KAKO PREHRANA DJELUJE NA IMUNOLOŠKI SUSTAV

YORK UNIVERSITY USA

Akademija za estetiku i
kozmetologiju “Purity”

Seminarski rad iz predmeta Nutricionizam

KAKO PREHRANA DJELUJE NA IMUNOLOŠKI SUSTAV

Profesor : Momčilo Matič
Student : Vanja Matahlija Beograd, 2021.
SADRŽAJ
Uvod
Funkcija imunološkog sustava
Kako hrana djeluje na imunološki sustav
Kako hrana negativno utječe na naš imunološki sustav
Kako šećeri utječu na naš imunološki sustav
Kandida i imunološki sustav
Važnost masti i ulja za naš imunološki sustav
Vlakna su važna za jačanje imunološkog sustava
Koliko su važni vitamini i minerali za jačanje imunološkog sustava
Eikosanoidi
Zaključak
Dodatak ( namirnice za jačanje imuniteta
recepti za jačanje imuniteta)
Literatura

UVOD
Potaknuta trenutnom situacijom u svijetu , pandemijom korona virusa,
odlučila sam se na seminarski rad o utjecaju i povezanosti prehrane i imunološkog
sustava te kako održati zdravlje i živjeti zdrav život.
Osim pandemije , u suvremeno doba, čovječanstvo živi neprirodnim ubrzanim
tempom života , pritom zanemarujući osnovne , ali neophodne faktore koji su od
presudne važnosti u očuvanju zdravog imunološkog sustava, a time i samog zdravlja.
U nedostatku vremena, ljudi najčešće posežu za gotovom, brzom hranom koja je
procesuirana, neprirodna, kojoj su dodani razni umjetni dodaci, poput pojačivača
okusa, umjetnih boja, aroma.Konzumiranje pretežno hrane koja sadrži zasićene
masnoće, posebno prženjem na nerafiniranim uljima naše tijelo ne dobiva apsolutno
nikakve hranjive tvari , niti ga osnažuje, već slabi. Time se posljedično oslabljuje i
sam imunološki sustav Ako još k tome izbjegavamo takvu hranu kombinirati s
povrćem ili limunovim sokom šteta za tijelo može biti i daleko veća.. Umjesto da mu
hrana služi kao gorivo, ovakva nazovi hrana ima ulogu otrova s kojim se naš
imunološki sustav mora još dodatno boriti i to ga , naravno, dodatno iscrpljuje. Kao
rezultat imamo tijelo koje sve više slabi dok na kraju ne podlegne nekoj bolesti. Da li
će to biti neka lagana viroza ili pak, oboljenje u vidu karcinoma ovisi o jakosti našeg
imunološkog sustava. Dok za jačanje obrambenih snaga organizma važne su
namirnice poput plave ribe, odnosno hrane koja sadrži omega 3 i omega 9 masne
kiseline. Zatim, imunološki sustav imat će koristi i od cinka u određenoj gramaži
bundevinih sjemenki ili npr.od selena u obliku nekoliko brazilskih oraha.
Dakle, sve je više bolesti na svijetu, a hrana se percipira kao nešto usputno , sporedno,
i zanemaruje se njena ključna uloga kao preduvjet za zdrav i funkcionalan organizam.
Vrijeme je da se ljude osvijeste i u prvi plan stave pravilnu prehranu kao
glavni oslonac u jačanju imuniteta i sprečavanju bolesti.

FUNKCIJA IMUNOLOŠKOG SUSTAVA
Imunološki sustav vrši osnovnu funkciju obrane tijela od potencijalnih napadača koji
mogu uzrokovati neku bolest. Kao obrambeni sustav, on prepoznaje razne
mikroorganizme ( gljivice, viruse, bakterije, parazite) i priprema tijelo na obranu istih.
Ovdje nam pravilna prehrana može pomoći na način da unosimo u organizam
optimalnu količinu mikronutrijenata ( vitamina, minerala, antioksidanata, probiotika,
aminokiselina…) u određenom i pravilnom omjeru.
Voda je također od izuzetne važnosti jer vrši komunikaciju između naših stanica te
detoksikaciju i hidratizaciju organizma.
U nastavku seminarskog rada detaljnije ću se osvrnuti na način na koji
određeni mikronutrijenti utječu na imunološki sustav te dati neke konkretne primjere
kako pomoću određene hrane ili potpunih obroka održavati zdrav imunološki sustav.

KAKO HRANA DJELUJE NA IMUNOLOŠKI SUSTAV?
Kvaliteta hrane koju uzimamo utjecati će na to da li će nam imunološki sustav biti
dobar ili loš. Najbolje je konzumirati voće i povrće( s područja u kojem živimo i 4
organskog podrijetla, što znači da ono nije tretirano kemijskim pesticidima) , žitarice,
orašaste plodove, sjemenke, ribe, mahunarke i proteine životinjskog podrijetl
Kombiniranje žitarica i mahunarki jedobar izbor za jačanje organizma i imunološkog
sustava kod osoba koje ne konzumiraju proteine životinjskog podrijetla. Mahunarke
imaju manjak metionina , a to je aminokiselina važna za razvoj timusa i važan je dio
imunološkog sustava. Žitaricama manjka lizin.
Aminokiseline koje su od presudne važnosti za naš imunološki sustav jesu one koje
nastaju iz proteina.One stvaraju supstancu života DNK. Znači, najbolji stimulatori
našeg imunološkog sustava su aminokiseline, cistein, glutamin, taurin, asparaginska
kiselina , alanin. Zato je važno uzimanje cjelovite hrane , koja je najmanje prerađena,
da bi se aminokiseline mogle potpuno iskoristiti.
Posebno važne za naš imunitet su aminokiseline lutamin koja nas štiti od napada
toksina te cistein .Ako u tijelu imamo dovoljno cisteina, on nas čuva od karcinoma i
održava dobro zdravlje.
Glutamin nas opet čuva od otrovnih oblika kiselina nastalih prženjem hrane. On je
važan za proizvodnju limfocita i pospješuje vitalnost mikrofaga koje ubijaju strane
uljeze upadače u naš organizam.Glutamin odlično surađuje sa antioksidansima koji
sadrže antocianine, voće ( borovnice i grožđe) i povrće.
Izvori cisteina su sjemenke, luk i češnjak , orašasti plodovi, kvinoa, jaja i meso.
Aminokiselina metionin je prisutna u orašastim plodovima, sjemenkama suncokreta,
pšeničnim klicama, kvinoi, integralnim žitaricama, siru, jajetu i mesu.Metionin
ublažava bolove i zadužen je za osjećaj blagostanja.od posebne je važnosti za jačanje
imuniteta kod djece i fetusa.
Važnost aminokiseline glutamina se ne smije zanemariti. Glutamin se posebno troši
kod prisutnih infekcija, povreda i operativnih zahvata. Ima ga u sirovim jajima, mesu
,npr. u obliku tatar bifteka te u sirovoj ribi.
Ravnoteža aminokiselina u našem organizmu od velike je važnosti za naš imunološki
sustav.

KOJA HRANA NEGATIVNO UTJEČE NA NAŠ IMUNOLOŠKI
SUSTAV?
Sva pržena, pečena, termički predugo obrađivana hrana neprijatelj je našem
imunološkom sustavu.Također, sv i oblici prerađeno, rafiniranog bijelog šećera
dodatno oslabljuju naš imunitet. Zatim, životinjske masti i sva rafinirana, industrijski
obrađena ulja jeftine kakvoće vrlo štetno djeluju na naš munološki sustav. Najgore su
transmasne kiseline koje zbog sitnih molekula prodiru izravno u krvotok, zagađujući
organizam.Dakle, potrebno je izbjegavati hranu ili najbolje uopće ne konzumirati , poput margarina, kroasana i sličnih pekaskih proizvoda koji sadrže kombinacije
rafiniranog jestivog ulja, rafiniranog šećera. Takve namirnice tijekom godina mogu
dovesti do začepljenja krvnih žila.
Konzumacija alkohola je još jedna stavka koja se vrlo negativno odražava na rad
našeg imunološkog sustava. Alkohol smanjuje broj limfocita , a povećava broj IgA i
IgM imunoglobulina. Ispijanje alkohola, kave i drugih napitaka koji sadrže alkohol
može utjecati na pojavu virusnih i bakterijskih prehlada, a kod već prisutnih može ih
pogoršati.Ako nam je imunitet već oslabljen i imamo prehladu , uzimanje veće kličine
orašastih plodova, integralnih proizvoda, sjemenki neće utjecati na suzbijanje
prehlade jer aminokiselina arginin prisutna u ovim namirnicama može pospješiti aktiviranje istog.Slično tome, konzumiranje namirnica bogatih šećerom te gaziranih i
alkoholnih napitaka nije preporučljivo ako je prisutna upala mokraćnih puteva.

KAKO ŠEĆERI UTJEČU NA NAŠ IMUNOLOŠKI SUSTAV
Svi prerađeni ugljikohidrati, bijeli škrob, bijelo brašno i gluten prisutan u njemu loš je
izbor za naš imunitet. S druge strane, integralne žitarice poput zobi, ječma, heljde,
pira,kukurusa , riže ili prosa dobar su izbor.
Osim u žitaricama, šećeri su danas prisutni u većini namirnica koje kupujemo u
supermarketima i konzumiramo ga i ne znajući da smo pojeli šećer. Npr, ima ga i u
raznim umacima tipa majoneza, ketchup, senf, u teglicama s ukiseljenim povrćem i
mnogim drugim industrijskim proizvodima.
Nakon konzumacije jednostavnog rafiniranog šećera, naš je imunološki sustav
oslabljen satima. Uzimanjem samo 100 g šećera dovodi do manjeg broja bijelih
krvnih zrnaca koje traje i pet sati. To povećava osjetljivost na bolesti. Šećer čini da su
bijela krvna zrnca oko 40 posto manje efikasna u ubijanju klica. Šećer utječe na njih
tako da se natječe za prostor sa C vitaminom.
Osim toga, hrana sa puno šećera ubrzava starenje i izaziva upale. Glukoza i fruktuza
vode proizvodnji enzima koji razbijaju kolagen i elastin u koži.
Zatim promjene u ponašanju događaju se zbog kombinacije šećera i masti.
Također, šećer nas čini umornijima i tromima jer je imunitet oslabljen uslijed
pojačane konzumacije šećera.
Konzumiranje previše šećera smanjuje dobar kolesterol i podiže trigliceride, masnoće
povezane sa srčanim i moždanim udarom.
Maksimalna količina dodatnog šećera koju bi ljudi dnevno smjeli konzumirati je150
kcal odnosno 9 čajnih žličica za muškarce i 100 kcal za žene, odnosno 6 čajnih
žličica, preporučuje american Heart Association. To je količina sa kojom se tijelo
može nositi.

KANDIDA I IMUNOLOŠKI SUSTAV
Candida Albicans je mikrobna gljivica koja je vrlo rasprostranjena u našem
organizmu.prirodno nastanjuje naš probavni sustav, vaginalnu sluznicu te ssluznicu
gornjih dišnih puteva. Ona oslobađa toksine koji slabe naš imunološki sustav,
izazivajući na taj način i nastanak određenih bolesti. Upravo u trenutku narušavanja
ravnoteže našeg imunološkog sustava dolazi do intenzivnog ramnožavanja gljivice i
nastanka infekcije.
Simptomi poput kroničnog umora, lošeg pamćenja i koncentracije, česte glavobolje,
izmjenjujuće dijareje i zatvori, problemi u spolnim odnosima, otečeni zglobovi,
nadutost peckanje i svrbež vagine, osjećaj hladnoće u ekstremitetima, infekcije usta,
kože i noktiju indikativni su za candidu albicans iako oni mogu ukazivati i na druga
oboljenja.Upravo zato potrebno je napraviti test na candidu .
Uravnozežena i pravilna prehrana jeključna jer gljivice za svoj rast i razvoj
zahtijevaju hranu – šećere, a razmnožavaju se u prisustvu fermentirajućih proizvoda _ octa , alkohola, mliječnih proizvoda, a šećer im je osnovna hrana
Dakle, u slučaju infekcije,iz prehrane je potrebno izbaciti sve izvore jednostavnih
šećera: kruh, krumpir, riža, tjestenina, kolače, med, džemove, gazirana pića,
proizvode na bazi mlijeka ( osim kefira i jogurta), zatim ocat, sušeno voće, banane,
smokve, ananas, lubenice, šljive,alkohol.S promjenama treba započeti postupno i malo po malo isključivati po određenu
namirnicu. Brzo uništavanje može ubrzati izbacivanje toksina iz našeg tijela koje
sustavi za eliminaciju ne mogu prihvatiti. Uz eliminaciju kandide mogu se javiti
simptomi koji su karakteristični i za njeno prisustvo poput boli u
mišićima,razdražljivosti, mučnine, upale grla.No, to je i dobar znak da se naše tijelo
oslobađa kandide.
Oporavak i trajanje infekcije ovisit će o tome koliko smo dosljedni sebi i načinu
prehrane.
U jelovnik treba uvrstiti meso i jaja kao izvore proteina i to više piletinu, puretinu,
malo masnu govedinu te ribu.Meso je potrebno pripremati na dobrim masnoćama
poput maslinovog ili kokosovog ulja, u tavi ili pirjati u vlastitom soku.
Osnovu tanjura treba činiti povrće, i to lisnato zeleno povrće, kupusnjače te drugo
povrće poput tikvica, krastavca,artičoka, šparoga, a manje kojesti korjenasto povrće
zbog slatkoće.Povrće je bitno zbog sadržaja vlakna koji potiču probavu i čiste naš
probavni sustav.Salate zakiseliti limunovim sokom. Kao međuobrok preporuča se
pojesti voćku ili popiti sviježi sok od grejpa ili limunaili drugog citrusa.Orašasti
plodovi također dolaze u obzir kao užina.
Od pomoći nam još može biti i konzumiranje propolisa u obliku dodatka prehrani i
krećemo sa malim dozama. Nikakvo pretjerivanje nije od koristi. Također, sjeme
grejpa pokazalo se izvrsnim u borbi protiv gljivice. Aloe vera iz porodice Barbadensis
Miller također djeluje na više razina iscjeljujuće u tijelu, a ovdje može djelovati
blagotvorno ispirući usta jer ima antifugalno, antivirusno , antimikrobno djelovanje.
Orobiotici se kao dodatak prehrani može uzimati sve dok se ravnoteža crijevne flore
ne dovede u ravnotežu. Posebno ih je važno uzimat iako je osoba pod terapijom
antibioticima. Uzimanje dosta vode biti će od velike pomoći.
Hrana koja opterećuje naš imunološki sustav može usporiti borbu s candidom, kao i
pretjerano gladovanje, operacija krajnika, uzastopne terapije antibioticima, mali broj
bijelih krvnih zrnaca,zloćudne bolesti, autoimuna reumatska oboljenja, velike doze
kortikosteroida, dijabetes, uzimanje alkohola te dugotrajna izloženost stresu.
VAŽNOST MASTI I ULJA ZA NAŠ IMUNOLOŠKI SUSTAV
Nezasićene masne kiseline neophone su za postizanje i održavanje dobrog zdravlja.
One služe kao tvar od koje nastaju eikosanoidi, hormoni koji nadziru veliku većinu
procesa u našem organizmu.To su omega 3, 6 i 9 masne kiseline. Njih je nemoguće
unijeti u takvom omjeru da bi zadovoljavalo naše potrebe isključivo hranom pa je
preporučljivo unositi ih u obliku kapsula.
Omega 3 kiseline razlažu se na EPA ( EIKOSAPENTOINSKA KISELINA) i DHA (
DOKOZAHEKSAENSKA KISELINA) i dalje na prostaglandine tipa 3 koji su jako
važni za funkcioniranje imunološkog sustava.Omege 3 ima najviše u maslinovom
ulju, konoplji, plavoj ribi.
Arahidonska kiselina nastaje iz omega 6 masnih kiselina i u ograničenim je
količinama važna za naš organizam.Mežutim, od nje se stvaraju svi štetni eikosanoidi
i tu vrstu masnoće treba ograničiti. Namirnice u kojima je puno arahidonske kiseline
su žumanjca, iznutrice, većina delikatesnih suhomesnatih proizvoda te masno crveno
meso te kikiriki ulje.Zasićene masti treba konzumirati vrlo štedljivo, a nalaze se u bjelančevinama
životinjskog podrijetla ili punomasnim mliječnim proizvodima.

VLAKNA SU VAŽNA ZA JAČANJE IMUNOLOŠKOG SUSTAVA
Vlakna iz voća i povrća , žitarica i mahunarki uspostavljaju ravnotežu između dobrih i
loših bakterija u našim crijevima. Ako je ovaj odnos poremećen može doći do
opstipacije ili zatvora, što dovodi do ulaska toksina u krvotok. Time se opterećuje naš
imunološki sustav i on otežano radi što opet dalje dovodi do njegovog slabljenja.
KOLIKO SU VAŽNI VITAMINI I MINERALI ZA JAČANJE
IMUNOLOŠKOG SUSTAVA?
Za izvrsno funkcioniranje imunološkog sustava neophodni su mikronutrijenti
koji se mogu podijeliti u dvije glavne skupine. To su ANTIOKSIDANSI (vitamin C,
vitamin E i Beta-karoten ) i KOENZIMSKI FAKTORI ( vitamin B3, vitamin B6 , cink i magnezij).
Imunitet i vitamin C
Zdravoj osobi je potrebno otprilike oko 80 do 100 mg vitaminaa C u tijeku
dana. Kod određenih bolesti poput karcinoma, srčanih oboljenja, starenja te kod osoba
koje puše ili piju alkohol potreba za vitaminom C bit će malo veća, pošto se on
pojačano troši.
Krvarenja desni i iz nosa, sporo zarastanje rana te laka pojava masnica nakon udarca
mogu ukazivati na deficit ovog vitamina.
Kod izuzetno lošeg funkcioniranja imunološkog sustava mogu se uzimati i uzimati
dopune vitamina C kao dodatak prehrani, ali i kod težih infekcija i oboljenja posebno
ona koja su u vezi s imunitetom.Najbolje ga je uzimati u obliku aksorbinske kiseline,
rastopljenog u vodi ili cijeđenom soku .Loša navika je prestati s uzimanjem vitamina
C čim prođe bolest ili infekcija.Dozu treba smanjiti, ali nastaviti s uzimanjem još
neko vrijeme dok organizam ne ojača. Neki lijekovi remete balans vitamina u našem
tijelu, npr. aspirin uzet u preporučenoj dozi izbacuje tri puta više vitamina C . Također, osobe koje rade u štampariji, u mehaničarskim radionicama, koje čiste
prostore sa kemijskim sredstvima, koje rade s azbestomili pod neonskim svijetlom ili
koje rade u fotokopirnicama mogu imati niski nivo vitamina u tijelu i smanjiti
otpornost organizma na neke bolesti.
C vitamina ima najviše u šipku, naru, kiviu, jagodama, narančama te od povrća u
crvenoj paprici, brokolici, rajčicama, karfiolu.
Npr. Crvena paprika ( 1 šalica) sadrži 190 mg vit C
Brokula ( 1 šalica) sadrži 120 mg vit C
Jagode ( 1 šalica) sadrži 82 mg vit C
Naranča 1 kom sadrži 80 mg vit C
Kivi 1 kom sadrži 75 mg vit C
Cvjetača ( 1 šalica) sadrži 56 mg vit C
Rajčica 1 kom 24 mg vit C Borovnice ( 1 šalica) sadrži 20 mg vit C Vitamin E
U nedostatku vitamina E treba ga unijeti putem dodataka prehrani jer ga je putem
hrane prilično teško nadoknaditi. Najbogatiji su izvori izolirana kvalitetna biljna ulja.
Vitamin E neutralizira slobodne radikale u našem tijelu i pojačava otpornost na upale
i infekcije.
Druga skupina važnih mikronutrijenata su koenzimski faktori B3, B6, magnezij
i cink.Oni su potrebni za metabolizam esencijalnih masnih kiselina i za stvaranje
eikosanoida.Bez njih će čitav proces stvaranja eikosanoida biti ograničen.
Neki izvori koenzimskih faktora i postotak preporučene dnevne količine u gramima i
postocima prikazani su u tabeli 1.
Vitamin B3
Tunjevina 113 g 65%
Puretina 113 g 55%
Piletina 113 g 55%
Losos 113 g 37%
Vitamin B6
Tunjevina 113 g 45%
Losos 113 g 35%
Pastrva 113 g 35 %
Puretina 113 g 27 %
Cink
Bakalar 113 g 97 %
Crveni grah 113 g 29 %
Puretina 113 g 23 %
Magnezij
Tunjevina 113 g 42 %
Tofu 170 g 33 %
List 113 g 18 %
Tabela 1 Izvori koenzimskih faktoraNo, u slučaju da se mikronutrienti konzumiraju u velikim količinama , a ne slijedi se uravnotežena i pravvilna prehrana, naš imunološki sustav od toga neće imati velike koristi.
Nedostatak vitamina B skupine može ugroziti naše stanice u smislu da će podleći
depresiji ili napetosti, ili pak lošoj koncentraciji , bolovima u glavi , promjenama na
koži, lošoj probavi ili možda tek ispucanim kutevima usnica.
Za sazrijevanje T – stanica potreban je hormon timulin, a on ovisi od dovoljne
količine cinka u našem tijelu. Cink proizvodi enzime koji vrše eliminaciju
kancerogenih stanica, ali to teže radi ako su one prisutne u abnormalnim količinama..
Da ga nemamo dovoljno, može nam ukazivati nekoliko stvvari, npr. pojava bijelih
pjega na noktima, zatim gubitak osjeta mirisa i okusa, ili česte infekcije ali i pad nivoa
seksualne aktivnosti. Osim u bakalaru, crvenom grahu i puretini , nalazi se i u
školjkama, jajima, zelenom lisnatom povrću, sjemenkama.
Magnezij nam je važan za proizvodnju antitijela. Nedostatak magnezija može podići
nivo histamina, povečavajući alergijske reakcije.Ima ga u sjemenkama, kakau,
korjenastom povrću, orašastim plodovima.
Na kraju moramo spomenuti i selen jer je dokazano da nedostatak selena i vitamina E
uzrokuje da se antitijela uopće ne proizvode. Bijela krvna zrnca bez selena ne
funkcioniraju pravilno u prepoznavanju neprijatelja .Manjak selena može smanjiti
otpornost imunoloških stanica koje gube borbu sa stanicama karcinoma. Selena ima
najviše u sjemenkama sezama, u brazilskim orasima, hrani iz mora . Prevelike
količine selena su toksične, npr. čovjek smije pojesti najviše 2 do 3 brazilska oraha na dan.
Minerali koji slabe naš imunološki sustav su kadmij, arsen, aluminij, živa, olovo , fluor te nikal. U minimalnim količinama su potrebni našem tijelu , no njihovo
povećano unošenje kroz pušenje, zagađeni zrak, plombe na zubima ili uzimanje
određenih lijekova slabe naš imunitet.

EIKOSANOIDI
Na način na koji inzulin i glukagon nadziru količinu šećera u krvi , eikosanoidi
nadziru hormone. Oni su tjelesni superhormoni. Kratkotrajnog su djelovanja , a
proizvode se u svakoj živoj stanici. Mogu se nazvati molekularnim ljepilom koje
održava cjelovitost ljudskog tijela.
Eikosanoidi nadziru sve vitalne fiziološke funkcije, poput kardiovaskularnog sustava,
imunološkog sustava, središnjeg živčanog sustava ili reprodukcijskog
sustava…Eikosanoidi nas održavaju na životu, bez njih život u ovom obliku ne bi bio
moguć Eikosanoidi su najsnažnija biološka sredstva koja čovjek poznaje. Prva otkrića
u istraživanju eikosanoida nagrađena su Nobelovom nagradom 1982.g.
Lipoksini i hidroksilne masne kiseline su vrsta eikosanoida važnih za nadziranje
upalnih reakcija i regulaciju imunološkog sustava.
Praktički svvako bolesno stanje, bilo da je riječ o karcinomu ili oboljenju
autoimunološkog sustava poput artritisa , moguće je promatrati kao pojavu u kojoj
tijelo na molekularnoj razini jednostavno stvara više štetnih, a manje dobrih eikosanoida. Optimalno zdravlje zahtijeva ravnotežu korisnih i štetnih eikosanoida,
jednako kao kod štetnog kolesterola.

ZAKLJUČAK
Kao zaključak nameće se teza da je izuzetno važno održavati normalnu funkciju
imunološkog sustava jer na taj način pomažemo organizmu u prirodnoj obrani. Važno
je znati što se pod time podrazumijeva. Dakle, hrana je neusporedivo važnija od
to emo tek iz užitka ili kako bismo utažili glad i radi se o snažnom sredstvu koje bi
trebalo uzimati do kraja života tri puta na dan. Kada se hrana razgradi na na osnovne
sastavnice (glukozu, aminokiseline i masne kiseline) i uputi se u krvotok , na naše
tijelo i na naše zdravlje utječe snažnije nego bilo koji lijek koji bi nam liječnik mogao
prepisati.
Svaki obrok, bio malen ili velik, trebao bi sadržavati traženu ravnotežu
makronutrienata, bjelančevina, ugljikohidrata i masnoća, koja stvara odgovvarajuću
povoljnu hormonalnu reakciju, naročito u smislu proizvodnje glukagona, inzulina i
eikosanoida.
Od krucijalne važnosti bilo bi pridržavati se slijedećih smjernica u zadržavanju
optimalnog zdravlja imunološkog sustava, a samim time i zdravlja cjelokupnog
organizma.
1. iznimno je bitno piti dovoljno čiste vode, oko 2 do 2,5 l dnevno
2. izbaciti iz prehrane rafinirane šećere
3. povećati unos zdravih masnoća koje su odgovorne za zdrav hormonalni sustav i
krvne žile, poput maslinovog ulja,kokosovog ulja te orašastih plodova
4. izbjegavati proizvode koji obiluju transmasnim kiselinama poput grickalica ili
industrijskih pekarskih slatkih proizvoda
5. konzumirati kolagen koji kada se rastvori formira želatinu koja je važna u borbi
protiv alergija i osjetljivosti crijevnog trakta na alergene.
6. konzumirati češnjak jer sadrži više od 80 aktivnih tvari koje jačaju imunitet.
Djeluje protiv gljivica i prirodni je antibiotik.
7. važno je imati tri obroka u danu i ne preskakati ih
8. konzumirati hranu bogatu probioticima, sve najnovije studije govore o ulozi
crijevne flore u obrani našeg tijela i tu su nam od pomoći ljekovita aloe vera
barbadensis miller u ulozi prebiotika i kefir ili acidofil kao probiotici 11
DODATAK
popis namirnica za jačanje imuniteta
Agrumi
Puni su C vitamina koji povećava proizvodnju bijelih krvnih stanica. To je ključno za
borbu protiv infekcija.
Crvena paprika
Sadrži dvostruko više C vitamina od citrusa te beta karoten ključan za zdravlje očiju.
Brokula
Obiluje vitaminima A,C i E te mnogim antioksidansima i vlaknima
Češnjak
Aktivno sudjeluje u borbi protiv infekcija, snižava krvni tlak i potiče elastičnost
krvnih žila.
Đumbir
Može smanjiti upalu, ublažiti mučninu, sniziti kolesterol i kroničnu bol.
Špinat
Izrazito je bogat vitaminom C, antioksidansima i betakarotenom što potiče imunitet.
Bademi
Sadrže vitamine i zdrave masti. Pola šalice badema sadrži 100 % potrebe za E
vitaminom.
Kivi
Obiluje kalijem, vitaminom K i C što pozitivno utječe na imunitet.
Sjemenke suncokretaPune su hranjivih tvari, uključujući fosfor, magnezij i vitamin B6 i E
Zeleni čaj
Pun je antioksidansa koji potiču imunitet.
12
Prijedlog recepta za jačanje imuniteta
Napitak za dobro jutro
1 limun
1 žličica čaja od mente, kamilice
1 žličica čaja od maslačka
15 kapi propolisa
1 žličica meda
20 do 30 kapi tinkture od ehinacee
U proključalu vodu staviti sastojke i držati 10 minuta.
Juha od rajčice
3 kriške rajčice
1 žličica cejlonskog cimeta
U vvreloj vodi prokuhati rajčicu i potom dodati cimet.
S ovom juhom su rađena istraživanja u kojima se zaključilo da su bijela krvna zrnca
sporije trpjela štetu od razornog djelovanja slobodnih radikala skoro za 40 %..Razlog
je likopen, jaki antioksidans.
Puding od krušaka, nara i breskvi
2 kruške
4 breskve
pola žličice cimeta
pola narančama1 banana
nekoliko jagoda ili malina
Sve zajedno imiksati.
Zdravstvena važnost ovog pudinga je u tome što nar sadrži elagitanin, supstancu koja
isti pretvara u urolitin A, važno svojstvo u borbi protiv upala u organizmu i jačanje
imuniteta. 13
Literatura
Prof. dr. Momčilo Matić , Skripta sa hristomatijom tekstova za obuku Nutricionizam
Dr. Berry Sears i Bill Lawren , The Zone
www.centarzdravlja.com
poliklinika-analiza.hr