DELOVANJE UV ZRAKA NA KOŽU - štetnost i zaštitia
Delovanje UV zraka na kožu
Delovanje UV zraka na kožu ima različita dejstva. UV zračenje inicira fotohemijske i fotobiolške reakcije: razgrađuju se molekuli proteina (fotoliza), obrazuju se složeni biološki molekuli (fotosinteza) ili molekuli sa novim hemijsko-fizičkim svojstvima (fotoizomerizacija), obrazuju se slobodni bioradikali, oslabađaju se biološki aktivne supstance – acetilholin, histamin, prostaglandini, aktiviraju se enzimi – peroksidaza, histaminaza, tirozinaza.
Od spektralnog sastava zavisi koja će od ovih reakcija biti izraženija.
Eritem (crvenilo kože) – nastaje na mestu zračenja nakon latentnog intervala od 2 do 6 pa i do 12 časova. Homogen je i jasno ograničena od okolne kože.
Predstavlja aleterativno – proliferativno zapaljenje kože koje se sastoji u proširenju arteriola u dermu i degeneraciji ćelija epiderma. Oko degenerisanih ćelija se stvaraju mehurići ispunjeni seroznom tečnošću i leukocitima.
Koža je crvena i bolna. Reakcija traje 12 sati do nekoliko dana. Usled proliferacije bazalnih ćelija epiderma koža postaje zadebljana i bodija mrku boju.
Između rendgenskih i UV zraka postoji sinergističko a između rendgenskih i IC i vidljivih zraka antagonističko dejstvo.
UV zraci prodiru u kožu do dubine 0,1 do 0,5 mm. Najdublje prodiru UV tip A a najmanje UV tip C.
Pigmentacija – nastaje na mestu zračenje nakon eritema. Traja tri do osam nedelja.
U početku nastaje migracijom melanina ka površinskim slojevima epiderma. Melanin se nalazi u posebnim organelama – melanozomima.
Ultraljubičasto zračenje (skraćeno UV prema engl. ultraviolet) obuhvata elektromagnetno zračenje sa talasnim dužinama manjim od vidljivog zračenja, ali većim od onih koje imaju meki X-zraci. Deli se na blisko (380-200 nm, NUV), daleko ili vakuumsko (200-10 nm, skraćenica FUV ili VUV) i ekstremno (1-31 nm, skraćenica EUV ili XUV) ultraljubičasto zračenje.
Kada se ispituje njegovo delovanje na ljudsko zdravlje i okolinu, ultraljubičasto zračenje se obično deli na UVA (400-315 nm) ili dugotalasno, UVB (315-280 nm) ili srednjetalasno i UVC (< 280 nm) ili kratkotalasno (germicidno).
U spektru Sunčevog zračenja na ultraljubičasto zračenje otpada samo 10% energije. UVC-zraci ne prodiru do površine Zemlje, pa tako ni do naše kože, jer se apsorbuju u ozonskom sloju atmosfere. UVA i UVB zraci prodiru kroz spoljni sloj kože i izazivaju oštećenja: opekotiine, rak kože, alergiju i sl. Oštećenju ćeliju kože naročito su izloženi ljudi svetle puti.
You must be logged in to post a comment.