Select Page

Kvantitativni i kvalitativni poremećaj svesti

kriza svesti

Akademija za estetiku i kozmetologiju “Purity”
Seminarski rad
Predmet: Patologija
Tema: Kvantitativni i kvalitativni poremećaj svesti
Profesorica: Olivera Matović          Student: Marija Koćalo
Beograd, 2021.

SADRŽAJ
1. UVOD 3
2. ŠTA SU PORMEĆAJI SVESTI 4
3. KVANTITATIVNI POREMEĆAJI SVESTI 4
4. KVALITATIVNI POREMEĆAJI SVESTI 9
5. ZAKLJUČAK 13
6. LITERATURA 14

1. UVOD
.Svest je najviša psihička funkcija ljudskog mozga, jer obezbjeđuje jedinstvo i
istovremeno funkcionisanje ostalih psihičkih funkcija (opažanje, mišljenje, pamćenje). To je
stanje koje se manifestuje poznavanjem sebe i okoline. Svijest je zapravo sposobnost održavanja
budnog stanja.
Ukoliko osoba ne kontaktira sa spoljašnjim svijetom, ni na koji način, kaže se da je u besvjesnom
stanju. Ako je osoba sposobna dati ispravne podatke o sebi i drugima, vremenskim i prostornim
zbivanjima, kažemo da je u stanju pribrane svijesti, a ukoliko nije tako, svijest je poremećena,
pomućena ili izmijenjena.
Može se reći da svako odstupanje od karakteristika pribranog stanja svijesti, predstavlja
poremećaj svijesti. Ako osoba na postavljena pitanja reaguje veoma usporeno, neadekvatno,
samo pokretom ili nejasnim govorom, zaključujemo da ima poremećaj stanja svijesti.
Najčešći uzroci poremećaja stanja svijesti su:  Povrjede glave;  Oboljenja centralnog nervnog sistema (krvarenja, tumor);  Nedovoljno snabdjevanje mozga krvlju (stanje šoka, infarkt srca, srčani zastoj);  Promjene u normalnom sastavu krvi (povišen ili snižen nivo šećera, smanjena količina
kiseonika);  Trovanja (pojava toksičnih materija u krvi);  Oštećenja organizma visokom ili niskom temperaturom i elektricitetom;  Oboljenja unutrašnjih organa (jetra, bubrezi, pankreas)…
Poremećaji stanja svijesti mogu biti:  Kvantitativni poremećaji svijesti;  Kvalitativni poremećaji svijesti.

2. ŠTA SU POREMEĆAJI SVESTI?
Poremećaj svesti je ukupno psihičko doživljavanje: ukpno opažanje, razmišljanje,
osećanje i delovanje. Poremećaji svesti mogu biti: kvalitativni, kvantitativni.
Vrste kvantitativnih poremećaja svesti
– OMAMLJENOST
– SOMOLENCIJA
– SOPOR
– PREKOMA
– KOMA

3. KVANTITATIVNI POREMEĆAJI SVIJESTI
Omamljenost
Omamljenost je najblaži oblik kvantitativno izmenjene svesti. Osoba ne pokazuje
podjednako interesovanje za zbivanja u okolini, kao što je to slučaj pri jasnoj svesti. Njegovo
polje zanimanja za sredinu je evidentno suženo. Npr. bolesnika više ne zanimaju pokloni, izrazi
pažnje ili novosti koje mu donose drage osobe posećujući ga. Pacijent gotovo da spontano ne
govori, na pitanja odgovara bezvoljno i usporeno, sa zadržavanjem i bez ikakve zainteresovanosti
za predmet razgovora.
Somolencija
Somolencija je teži stepen poremećaja budnosti od omamljenosti. Osoba izgleda kao da
spava. Površnim dražima se lako budi i kraće vreme ostaje budna. Bolesnik deluje pospano.
Orjentacija je delimično očuvana, ali nema aktivne pažnje. Opažanje je nepotpuno, shvatanje 5
otežano, očni kapci su zatvoreni, lice opušteno, pospano. Somolentna osoba s naporom odgovara
na postavljena pitanja. Jednostavne radnje, kao što je pomicanje delova tela, može usporeno
obavljati, ali odmah potom tone u stanje slično pospanosti. Ostale psihičke funkcije su ozbiljno
potisnute ovim stanjem. Lečenje ide u smeru otklanjanja stanja, koje je prvobitno dovelo do
somolencije.
Sopor
Sopor karakteriše značajno smanjenje funkcije svesti. Kratkotrajno (samo na trenutak)
“buđenje” je moguće, ali tek uz primenu jakih draži. Na pitanje odgovara mimikom ili gestovima,
a ređe rečima. Aktivnost svih mentalnih funkcija je minimalna. Za celi period izmenjenog stanja
svesti može postojati delimična ili potpuna amnezija. Kod sopornog bolesnika (kao i kod
omamljenog i somolentnog) vlastiti mišićni refleksi i reakcija zenice na svetlost su očuvani.
Bolesnik se posle buđenja u prethodno stanje vraća neposredno po prestanku delovanja draži.
Prekoma
Prekoma se karakteriše ne odazivanjem osobe na glasan poziv. Na štipanje ili ubod iglom
osoba reaguje odbrambenim pokretima udova ili glave. Duboki mišišni refleksi su ugašeni. U
daljem toku ovo stanje može da ima tendenciju prelaska u komu.

kriza svesti

kriza svesti

KOMA
Koma je najteži poremećaj svesti koji može trajati čak i godinama i liči na dubok san.
U komi pacijent je bez svesti i ne reaguje čak i na najjače bolne nadražaje. Neurološkim
pregledom je ustanovljeno da mišići ne reaguju na nadražaje kao ni zenice na svetlost.
Refleks gutanja je ugašen, očuvane su jedino vitalne funkcije (disanje i krvotok), koje mogu biti
povremeno poremećene.
Komu možemo prepoznati tako što bolesnik ne reaguje na povike ili drmusanje, samo leži
bespomoćno. Kod svakog bolesnika mora se utvrditi uzrok tog stanja.
U poslednje vreme neki naučnici su otkrili da ljudi dok su u komi mogu da komuniciraju.
Nekad se dešava da ljudi kada se probude iz kome ne prepoznaju nikoga, pa čak ni svoju najbližu
porodicu.
Novija istraživanja sa područja neurologije otkrila su da čak i u stanju najdublje kome
postoji određena moždana aktivnost.


KRIZA SVESTI
Krize svesti mogu se podeliti na kolaps i sinkopu.
Nagli gubitak i vraćanje svesti posle par sekundi je kolaps.
Sinkope su ozbiljniji zdravstveni problem.
Osoba bez ikakve najave i prethodnih simptoma odjednom izgubi svest na nekoliko
minuta, pri tome dolazi do povređivanja pri padu i potpune amnezije za događaj (pacijent se ne
seća koliko je bio bez svesti i šta se dogodilo tačno).
Uzrok kriza svesti može biti srčani blok ili ozbiljan poremećaj ritma srčanih komora.
Čest neurološki uzrok gubitka svesti je epilepsija.
Koma najčešće ne traje duže od par nedelja. Retko je, ali se dešava da osoba može da
ostane u komi i do nekoliko godina. Kada se to desi onda je jedina stvar koja prikazuje da je
osoba i dalje živa je to što ima sposobnost da diše samostalno.
Na televiziji se koma prikazuje kao da osoba nakon budjenja iz kome je sposobna i da
ustane i da jede i da priča kao i da se seća svega. U stvarnom životu je to veoma retko. Nakon
budjenja iz kome osobi često trebaju dani a ponekad i nedelje da se oseća bolje i da nastavi sa
životom kao i pre. Do toga da li će osoba brzo da ,, izadje” iz kome zavisi od toga šta je
uzrokovalo komu. Neki ljudi toliko duboko zadju u komu da im nakon budjenja treba terapija, ti
ljudi često zaboravljaju stvari, ne znaju kako da se služe priborom za jelo kao ni da zavežu pertle.
Ono što je važno za ljude koji su bili u komi je da neće svi biti kao što su bili i pre ali dok
god imaju naša ohrabrenja i veru u sebe sve je moguće.


4. KVALITATIVNI POREMEĆAJI SVIJESTI
Ovi poremećaji obuhvataju: mentalnu konfuziju (konfuzno-oneiroidna stanja), delirijum,
sumračna stanja, somnambulizam, fuge i hipnozu.
Mentalna konfuzija ili konfuzno oneiroidno stanje se javlja najčešće kod toksičkih i
infektivnih oštećenja centralnog nervnog sistema, arterioskleroze, a ogleda se u dezorijentaciji
bolesnika koja je obično praćena perceptivnim poremećajima, poremećajima mišljenja i sl.
Opisano stanje poremećaja svesti je nalik na san, po čemu je i dobio ime (grč. oneiros-san) i
poznato je kao “fantastično snoviđenje”.


Delirijum je takvo oštećenje svesti koje prati vremenska, prostorna i autopsihička
dezorijentacija sa agitacijom, zastrašujućim vizuelnim iluzijama i halucinacijama, a često i
haptičkim i auditivnim halucinacijama. Osnovni je simptom organskog mentalnog sindroma
(oboljenja) različite etiologije.
Sumračno stanje je poseban oblik kvalitativnog poremećaja svesti, pri kome je svest
sužena: bolesnik je u stanju da obavlja različite aktivnosti, čak i da putuje, ali nije “svestan” svoje
delatnosti. Uglavnom po prestanku (a trajanje varira od nekoliko minuta do nekoliko dana)
postoji nesećanje (amnezija) za ovaj period. Javlja se najčešće kod različitih oblika epilepsije.
Somnambulizam (mesečarstvo) je poseban oblik sužene svesti u kome dolazi do
aktiviranja motorike, a svest se nalazi u stanju sna. Javlja se kao epileptički ekvivalent ili
simptom konverzivne neuroze.
Fuga je takođe poremećaj svesti koji naglo nastaje i u kome bolesnik odluta, putuje, a da
sam nije svestan svoje delatnosti. Stanje je slično sumračnom po tome što postoji amnezija za
ovaj period. Javlja se najčešće kao epileptički korelat.
Hipnoza je stanje sužene svesti izazvano sugestijom hipnotizera. Kroz suženu svest
hipnotisana osoba prima naredbe hipnozitera i izvršava ih odmah ili po buđenju (Vasel, 1983).11
Poremećaji svesti u širem smislu


Poremećaji svesti u širem smislu poznati su i pod nazivom dezintegracioni poremećaji
svesti, jer se u njima odigravaju regresivni procesi destrukturisanja ja (ega) i imaju uticaj i na
čovekovu svest. Ovde se ubrajaju derealizacija, depersonalizacija i transformacija ličnosti. Ovi
poremećaji se sreću najčešće kao jedan od težih simptoma shizofrenije.
Derealizacija je poremećaj svesti u kome bolesnik drugačije doživljava svoju okolinu i
fenomen je otuđenja svesnog ja od realnosti.
Depersonalizacija je fenomen u kojem osoba drugačije doživljava sebe, to je fenomen
otuđenja od sopstvene ličnosti, a posledica je dezintegracije ličnosti, odnosno nesposobnost ja da
obezbedi harmonično funkcionisanje svih delova ličnosti.
Transformacija je preobraćanje ličnosti u neku drugu osobu ili više njih, pri čemu
ponašanje bolesnika ide u skladu sa ovim.
5. ZAKLJUČAK
Termini „svest“, „svesnost“, „nesvesnost“ i „budnost“ imaju veliki broj značenja, pa je
ponekad nemoguče izbeči dvosmislenost pri njihovo upotrebi. U lekarskoj praksi najosnovnije i
najpraktičnije značenje pojma „svesti“ je trenutno stanje svesnosti, sebe i svoje okoline i odgovor
na spoljne stimuluse i unutrašnje potrebe. Za svest, odnosno svesnost sebe I svoje okoline,
neophodna su dva osnovna faktora: budnost i mentalni sadržaj svesti. Tri bazicna stanja svesti
kod zdrave osobe su budno stanje, REM spavanje i sporotalasno spavanje. U praksi se pojam
svesti izjednačava sa stanjem svesti u budnosti. Anatomski supstrat svesti čine ascedentni
retikularni aktivirajuci sistem i talamus, koji su uglavnom odgovorni za budnost i kontrolu
ciklusa budnost-spavanje, i kora velikog mozga koja je odgovorna za kvalitet i koherentnost misli
i ponaašanja odgovarajuće osobe. Poremećaj svesti je najširiji pojam koji obuhvata sve
kvalitativne I kvantitativne promene stanja svesti. Sa medicinskog stanovišta, gubitak normalnog
stanja budnosti je najvažniji i najdramatčiniji aspect poremećaja stanja svesti.
Termini kojima se u klinićkoj praksi označavaju kvantitativni poremećaji svesti mogu
imati različita značenja. Najtezi stepen depresije svesti je koma. Pojam koma označava
produženo stanje u kome je bolesnik zatvorenih ociju, bez svesti, a u odsustvu ciklusa spavanjebudnost.Dok termin koma označava dugotrajnost odnosno duše stanje bez svesti iz koga se
bolesnik često ne oporavlja potpuno, termini gubitak svesti i kriza svesti se u svakodnevnoj
praksi koriste da ukazu na kratkotrajnost i po pravilu potpuni oporavak svesti. Za razliku od
odomaćenog termina kriza svesti kojim se označava svaki nagli (paroksizmalni) i prolazni
poremecaj stanja svesti, bilo da je on praćen prekidom svesti ili ne, i koji zbog svoje sirine ima
mali praktićni značaj, termin gubitak svesti podrazumeva kratkotrajni potpuni prekid (odsustvo)
svesti.
POREMECAJA SVESTI: Gubitak svesti predstavlja prolazni (tranzitorni), nagli
(paroksizmalni) i često iznenadni i kratkotrajni prekid kontinuiteta svesti praćen poremećajem
tonusa, padom, i cesto razlicitim motornim manifestacijama. Posle kraćeg vremena koje se meri u
minutima, bolesnik se naJčesce oporavlja na stanje pre gubitka svesti.

6. LITERATURA

Svest i poremećaj svesti


– http://komaporemecajsvesti.weebly.com/
– http://komaporemecajsvesti.weebly.com/koma.html – https://ackov.com/poremecaji-svesti/
– https://studenti.rs/skripte/psihologija/svest-i-poremecaj-svesti

kriza svesti

kriza svesti

kriza svesti

kriza svesti

kriza svesti

kriza svesti

 

 

POSTANI ESTETIČAR KOZMETIČAR, MAKE UP ARTIST ILI WELLNESS I SPA TERAPEUT

lpg lifting lica

ZANIMLJIVOSTI O NASTANKU PUDERA

Zanimljivosti o nastanku pudera