Select Page

BUDIMO LJUDI - praktična nastava, smer: makeup artist

Najteže je od lepotice napraviti lice majmuna, ali nije nemoguće. Oštar pogled jednog manekena inspirisao nas je za masku reptila, a nežno i blago lice postalo je opasni leopard.

Na fotografijama je prikazan rad i kreativnost na praktičnoj nastavi. Tema je bila poznata parola Budimo ljudi. Iskazati ljudske vrednosti kroz umetnost predstavlja veliko zadovoljstvo. Vrline treba isticati. Mane korigovati.

Maske su radili studenti druge godine smera makeup artist: Bojana Janjuš, Tamara Tomašević, Jelena Karganović i Jovana Popov

Fotograf: Goran Matijević

Ukoliko i vas zanima ovaj smer, dovoljno je da pogledate OVDE

 

Zmije

Zmije (Ophidia, Serpentes) su podred unutar klase gmizavaca. Srodne su gušterima jer imaju zajedničko poreklo i zajedno sa njima čine najbrojniju grupu recentnih gmizavaca.

Vode poreklo od četvoronožnih gušterolikih gmizavaca od kojih su se evolutivno odvojile i nastavile razviće u pravcu izduživanja tela i gubitka ekstremiteta. Umesto zadnjih nogu kod izvesnih primitivnih vrsta (BoidaeIlysiidaeThyphlopidae) nalaze se ostaci karlicekoja se završava rožnim kandžama, što ukazuje da su noge kod predaka postojale. Ipak, ovi ostaci karličnog pojasa nemaju vezu sa osovinskim skeletom. Umesto nogu zmije su stekle veoma pokretnu kičmu. Broj pršljenova im je povećan na dvesta (kod nekih vrsta taj broj dostiže i 435). Svaki pršljen ima na zadnjoj strani kuglasto udubljenje, a sa prednje čašicu koja sa susednim pršljenima gradizglobRebra su takođe ovakvim zglobovima sastavljena sa pršljenima. Kreću se talasastim vijuganjem tela, ali se mogu kretati i pravolinijski kada prolaze kroz uzane hodnike. U tom slučaju se kretanje vrši pomoću trbušnih rožnih pločica.

Rep im je kraći od trupa. Lobanja je streptostilna, nemaju jabučnih lukova. Kao i kod guštera, vilica je specifično građena; kvadratumje pokretno sklopljen sa lobanjom. Otvor kloake je poprečno postavljen. Rožne ploče na ventralnoj strani tela su poređane u jednom, a u repnom delu tela u dva niza.

Očni kapci su im srasli, čulo mirisa (Jakobsonov organ) im je veoma dobro razvijen, za razliku od čula vida i sluhaSlušni kanal ibubna opna ne postoje. Na vrhu rascepljenog jezika su smeštena čula za ukus i dodir. Neke zmije su osetljive i na toplotu, odnosnoinfracrveno zračenje.

Neke zmije su otrovne i utvrđeno je da je upotreba otrova mnogo značajnija za pribavljanje hrane, nego za odbranu. Jedna od razlika između otrovnih i neotrovnih zmija je što su kod otrovnih uočljive žlezde na bočnim stranama glave, pa im je glava trouglastog oblika uz uočljiv vrat. Kod neotrovnih, glava manje primetno prelazi u telo i vrat nije uočljiv. Česta pojava kod zmija je mimikrija. Tada one oblikom i bojom tela imitiraju predmete ili druge zmije. Dešava se da zbog toga neotrovne zmije imaju šare poput otrovnih vrsta. Boja tela im može biti veoma različita, od neupadljivih, mrkih ili sivih vrsta do intenzivno obojenih i šarenih.

Zmije dugo žive, čak i manje vrste. Mnoge žive 40 i više godina. Veličina im se kreće od 15 cm, pa do 11,5 metara, mada postoje tvrdnje da su nalaženi i veći primerci. Većina zmija polaže jaja, ali ima i viviparnih.

Majmun

Majmun (tur. maymun) naziv je za pojedine životinjske vrste iz sisarskog reda primata. Red primata možemo deliti na dve grupe: u prvu grupu bi se mogli ubrajati svi polumajmuni (Prosimii), a u drugu pravi majmuniljudoliki majmuni i ljudi (Anthropoidea). Termin „majmun“ bi striktno obuhvatao prave i ljudolike majmune, ali nije pogrešno tim terminom obuhvatiti i polumajmune, jer sam termin ne označavamonofiletsku grupu. Ako se posmatra u širem smislu reči, majmun bi bila oznaka za bilo koju vrstu primata, izuzev čoveka i njegovih neposrednih predaka.

Opšte karakteristike grupe majmuna

Stopala plantigradna, oba ekstremiteta pentadaktilna i na vrhovima prstiju nalaze se široki, pljosnati, orožnali nokti. Prvi prst, palac, i na prednjim i na zadnjim ekstremitetima oponira ostalima što omogućava prihvatanje predmeta (prilagođenost životu na drveću). Liceuglavnom bez dlaka i sa razvijenom muskulaturom koja omogućava mimiku što je važno za međusobnu komunikacijuČulo mirisa slabije razvijeno. Zubi bunodontnog tipa sa tupim grbicama. Ženka ima samo jedan par mlečnih žlezda koje leže na grudimaMatericajednostavna (uterus simplex), a placenta diskoidalna. Broj mladunaca mali, najčešće jedan.

Evolucija

Naziv reda kome majmuni pripadaju upućuje na zaključak da se radi o najsavršenijim („prvim“ među) sisarima. Primati su jako stara grupa koja se tokom tercijera odvojila od svojih srodnika. Pri tome su sačuvali mnoge primitivne karakteristike koje su slične osobinama bubojedai drugih primitivnih sisara. Mnoge druge grupe sisara, kao što su kopitari su neuporedivo više menjale svoju organizaciju tokom evolucije. Jedino je mozak kod primata (posebno kod čoveka) dostigao neuporedivo viši stepen organizacije nego kod ostalih životinja. Kod majmuna je veliki mozak jako razvijen, a moždana kora prilično naborana.