+381607237853 akademija.purity@gmail.com

VAŽNI POREZNI I PRAVNI SAVJETI U VOĐENJU SALONA U REPUBLICI HRVATSKOJ

SEMINARSKI RAD

VAŽNI POREZNI I PRAVNI SAVJETI U VOĐENJU SALONA U REPUBLICI HRVATSKOJ

 

 

Sadržaj

 

1.UVOD……………………………………………………………………………………………………………………. 3

2.RAZLIKA IZMEĐU OBRTA I PODUZEĆA…………………………………………………………….. 4

2.1. Razlika između poduzeća i obrtima u poreznim opterećenjima……………………………………. 5

2.2 Obračun članarina HOK-i……………………………………………………………………………………….. 7

2.3. Obračun članarine turističkim zajednicama………………………………………………………………. 7

2.4. Obračun naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma……………………………………….. 8

3.PRAVNI POGLED IZMEĐU UGOVORA O DJELU I UGOVORA O RADU……………. 9

3.1.Obračun ugovora o djelu ……………………………………………………………………………………… 10

3.2. Obračun ugovora o radu………………………………………………………………………………………. 10

4.ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………………………………….. 11

6.POPIS TABLICA…………………………………………………………………………………………………… 14

 

 

1. Uvod

 

Kozmetički salon u Republici Hrvatskoj može biti osnovan kao obrt ili poduzeće. Koji oblik poduzetništva će vlasnik odlučiti, ovisi najprije o završenoj srednjoj školi odnosno stručnoj spremi. Obrt može otvoriti samo osoba koja je završila strukovnu školu za kozmetičara dok  poduzeće može otvoriti i ona koja nema za to kvalifikaciju što ovu prvu stavlja u neravnopravan položaj. Osim toga različiti su porezi kojima podliježu obrt, a kojima poduzeće kao troškovi vođenja istog.

U ovom radu obrađuje se tema poreznih i pravnih okvira u poduzećima i obrtu s kojima se poduzetnik može susresti u vođenju kozmetičkog salona u RH.

Porezna opterećenja u smislu poreza, naknada, doprinosa  koja se uplaćuju u državni proračun otežavaju poslovanje poduzetnika jer u svoju cijenu usluge mora ukalkulirati osim troškova materijala, rada i razlike u cijeni (marže) i navedene „namete“.

Osim navedenog problema, veliki pritisak stvara i nadzor Porezne uprave i Carine koji su stalno na terenu. Bez obzira na legalno poslovanje, takav represivan način nadzora stvara negativnu klimu u poduzetništvu.

 

1.Razlika između obrta i poduzeća

 

Prema Zakonu o obrtu (Nar.nov. br. 143/13) obrtom se smatra samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Obrtnik je prema tome fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun. U definiciji obrta navodi se kao svrha poslovanja postizanje dohotka ili dobiti. Naime, obrtnik može poslovati i kao poduzetnik te ostvarivati dobit samovoljno ili po sili zakona (ukoliko ispuni jedan od kriterija promjene oporezivanja dohotka), no u nastavku se govori o obrtniku, obvezniku poreza na dohodak.

Kakva je suštinska razlika između obrtnika i poduzetnika i je li isplativije i povoljnije poslovati kao obrtnik ili poduzetnik pojasniti će se u primjerima. Postoje prednosti i nedostaci jednog i drugog, no ono što je karakteristično za obrtnika je manji obim poslovanja nego kod poduzetnika, obrtnička zanimanja poput frizera, automehaničara, kozmetičara i slični. Možemo reći da su fizičke osobe sa završenom obrtničkom školom ujedno i kvalificirane za otvaranje obrta. Čest je slučaj da obrtnici ne prepuštaju vođenje poslovnih knjiga stručnim osobama, već to čine u vlastitom aranžmanu. No, u posljednje vrijeme, uslijed promjena koje su nastupile zbog napretka tehnologije, obrtnici ipak nemaju kapaciteta voditi sami poslovne knjige. Izvještaji se predaju Poreznoj upravi putem interneta, komunikacija se sve više odvija putem e-maila, ručno vođenje knjiga gotovo je nemoguće ili zahtjeva više vremena pa je posljedica neisplativost.

Obrtnici su često u nepovoljnijem položaju u odnosu na poduzetnike u smislu transparentnosti poslovanja. Izvještaji za poduzetnike Financijska agencija objavljuje javno na svojim web stranicama što omogućuje uvid njihovim poslovnim partnerima u poslovanje. Kod obrta se financijskih izvještaji predaju isključivo Poreznoj upravi te se ne objavljuju. Pojedina javna nadmetanja uvjetuju da se na poziv javljaju isključivo društva s ograničeno odgovornošću pa u tom slučaju obrtnici nastupaju kao njihovi kooperanti.

Poduzeće se otvara prema Zakonu o obveznim odnosima i u RH se može otvoriti kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) i društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) Postupak otvaranja je složeniji od otvaranja obrta jer postupak ide od javnog bilježnika do Trgovačkog suda koji izdaje rješenje. Poduzeće se ne mora nužno registrirati samo za jednu djelatnost, za razliku od obrta. Budući da izmjene odredbi društvenog ugovora imaju cijenu i postupak, poduzetnik se najčešće odlučuje za registriranje više djelatnosti.

 

2.1.Razlika između poduzeća i obrtima u poreznim opterećenjima

 

Obrt vodi poslovne knjige prema Zakonu o porezu na dohodak, a poduzeće prema Zakonu o porezu na dobit. Porezni propisu se isprepliću i za obrt i za poduzeće, kao što je Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Zakon o fiskalizaciji, Zakon o obveznim odnosima.

Obrtnik obračunava i plaća doprinose za obvezna osiguranja temeljem Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja koju objavljuje ministarstvo financija krajem svake kalendarske godine. Iznosi osnovica za obračun doprinosa propisani su kao umnožak mjesečne neto plaće koja je referentna i koeficijenta 0,65 (čl. 6. Naredbe 06.12.2015.) Naredba se donosi temeljem čl. 254.st.1. Zakona o doprinosima (Nar.nov. br. 143/14). Prema čl. 2. Naredbe prosječna plaća RH za razdoblje siječanj-kolovoz 2018. iznosi 8.448,00 kn. U nastavku je prikazana tablica obveznik doprinosa obrtnika.

Tablica 1. Pregled obveznik doprinosa od 01.01.2019.

Naziv doprinosa Osnovica za obračun Stopa Iznos
Doprinos za mirovinsko osiguranje 8.448,00 x 0,65= 5.491,20 20% 1.098,24
Doprinos za zdravstveno osiguranje 8.448,00 x 0,65= 5.491,20 16,5% 906,05
Ukupno     2.004,29

Izradio student

Prema pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar.nov.137/15) obrtnici su dužni Poreznoj upravi predati obrazac JOPPD sa utvrđenim doprinosima koji se uplaćuju do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec. Dan podnošenja obrasca je datum valute knjiženja (i obračuna kamata) tako da je potrebno paziti da se izvrši uplata na dan podnošenja obrasca. Ukoliko se propusti rok podnošenja ili se nije u mogućnosti izvršiti uplata, oznaka JOPPD obrasca mora biti na dan 15-og u mjesecu. Obrtnici mogu uplaćivati  doprinose  i na višu osnovicu od one najniže propisane, na način da su propisani koeficijenti. U tom slučaju u obrascu JOPPD posebno se šifriraju kao obveza doprinosa prema izabranoj višoj osnovici za obračun doprinosa.

Obrtnici imaju pravo korištenja bolovanja zbog bolesti, ozljede na radu ili  porodiljnog dopusta i dr.  Obrtniku na bolovanju utvrđuje se osnovica za naknadu plaće koju ovisno o vrsti bolovanja isplaćuje HZZO direktno na žiro račun obrtnika. U slučaju bolesti prva 42 dana obrtnik nema pravo na naknadu dok od 43. dana potražuje naknadu za bolovanje od HZZO uz uvjet da je na dan otvaranja bolovanja podmirio doprinos za zdravstveno osiguranje. Osnovica osiguranja na temelju koje se obračunava plaća obrtnika umanjena je za zakonom propisane obvezen doprinose za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu zdravlja na radu i zapošljavanje te porez i prirez (ako postoji – ovisno o mjestu prebivališta).

Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pismeno izvještava ured državne uprave. Za vrijeme privremene obustave djelatnosti obveznik je dužan plaćati doprinose jer je i nadalje upisan u registar poreznih obveznika i ima status osiguranika (nije odjavljen sa HZMO-a i HZZO-a) (Privremena obustava poslovanja obrta).

U plaćanju doprinosa vlasnik obrta i član uprave već nekoliko godina unatrag su izjednačeni što znači da plaćaju doprinose na istu osnovicu što ranije nije bio slučaj. Jedina razlika je u neto plaći koju zaposleni član uprave isplaćuje, a vlasnik obrta nema plaću već dohodak koji mu preostaje nakon razlike između ostvarenih prihoda i nastalih rashoda.

Član uprave poduzeća ne mora biti zaposlen u poduzeću, ali mora plaćati doprinose na zakonsku osnovicu. To je također novina u Zakonu. Sljedeći primjer prikazuje obračun plaće za člana uprave.

Tablica 2. Pregled obračuna plaće člana uprave u poduzeću od 01.01.2019.

Naziv doprinosa Osnovica za obračun Stopa Iznos
Doprinos za mirovinsko osiguranje 8.448,00 x 0,65= 5.491,20 20% 1.098,24
Doprinos za zdravstveno osiguranje 8.448,00 x 0,65= 5.491,20 16,5% 906,05
Osobni odbitak (neoporezivi dio plaće) 3.800,00
Osnovica za porez 5.491,20-1.098,24.-3.800,00 592,96
Porez 24% 592,96 24% 142,31
Prirez (za Grad Rijeku) 15% 21,35
Neto plaća Osnovica – mirov.osig.-porez 4.229,30
Ukupno     6.397,25

 

Usporedimo li dvije tablice obračuna doprinosa za vlasnika obrta i člana uprave, vidljivo je da su davanja za člana uprave veća na mjesečnom nivou. Porez i prirez kod obrtnika može i izostati ovisi da li je obrt poslovao s dohotkom ili gubitkom te o osobnom odbitku odnosno poreznoj osnovici.

 

2.2 Obračun članarina HOK-i

 

Prema čl. 77. Zakona o obrtu (Nar.nov. 143/13) članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno. Obvezni doprinos plaća se paušalno u svoti od 52,00 kn mjesečno i to udruženju obrtnika, a područnoj komori u svotama kako je navedeno u Izvatku iz Odluke o plaćanju doprinosa u paušalnoj svoti udruženjima obrtnika, područnim obrtničkim komorama i Hrvatskoj obrtničkoj komori (Nar.nov. br. 156/14). Obrtnici s u dužni komorski doprinos plaćati i za vrijeme privremene obustave obrta (isto kao i obvezne doprinose).

Obveznici plaćanja doprinosa trebaju nadležnoj Poreznoj upravi dostaviti izvješće o obračunanim i plaćenim doprinosima za prethodnu godinu zajedno s obrascem DOH najkasnije do zadnjeg dana veljače tekuće godine.

Poduzeća su obvezna plaćati članarinu Hrvatskoj gospodarskoj prema Zakonu o Hrvatskoj gospodarskoj komori (Nar.nov. 73/91) u iznosu 42,00 kn mjesečno. Poduzetnici se svrstavaju u tri grupe, ovisno o prihodima, broju zaposlenih, ukupnoj aktivi te se prema tome određuje iznos mjesečne članarine. Za prvu grupu (mala poduzeća) to je 42,00 kn; drugu grupu 1.083,00 kn te treću grupu 3.973,00 kn.

 

2.3. Obračun članarine turističkim zajednicama

 

Zakonom o članarinama u turističkim zajednicama (Nar.nov. br. 152/08 i 88/10) propisana je obveza plaćanja članarine turističkim zajednicama sa ciljem promicanja turizma Republike Hrvatske (Milinović I., 2014, str. 20). Osnovica za obračun članarine prema čl. 11. Zakona o članarinama u turističkim zajednicama su ukupni primici iz knjige primitaka i izdataka sukladno propisima o porezu na dohodak, umanjeni za naplaćeni porez na dodanu vrijednost. Za poduzeća su to ukupni prihodi iz računa dobiti i gubitka umanjeni za porez na dodanu vrijednost.  Člankom 4. i 5. Zakona propisan je pregled djelatnosti za koji se mora plaćati članarina, a Pravilnikom o proglašavanju turističkih općina i gradova o razvrstavanju naselja u turističke razrede (Nar.nov. br. 122/09, 9/10, 61/10, 82/10,36/11, 89/11, 146/11, 141/12, 144/12, 38/13 i 153/13) propisano je razvrstavanje mjesta u razrede. (Milinović I., 2014, str. 23).

Prema utvrđenim razredima i skupnima, ovisi i stopa koju poduzetnik primjenjuje za obračun članarine. Obračun članarine dostavlja se nadležnoj Poreznoj upravi na Obrascu TZ u istim rokovima kao i obračun komorskog doprinosa. Kod obračuna članarine bitna je djelatnost, tako da su ovdje poduzeća i obrti ravnoporavni.

 

2.4. Obračun naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma

 

Obveza plaćanja naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma propisana je Zakonom o šumama (Nar.nov. br. 140/05. 82/06, 129/08, 80/10, 124/10,  145/11, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14) (Milinović I., 2014, str. 40). Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma plaća se u visini 0,0265% na osnovicu koju čine ukupni prihodi prethodne godine. Obračun naknada sastavlja se na obrascu OKFŠ i predaje se najkasnije do 30.04. za prethodnu godinu i to Ministarstvu poljoprivrede. Na adresu Ministarstva poljoprivrede predaje se od 2016. godine, do tada se obrazac predavao Hrvatskim šumama d.o.o.

 

2. Pravni pogled između ugovora o djelu i ugovora o radu

 

Bitno je da u slučaju ugovora o djelu osoba ne obavlja posao koji je vezan za obavljanje djelatnosti poslodavca, da se rad ne obavlja prema uputama i pod nadzorom tog poslodavca, da posao ne obavlja prema određenom radnom vremenu (svaki dan 8 sati i sl.) nego prema vlastito određenoj dinamici posla“ (Miletić, 2014, str. 51). Ako postoje elementi radnog odnosa, poslodavac – naručitelj s tom osobom sklapa ugovor o radu, ne ugovor o djelu.

Temeljna razlika ugovora o djelu i ugovora o radu je obilježje samostalnosti koje ima ugovor o djelu za razliku ugovora o radu koji ima obilježje nesamostalnog rada. Ugovor o djelu isplaćuje se isključivo na žiro račun dok se ugovor o radu isplaćuje na tekući račun.

„Ako bi poslodavac sa radnikom sklopio neki drugi ugovor (osim ugovora o radu) za obavljanje posla koji s obzirom na izloženo i s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, sukladno odredbi čl.8. st.2.ZOR-a, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno“ (Ugovor o djelu).

Ugovor o radu definiran je Zakonom o radu dok je ugovor o djelu definiran zakonom o obveznim odnosima.

„S druge strane, radnici kojima su uskraćena brojna socijalna prava zbog opetovanih sklapanja ugovora o djelu iz mjeseca u mjesec, za poslove za koje je notorno da spadaju u radnim odnos (npr. administrativni poslovi) ostaje mogućnost tužbe radi utvrđivanja da se radi o radnom odnosu nakon čega mogu od HZMO-a tražiti i upis staža“ (Ugovor o radu vs .Ugovor o djelu).

Temeljem ugovora o radu, radnik ostvaruje pravo na mirovinski staž dok se to pravo ne odnosi na one koji su sklopili ugovor o djelu.

 

2.1. Obračun ugovora o djelu

 

Osobama koje sklapaju ugovor o djelu  uz neto naknadu i porez obračunavaju i doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ostale obveze koje se tiču načina uplate obveznih doprinosa i poreza i isplate neta te podnošenje JOPPD obrasca Poreznoj upravi su jednake kao i kod umirovljenika. Kod predaje JOPPD obrasca potrebno je koristiti drugačije oznake i šifre. U Tablici 3. opisan je primjer obračuna ugovora o djelu osobe koja nije umirovljenik, a osiguranik je II. mirovinskog stupa

Tablica br. 3. Obračun ugovora o djelu

1. Bruto iznos (osnovica za obračun poreza na dohodak) 1.500,00
2. Doprinos za mirov.osig.tem gen.solid. (1 x 7,5%) 112,50
3. Doprinos za mirov.osig.tem.ind.kapit.štednje (1 x 2,5%) 37,50
4.  Ukupno doprinosi na mirovinsko osiguranje 150,00
5. Osnovica za obračun poreza na dohodak (1-3) 1.350,00
6. Porez na dohodak 25% (5×25%) 337,50
7. Prirez na dohodak 15% (6 x 15%) 50,63
8. Ukupno porez i prirez (2+3) 388,13
9. Neto iznos (1-4-8) 961,87
10. Doprinos na zdravstveno osiguranje (1 x 8,25%) 123,75

Izradio: student

Iz Tablice br. 3 vidljivo je da je ukupan iznos troška za poslodavca  za 1.623,75 kn. Doprinose kod obračuna ugovora o djelu obračunavaju se po stopama umanjenim za 50% za razliku od obračuna plaće zaposlenog u poduzeću.

 

3.2. Obračun ugovora o radu

 

Ugovor o radu ima obilježje nesamostalnosti je radnik ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada. Radi se prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, vode se odgovarajuće evidencije za radnika (evidencija o satima, matična knjiga) te je i način obračuna plaće nešto drugačiji, a ukupni porezi i doprinosi veći.

Tablica br. 4. Obračun ugovora o radu

1. Bruto iznos (osnovica za obračun poreza na dohodak) 1.500,00
2. Doprinos za mirov.osig.tem gen.solid. (1 x 15%) 225,00
3. Doprinos za mirov.osig.tem.ind.kapit.štednje (1 x 5%) 75,00
4.  Ukupno doprinosi na mirovinsko osiguranje 300,00
5. Osnovica za obračun poreza na dohodak (1-3) 1.200,00
6. Porez na dohodak 24% (5×25%) 288,00
7. Prirez na dohodak 15% (6 x 15%) 43,20
8. Ukupno porez i prirez (2+3) 331,20
9. Neto iznos (1-4-8) 868,80
10. Doprinos na zdravstveno osiguranje (1 x 16%) 247,50

Izradio: student

Ukupan trošak poreza i doprinosa za poslodavca je 1.747,50, dakle veći od obračuna ugovora o djelu.

 

2. Zaključak

 

Da bi vlasnik poduzeća ili obrta bio dobar poduzetnik, mora se educirati. Osim na strukovnom polju, potrebna su znanja i vještine s poreznim propisima. Naravno da knjigovođa odrađuje posao knjiženja, obračuna, ali mora i poduzetnika uvesti u okvir zakonskih propisa koje ovaj mora usvojiti kako bi zaokružio svoje poslovanje. U tome i je razlika između radnika i poduzetnika. Osim toga poduzetnik djeluje proaktivno, često je začetnik novih ideja i poslovnih planova. U RH iz nekoliko navedenih primjera, zaključuje se da je poznavanje zakonske prakse nužno jer to direktno utječe na smjer poslovanja poduzeća. Da ne bi bilo lako, postoji cijela lepeza propisa, zakona, naredbi, uredbi. Naravno da poduzetnik ne mora sve znati, ali da bi vizionarski odredio cilj i misiju poduzeća, mora poznavati ono što na njegovo poslovanje utječe.

 

 

POPIS LITERATURE

 

  1. KNJIGE
  2. Sirovica K. i suradnici, 2006., Poslovanje obrtnika 2006, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb
  3. Šoić. M, Cvitan Ž., 2001, Obrt priručnik o uvjetima otvaranja i poslovanja obrta, obrazovanju za obrtnička zanimanja, organiziranosti obrta i vođenju poslovnih knjiga, Inženjerski biro, Zagreb
  4. ČLANCI
  5. Milinović I., „Obračun honorara (ugovor o djelu, autorska naknada i dr.)-praktični vodič“, Centar za računovodstvo i financije d.o.o., br. 4/15, str.124-141
  6. Miletić A., „Naknada prema ugovoru o djelu i JOPPD“, RRIF br. 9/14, str. 51-58
  7. Milinović I., Obračun članarina, naknada i spomeničke rente za 2014, RIPUP br. 1/2015., str. 19-41
  8. INTERNETSKE STRANICE
  9. Zakon o porezu na dohodak, pogledano 27.11.2019., online: http://www.zakon.hr/z/85/Zakon-o-porezu-na-dohodak
  10. Ugovor o djelu, pogledano 27.11.2019., online: http://www.radno-pravo.hr/misljenja-det.cfm?id=30
  11. Marasović N. „Ugovor o radu vs.Ugovor o djelu“, pogledano 28.11.2019.. online: http://www.orkis.hr/Ugovor-o-radu-vs-Ugovor-o-djelu
  12. Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2019. godinu, pogledano 26.11.2019., online: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_125_2382.html,

 

2. Popis tablica

 

Red.br. Opis Stranica
1. Pregled obveznika doprinosa od 01.01.2019. 5
2. Pregled obračuna plaće člana uprave 6
3. Obračun ugovora o djelu 10
4. Obračun ugovora o radu 11

 

 

 

SEMINARSKI RAD

Tema: Važni porezni i pravni savjeti u vođenju salona u Republici Hrvatskoj

Mentor: Prof.  Željko Stanojević

Student:  Žaklin Mamilović

Rijeka, studeni, 2019.

POSTANI I TI ESTETIČAR - KOZMETIČAR

VIDI OVDE

Više informacija na telefon 0607237853