+381607237853 akademija.purity@gmail.com

VULKANSKO KAMENJE - sa nastave na predmetu masaže, smer: ESTETIČAR-KOZMETIČAR

Hot stone masaža tj masaža vulkanskim kamenjem je jedinstvena tehnika masaže koja omogućava preplitanje termodinamičkih blagodeti bazaltnog kamenja i blagotvornih svojstava eteričnih ulja. Rezultat je izuzetno opuštajući doživljaj.

Već hiljadu godina lečenje prirodnim metodama povezuje se sa geomagnetnim osobinama kamenja i njihovom energijom kojom se utiče na meridijane tela. Moderna fizika dokazala je da toplo kamenje nije samo odličan akumulator toplote, već specijalni prenosilac energije.

Toplo vulkansko kamenje se postavlja na energetske tačke preko kojih se utiče na/ili kontrolišu funkcije tela.

Ova vrsta masaže oslobađa od napetosti u mišićima, veoma pomaže kod loše cirkulacije, odlično se pokazala kad se radi o reumatskim stanjima, bolovima u leđima, ali i ublažavanju anksioznosti, nesanice i depresije kao i drugih psihičkih stanja gde je toplota od povoljnog uticaja.

Više o smeru ESTETIČAR-KOZMETIČAR pogledajte OVDE

Vulkan

Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore. Vulkani bitno utječu na oblikovanje Zemljinog reljefa. Na Zemlji, najčešće se susreću na rubovima litosfernih ploča. Vulkan može biti aktivan ili neaktivan, ovisno o njegovim erupcijama i tektonskoj aktivnosti u njegovoj blizini. Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano povećava. Na vrhu kupole se nalazi krater, a vezu između kratera i vulkanskog ognjišta čini vulkanski kanal. Naziv “vulkan” potječe od rimskog boga Vulkana, boga vatre i vulkana. Proučavanjem vulkana se bavi vulkanologija.[1]

Prodor magme može se dogoditi iz više razloga kao što su tektonski utjecaji i promjene dubinskog tlaka koji je guraju, visoka temperatura (600 do 1200 °C) koja povećava pokretljivost magme te tali stijene ili zbog plinova i para koji povećavaju uzgon magme. Magmu na površini Zemlje nazivamo lava.

Lava može izbijati na površinu na dva načina:

  1. Izlijevanjem – magma izbija polagano i jednolično, zbog čega nastaju bazaltni pokrovi primjeri: SAD, poluotok Dekan, Kamčatka, Island, tj. takozvani havajski tip vulkana. Ovakav tip erupcija javlja se u slučaju bazičnih magmi, s malom količinom volatila;
  2. Erupcijom – eksplozivno, nastaje zbog velike količine nakupljenih plinova i vodene pare. Popraćeni su potresima, a zabilježeni su i slučajevi katastrofalnih posljedica za okolinu. (St. Helens 1980. g, Krakatau 1883. g, Mont Pele 1902. g)., azijski tip vulkana. Javlja se u slučaju magme sa puno volatila, kiselog tipa.

Osim lave iz vulkana može izbijati i piroklastični materijal: vulkanske bombe – veći komadi lave koji prilikom hlađenja dobivaju vretenast oblik, vulkanski blokovi – zdrobljeni piroklastični materijal koji može težiti i po nekoliko tisuća tona, vulkanski prašinac ili tuf – vulkanski pepeo pomiješan s vodom te lapile – užareno kamenje veličine šljunka. Vulkanska aktivnost često je praćena popratnim pojavama, izbijanjima vodene pare, različitih plinova i kemijskih spojeva.

Fumarole su otvori iz kojih izbija vodena para, a iz solfatara izbija sumporovodik (H2S). Mofeti su otvori iz kojih izbija ugljikov dioksid, CO2. Vulkanska područja često prate termalni i mineralni izvori. Gejziri su otvori iz kojih zbog visokog tlaka izbija vrela voda i vodena para. Najpoznatiji gejzir je onaj u Nacionalnom parku Yellowstone, Old Faithful.