpadnih kiselina u limfnom sustavu
postaje neizbježno. I upravo te kiseline stvaraju stres koji zapravo osjećamo.
___________________________________________________________________________________
• Alkalizirajte ili umrite: Dr. Theodore A. Baroody, izdavač Sitis San, Zagreb
11. Hrana je lijek, hrana je bolest
Alkalna prehrana smatra se vrlo učinkovitom u obrani od raka. Polazi se od
činjenice da je rak sustavna, metabolička bolest koja nastaje kao posljedica
nedostataka hranjivih tvari, velikih količina toksina i preniske razine pH, što znači da
je tijelo previše kiselo.
Naime, kiselost organizma uzročnik je mnogih kroničnih bolesti i među
glavnim okidačima raka.
Da se ne bi narušila kiselo-lužnata ravnoteža, moramo unositi 80% hranu koja
će stvarati baznu-alkalnu reakciju i 20% hranu koja će stvarati kiselu reakciju.
Preporuka 80% lužnatosti i 20% kiselosti, uglavnom odgovara svim ljudima.
Naše tijelo je nešto najgenijalnije, najsavršenije što uopće možemo zamisliti.
Često živimo automatski, po nekoj inerciji, onako kako smo naviknuti. Nismo
svjesni da svaki trenutak iznova odlučujemo o ovom ili onom i daje te odluke
potrebno provjeravati.
To, koju hranu ćemo jesti, gdje, kada, kako i s kim ćemo jesti, naša je odluka.
Bilo kad možemo odlučiti drugačije. Kod prehrane ta je inertnost prilično izražena.
Kuhamo i jedemo po navici ono što su kuhali i jeli naši roditelji, a oni su kuhali i jeli
ono što su kuhali i jeli njihovi roditelji.
Ukratko, naša djeca se hrane slično, kao što su se hranili njihovi pradjedovi i
prabake. I tu sličnost završava. Ništa drugo nije isto.
Sirovine koje koristimo u pripremi mane nisu iste, način pripreme hrane nije
isti, način prehrane nije isti, iskorištavanje konzumiranih kalorija nije isto, način
života nije isti.
I samo rijetki, koji su prisiljeni bolešću ili nezadovoljstvom vlastitim
izgledom, i još rjeđi – oni potaknuti intelektualnim i duhovnim odrastanjem, odlučuju
se na promjene. U posljednjih 100 godina sve se posve promijenilo – samo je
funkcioniranje našeg tijela ostalo isto.
Rješenje za lužnato-kiselo uravnoteženost je jednostavno. Treba smanjiti
uporabu kiselih namirnica u korist lužnatih, koje odlično pogoduju probavnom
sustavu, a dobrodošla pomoć će biti i svakodnevna uporaba alkalne vode dobivene
procesom ionizacije.
Alkalna prehrana smatra se vrlo učinkovitom u obrani od raka. Polazi se od
činjenice da je rak sustavna, metabolička bolest koja nastaje kao posljedica
nedostataka hranjivih tvari, velikih količina toksina i preniske razine pH, što znači da
je tijelo previše kiselo. Naime, kiselost organizma uzročnik je mnogih kroničnih
bolesti i među glavnim okidačima raka.
“Nisu važna bezbrojna imena bolesti, nego činjenica da one sve proizlaze iz
osnovnog uzroka: previše kiselosti u tijelu.” – Dr. Theodore A. Baroody, knjiga
“Alkaliziraj ili umri”
12. Literatura:
1. Akademija za estetiku i kozmetologiju “Purity” Skripta sa hristomanijom tekstova za
obuku: Nutricionizam Momčilo Matić, Beograd
2. Hrana koja ubija, hrana koja leči: Prof. Dr. Momčilo Matić, izdavač Agencija Matić
3. Kako telo dobija i gubi energiju: Prof. Dr. Momčilo Matić, izdavač Agencija Matić
4. Video materijali za obuku Nutricionizam na Akademiji za estetiku i kozmetologiju:
Nutricionistički kurs Akademija Purity UPIŠI ONLINE I POHAĐAJ ONLINE
5. Alkalizirajte ili umrite: Dr. Theodore A. Baroody, izdavač Sitis San, Zagreb
6. Portal Vaše zdravlje – https://www.vasezdravlje.com/hrana-i-zdravlje/kiselost-stetinasem-zdravlju, datum objave: 1.10.2003