UTICAJ KISELOSTI I BAZNOSTI NA NAŠE TIJELO

Akademija za estetiku i kozmetologiju ˝Purity˝
Seminarski rad iz predmeta Ishrana
UTICAJ KISELOSTI I BAZNOSTI NA NAŠE TIJELO
Profesor: Momčilo Matić
Student: Marina Grubić
Beograd, 13.09.2020.
SADRŽAJUVOD………………………………………………………………………………………….3
KISELOST I TUMORI…………………………………………………………………………4
JESMO LI ALKALNI ILI KISELI?……………………………………………………………………………….5
SODA BIKARBONA………………………………………………………………………….6
SOLI LIMUNSKIH KISELINA (KALIJ CITRAT, MAGNEZIJ CITRAT)………………….7
ALKALNA PREHRANA………………………………………………………………………8
PRIMJERAK JELOVNIKA…………………………………………………….9
ALKALNA HRANA RECEPTI………………………………………………10
ZDRAVSTVENI PROBLEMI USLIJED KISELOSTI ORGANIZMA…………………….12
ALKALNO VS. KISELO ZAKLJUČAK……………………………………………………13
LITERATURA………………………………………………………………………………..14UVOD
Homeostaza je sposobnost organizma da održi stanje najpovoljnije za život i životne okolnosti.
Ravnoteža kiselina i lužina u stanici i izvan stanice je vrlo bitna. Na tu ravnotežu utječe puno faktora, naš
metabolizam ali i hrana koju jedemo.
Definicija kiselosti i bazičnosti dolazi od ARRHMENIUSA koji je prvi definirao lužinu kao tvar koja
povećava koncentraciju hidroksilnih (OH-) iona, a kiselinu kao tvar koja povećava koncentraciju
vodikovih iona (H+) ili po Bronsted i Lowry-ju kiselina je tvar koja je donor H+ Iona, a lužina je
akceptor H+ iona.
Vrijednost PH je mjera kiselosti. . Samu kiselost našeg organizma lako možemo izmjeriti trakicama za
testiranje pH urina ili sline.
Niža vrijednost od 7 je kiselo područje, PH 7 je neutralno područje ( jednaka koncentracija H+ i OH-iona) , a vrijednost iznad 7 je alkalno područje (1)

SLIKA 1.
Ph krvi je uvijek u rasponu od 7,35 do 7,45
Dva glavna organa uključena u regulaciju pH su pluća i bubrezi. Vjerojatno najpoznatiji puferski sustav
kojim reguliramo pH je bikarbonatni sustav.
Npr, kada netko zbog histerije ubrzano diše, dolazi do općenitog pada ugljičnog dioksida u krvi. Da bi
kompenzirao pad CO2, dolazi do spajanja H+ i HCO3- iona u ugljičnu kiselinu i time dolazi do pada
koncentracije H+ iona u
krvi.
Ako su pluća brzi korektori pH, onda su bubrezi sporiji, ali vrlo efikasni. Bubrezi imaju sposobnost da
višak H+ iona izlučuju kao organske kiseline u urin, ali i da aktivno reapsorbiraju HCO3- ione iz
primarnog filtrata natrag u krv. Bubrezi tako “upumpaju” natrag u krv više od 4 mola bikarbonata na dan,
a to je ogromna količina kojom podižu pH krvi.
3.
No, ako postoji višak kiselina, one će, zahvaljujući tom mehanizmu kontrole pH, smanjiti pH urina.
Stanice bubrega imaju senzore kojima osjećaju je li organizam prekisel.Henderson-Hasselbachovu formulu za pH krvi glasi:
pH = pKa(H2CO3) + log (koncentracija HCO3- / koncentracija H2CO3)
(pKa predstavlja tzv. disocijacijsku konstantu ugljične kiseline).
Kiselost i tumori
U doba kada nismo dobro poznavali biološke procese proučavao se učinak jednostavnijih kemijskih
procesa (kemijske reakcije, pH, koncentracija iona…) Otkrićem enzimske kinetike i pojma ligandareceptora u biološkim sustavima, ti nebiološki procesi integrirani su u mnogo širu sliku razumijevanja
bioloških procesa.
Današnji teoretičari alkalizacije organizma često se pozivaju na radove njemačkog znanstvenika Otta
Heinricha Warburga (1883.–1970.) i tvrde da je on postavio teoriju da tumorske stanice imaju niski pH.
Po nekim teorijama zaključak je da je alkalizacija, kao suprotni proces, rješenje za izliječenje tumora. Dr.
Warburg se prije svega bavio oksidativnim procesima u stanicama, najprije u oplođenim jajnim stanicama
morskog ježinca, a kasnije i u tumorskim stanicama. Otkrio je činjenicu koju i danas znamo kao
djelomično točnu,da neke tumorske stanice kao izvor energije koriste dio metaboličkog puta koji je
anaeroban (bez prisutnosti kisika) u kojem dolazi samo do parcijalne razgradnje glukoze kao izvora
energije u piruvičnu i mliječnu kiselinu. Tijekom tog procesa nastaje mnogo manje energije jer je taj
metabolički put samo prvi korak, ali nastaje i višak kiseline (H+) iona. Zbog toga su neke tumorske
stanice veliki konzumenti nutrijenata (zbog manje efikasnosti nastanka energije). Dr. Warburg je doista
postavio hipotezu tumora oko anaerobnog metabolizma koji posljedično stvara više H+ iona te je smatrao
kako u tome treba tražiti i uzroke.
Dramatičnim napretkom genetike i biologije danas znamo kako je ovo posljedica i adaptacija, a ne uzrok,
a same uzroke možemo tražiti u nizu drugih uzroka poput mutacijama gena , kroničnoj upali , infekciji i
mikrobiomu .
Danas znamo da je metabolizam tumorskih stanica mnogo kompleksnija priča od tih zapažanja. Ali, za
ono vrijeme to je bio veliki napredak u fiziologiji i zbog toga je Otto Heinrich Warburg 1931. godine
dobio Nobelovu nagradu za otkriće prirode i mehanizma djelovanja respiratornog enzima . Drugi
njemački znanstvenik, Hans Adolf Krebs, dobio je 1954. godine Nobelovu nagradu za otkriće ciklusa
limunske kiseline koja je upotpunila saznanja o energetskim ciklusima u aerobnim uvjetima.
Nasuprot tvrdnjama Otto Heinrich Warburg nije dobio Nobelovu nagradu zbog otkrića alkalnih tvari kao
lijekova za tumore, nego je priča oko alkalnog i kiselog tek logični dio slagalice metabolizma šećera u
anaerobnim uvijetima. No, od tog doba nasljeđujemo internet savjete da šećeri hrane tumor što je tehnički
točno, ali vrijedi i za sve druge stanice, te da je organizam potrebno alkalizirati.
4.
Jesmo li alkalni ili kiseli?
U pravilu osim u patološkim stanjima acidoze (viška H+ iona) i alkaloze (manjka H+ iona),
organizam uspijeva održati pravilni unutarstanični i vanstanični pH. No, to ne znači da je sve idealno.
Naime, ovisno o prehrani i stilu života, organizam može doista stvarati višak kiselina. Tipična moderna
zapadna prehrana koja obiluje proteinima stvara toliki višak kiseline da bi cijelom tijelu pH pao ispod 3 u
roku sat vremena i to ne bi bilo spojivo sa životom . Nagli unos proteina odavno je ukalkuliran u našu
biologiju, sjetimo se samo naših predaka lovaca. Dio će se izlučiti putem pluća kao običan ugljični
dioksid, ali znatan dio izlučit će bubrezi i zakiseliti urin. Biološki gledano, to ne bi bio problem, ali pH
primarnog filtrata i konačnog urina može djelovati na reapsorpciju, ali i taloženje urata i nastanak
bubrežnih kamenaca te neke druge probleme. No, treba imati na umu da čak i problem mokraćne kiseline
(urata) nije samo ovisan o pH, već i o posebnim transporterima za urate .
Kad su se pojavile prve teorije o alkalnom-kiselom kao načinu prevencije nekih bolesti, trebalo je istražitikoji to točno faktori utječu na pH, a hrana je bila prva na koju se sumnjalo.
Thomas Remer zadužio nas je uvođenjem termina potential renal acid load (PRAL) koji bismo mogli
prevesti kao potencijalno opterećenje bubrega kiselinama. Isti autor objavio je još nekoliko vrlo jasnih
studija o tome koji nutritivni faktori utječu na pH balans i neto stvaranje viška kiselina ili lužina . Remer
je u kalkulaciju uključio unos proteina (zbog sumpornih aminokiselina koje znatno utječu na pH
generiranjem sulfatnih iona koji zakiseljuju organizam), unos iona poput natrija, kalcija, kalija i
magnezija te unos fosfata. Svi oni utječu na koncentracije organskih i drugih kiselina, amonijevog iona te
kationa metala koji i definiraju pH urina. Remer je posve ispravno u kalkulaciju uključio i prosječnu
bioraspoloživost pojedinih komponenti hrane jer se kalcij manje efikasno apsorbira od npr. proteina ili
nekih organskih kiselina.
Da bismo to stavili u kontekst namirnica, napravljena je jednostavna formula. Da bismo izračunali PRAL
neke namirnice, moramo znati sadržaj proteina, fosfora, kalija, magnezija i kalcija. Sadržaj proteina i
fosfora podiže PRAL namirnice (djeluju na stvaranje viška kiseline u organizmu), a sadržaj kalija,
magnezija i kalcija smanjuje PRAL.
PRAL = 0,49 x protein (gram) + 0,037 x fosfor (mg) – 0,021 x kalij (mg) – 0,026 x magnezij (mg) –
0,013 x kalcij (mg)
PRAL se izražava kao mEq (miliekvivalent)/100 g, a navedene vrijednosti proteina, fosfora, magnezija,
kalija i kalcija budu izražene na 100 g namirnice.
Što je vrijednost viša, to je namirnica “kiselija”, tj. pridonosi većem stvaranju i izlučivanju kiselina.
Vrijednost nula znači da je namirnica neutralna, poput masti i ulja. Negativne vrijednosti označavaju kako
namirnica pridonosi stvaranju više lužina i zaluživanju urina.
Problem jednadžbe je poznavanje sadržaja navedenih sastojaka hrane što se mora odrediti analitički.
Često takve podatke nemamo, stoga koristimo baze podataka PRAL vrijednosti pojedinih namirnica.
U pravilu voće i povrće su uglavnom alkalni, a u potpunosti prednjači suho voće. Isto se odnosi na
cijeđene sokove voća i povrća. Masti, ulja i šećeri, uključujući med, su mahom neutralni. Žitarice i
proizvodi žitarica su umjereno kisele kao i mlijeko. Kiselije od njih su meso i visokoproteinske
namirnice. Najkiseliji su tvrdi sirevi.
5.
Primjena PRAL-a kod bolesti i u njihovoj prevenciji
Postoji više studija koje jasno upućuju na to da je povišeni PRAL problematičan u nastanku nefrolitijaze
(kamenaca u bubrezima) , nealkoholnog steatohepatitisa (masne jetre) , kroničnih bolesti bubrega ,
za zdravlje (gustoću) kostiju i za dijabetes tip II . Što se tiče hipertenzije, postoje vrlo kontradiktorne
studije: povišeni PRAL korelira s višim krvnim tlakom kod inače zdravih ljudi , ali ne i kod starijih osoba
, te neovisno koreliran s rizikom hipertenzije kod žena u SAD. No to nije jedini faktor u navedenim
stanjima i bolestima.
Drugim riječima, postoji veliko mjesto prevencije gdje cijelog života u jednadžbe zdrave prehrane
stavljamo i PRAL. Ti postupci srećom nisu komplicirani – jesti voće i povrće je zdravo s više aspekata
(mikronutrijenti – vitamini, polifenoli, vlakna). To je jako bitno kod sportaša koji znaju uzimati
hiperproteinsku hranu koji je izvor viška kiseline.
Postoji puno slučajeva kada jednostavno treba razmišljati samo o prehrani. No, postoji katkad i potreba za
intervencijom, pripravkom ili lijekom kojim ćemo korigirati pH urina kod nekih posebnih stanja ili
bolesti. Postoje brojne studije koje jasno upućuju na to da je primjena farmakoloških intervencija,
najčešće kalijevog citrata, korisna u prevenciji nastanka oksalatnih, uratnih i cisteinskih
kamenaca .Kod kroničnog izraženog viška kiselina u organizmu, jedan od obrana organizma o kojoj smo
već pričali jest “štednja citrata” i manjak lučenja citrate u urin, a sami citrati u urinu djeluju preventivno
protiv formirana kamenaca. Koristi se i u prevenciji gihta. Tu možda leži jedna od najvećih vrijednosti
primjene alkalizacije, barem kao preventivna terapija. Studije u području osteoporoze su kontradiktorne ,
ali upućuju na to da je modifikacija PRAL-a ili intervencija kalijevim citratom potencijalno korisna.
Modifikacija PRAL-a korisna je kod već spomenutih sportaša i prehrane jako bogate proteinima i
izoliranim proteinima. To se odnosi i na one koji pokušavaju smršaviti hiperproteinskim dijetama.Modifikaciju PRAL-a nekim intervencija možemo poduzeti kada osoba iz nekih razloga ne može
korigirati prehranu u kojoj zamjećujemo dominantno “kisele” namirnice.
Prvo rješenje doista jest soda bikarbona odnosno natrij hidrogen-karbonat. Drugi poznati lijek je kalij
citrat. I soda bikarbona i kalij citrat povisuju pH urina i djeluju kao korektori problematičnog PRAL-a, ali
se među sobom razlikuju. Usporedimo ih.
Soda bikarbona
Doza soda bikarbone jako varira, primjerice u sportskoj medicini 200-300mg/kg što je 14 grama za
osobu od 70kg. Većina bikarbonata direktno neutralizira kloridnu kiselinu u želucu što dobro znamo iz
davnih vremena kada je soda bikarbona bila gotovo jedini lijek za hiperaciditet želuca. Na taj način
posredno povisuje pH. Ipak, tijekom tog procesa neutralizacije kloridne kiseline u želucu sa soda
bikarbonom nastaje plin ugljikov dioksid koji onda izlazi iz ukupne ravnotežne reakcije u organizmu.
Premda znamo da soda bikarbona povisuje bikarbonate u krvi, njena slabost leži u tzv. “protuionu” –
natriju. Soda bikarbona sadrži 27,37g natrija na 100g. 10g soda bikarbone sadrži 2,737 grama natrija.
Preporuka je svjetske zdravstvene organizacije uzimati manje od 2g natrija dnevno . Mi naravno izdržimo
znatno veće količine, ali razmislite kako to izgleda kada netko voli slaniju hranu plus uzimanje soda
bikarbone i uz sve to ima i povišen krvni tlak. Soda bikarbona jest star i brzi lijek za žgaravicu. Soda
bikarbona je u medicini korektor kiselosti krvi i urina kada je to potrebno, a ima i zaista niz praktičnih
primjena i u domaćinstvu ali nije zdravo. To pogotovo vrijedi za ljude koji jedu slaniju hranu, imaju
problema s povišenim krvnim tlakom, ali i kod
6.
onih koji imaju problema s dispepsijom, odnosno lošom probavom te već uzimaju lijekove koji
povećavaju pH želuca (smanjuju kiselost).
Soli limunske kiseline (kalij citrat, magnezij citrat)
U službenoj medicini nemamo nikakve sumnje što najviše koristimo za korekciju PRAL-a i
intervenciju. Najviše ispitivani spojevi su kalijev citrat, bazična sol limunske kiseline, ali i soda
bikarbona. Doza klinički ispitivane doze kalijevog citrata varira, ali prema FDA iznosi od 30-60 mEq.
Zgodno je zapamtiti omjer mEq i miligrama – 10 mEq = 1080 mg kalij citrata. FDA je vrlo precizan:
kod ljudi s izraženim manjkom lučenja citrata (manje od 150mg/dan u dnevnom urinu) doza je
60mEq = 6480 mg kalij citrata
kod ljudi s manje izraženim manjkom lučenja citrata (više od 150mg/dan) dovoljna je doza od 30
mEq = 3240 mg kalij citrata
Povećanje citrata u urinu posljedica je alkalizacije organizma i glavni cilj u prevenciji nastanka kamenaca
u mokraćnom sustavu.
Druga važna razlika u odnosnu na soda bikarbonu je “counterion” iliti protuion koji je u ovom
slučaju kalij ili kalcij i magnezij, ovisno o tipu pripravka. To je također korisnije u kontekstu limitiranja
unosa natrija. Nadalje, kalij dovodi i do boljeg balansa kiselog i lužnatog unutar samih stanica bubrega.
Podsjetimo se kako su namirnice niskog PRAL-a poput povrća često i same bogate kalijem i magnezijem.
Treća je vrlo bitna činjenica da samo citrati, a ne soda bikarbona, izaziva manje lučenje kalcija . To je
bitno kada za intervencijom posežemo, primjerice, kod kalcijevih kamenaca u bubregu i kod prehrane u
osteopeniji/osteoporozi.
Citrati alkaliziraju organizam na način da se vrlo brzo apsorbiraju u probavnom sustavu i ne neutraliziraju
kloridnu kiselinu u želucu na način kao soda bikarbona. To je dobro kod ljudi gdje smanjenje kiselosti
želuca nije poželjno. Prvi i vrlo važan korak je metabolizam citrata. Tijekom tog metabolizma na prvom
koraku dolazi do protonacije, odnosno citrat na sebe veže protone (višak kiselina). To posredno povećava
razinu bikarbonata – alkalnog dijela. Bubreg potom osjeti kako je došlo do pada sadržaja kiseline u
organizmu, te povećava lučenje citrata u urin, a i sam njegov pH raste.
Omjer alkalnih i kiselih namirnica u prehrani trebao bi biti 2:1, no često nije tako. Stres, nedostatak sna i
velika zagađenost zraka u velikim gradovima dodatno zakiseljuju organizam. Tako, na primjer, zdravobrok koji se sastoji od piletine s roštilja i salate koji pojedemo navečer, zbog cjelodnevnog stresa, postaje
kiseo. Stres loše utječe na cjelokupnu ravnotežu u tijelu, pa tako i na pH.
Mozak će prvi osjetiti stresne situacije jer nam val hormona neće dopustiti opušteno stanje, kvalitetan san
i relaksaciju. Uz to, kada smo pod stresom, češće jedemo kiselu hranu, jedemo prebrzo, previše ili
prekasno, što preopterećuje probavni sustav i otežava samu probavu.
Ovakva intervencija je potrebna u bolestima i posebnim stanjima do procjene stručnjaka. Primjerice, to
može biti kod sportaša korekcija kod intenzivnijeg uzimanja proteinskih suplemenata, dok u fazama kada
smanjuju takav unos se PRAL može regulirati i prehranom.
7.
NekI od simptoma pretjerane kiselosti u organizma su:
zatvor,
nadutost,
bolest zubi,
kronični umor,
česte prehlade,
bolovi u mišićima i kostima,
manjak koncentracije,
kožne bolesti i osipi.
Dugotrajnost ovih simptoma može ukazivati na neku ozbiljniju bolest.
Postoji hrana koja smanjuje kiselost organizma i ona koja ju povećava. Hrana koja povećava kiselost
organizma uključuje:
mlijeko i mliječne proizvode te jaja,
meso,
konzerviranu i napola pripremljenu hranu,
suhomesnate proizvode,
alkohol, kavu i crne čajeve,
peciva i pekarske proizvode,
bijeli i smeđi šećer,
gazirane napitke.
Unosom i razgradnjom ovih namirnica znatno se povećava kiselost organizma, a time raste rizik
od nastanka raznih bolesti. Unosom hrane koja povećava lužnatost ili alkalnost organizma se,
može:
smanjiti rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila,
smanjiti rizik od nastanka raka,
poboljšati imunitet,povećati energiju,
zaštititi unutarnje organe, mišiće i kosti.
Alkalna prehrana se stoga sastoji većinom od svježeg voća i povrća, nekih žitarica i orašastih
plodova. Lužnata dijeta je prema tome kompletno vegetarijanska i gotovo potpuno veganska. Najbolje
alkalne namirnice su većinom svježe voće i povrće.
8.
alkalno voće poput datulja, grožđica, avokada,
alkalno povrće poput špinata, krastavaca, brokule, cikle i kupusa,
začini poput đumbira, origana ili češnjaka,
žitarice i sjemenke poput ječma, kvinoje, badema, soje i prosa.

Slika 2.
Alkalna prehrana – primjer jelovnika
Alkalna dijeta se može provoditi npr. dva tjedna, a jelovnik prema vremenu modificirati na jelovnik
za 7 dana ili jelovnik za 14 dana.
Neke ideja kako izgleda jelovnik lužnate prehrane:
Doručak:
zdjela kuhanog prosa i heljde sa svježim šumskim voćem i bademima,
zobene pahuljice s orašastim plodovima i cimetom,
voćna salata i limunada.
Ručak:
fino varivo od raznog povrća poput mrkve, krumpira i brokule,
rižoto od kvinoje i špinata,
zapečeni krumpir s tikvicama i lukom te svježa miješana salata.
Večera:
alkalni kruh s avokadom i maslinovim uljem, kao prilog salata od cikle,
salata od mrkve i kupusa i juha od komorača,tofu kugle te mrkve i šparoge kuhane na pari
9.
Za užinu možete pojesti neku svježu voćku sa šakom orašastih plodova poput badema ili lješnjaka.
Alkalna hrana – recepti
Prehrana za kiselost organizma uključuje svježe namirnice od kojih se mogu pripremiti zanimljivi
recepti. Recepti za alkalni doručak mogu biti:
pahuljice od heljde s cimetom i đumbirom,
avokado, rajčica, krastavac i klice alfalfe s maslinovim uljem i malo soli.
Alkalni kruh se može napraviti na mnoge načine, a mi donosimo jedan od recepata. Trebat ćete:
pola čaše sjemenki suncokreta,
pola čaše badema,
četvrtinu čaše bundevinih sjemenki,
1 čašu zobenih pahuljica,
3 čajne žlice lanenih sjemenki,
8 čajnih žličica psyllium praha,
3 čajne žlice chia sjemenki,
pola čaše kokosovog brašna,
4 čajne žlice otopljenog kokosovog maslaca,
400 mL vode.
Ako neke od sjemenki nemate ili ih ne volite, odgovarajuću količinu samo zamijenite s drugim
sjemenkama. Kruh napravite prema ovom receptu:
Sve suhe sastojke pomiješajte u jednoj zdjeli.
Kokosov maslac i vodu pomiješajte u drugoj zdjeli.
Sve sastojke sjedinite te ih miješajte dok ne dobijete gustu i rastezljivu smjesu. Ostavite je u posudi dva
do tri sata i prekrijte vlažnom krpom.
Vrijeme je da promijenite način prehrane i alkalizirate svoje tijelo kako ne bi bilo podložno utjecaju
bolesti. Kiselo tijelo je nezdravo tijelo. Kada je tijelo kiselo, ono stvara okruženje koje pogoduje razvoju
bolesti, bakterija i gljivica. Samo uslijed blage acidoze može doći do sljedećih 17 zdravstvenih problema!
Nakon toga smjesu stavite u kalup za pečenje i pecite 20 min na jednoj strani i 20 na drugoj strani, pri
temperaturi od 175 stupnjeva Celzijevih.

10.Slika 3.
Ovako pripremljen alkalni kruh može trajati i do 5 dana ako ga čuvate u hladnjaku ili na tamnom mjestu.
Mjenjanjem načina prehrane i alkaliziranjem svog tijela pomažemo mu da ne bude podložno utjecaju
bolesti. Kiselo tijelo je nezdravo tijelo. Kada je tijelo kiselo, ono stvara okruženje koje pogoduje razvoju
bolesti, bakterija i gljivica.
Kada je tijelo previše kiselo, vaš organizam uzima minerale iz vitalnih organa i kostiju kako bi
neutraliziralo kiselinu i uklonio je iz tijela.
Upravo zbog toga razina mineralnih rezervi kalcija, natrija, kalija i magnezija može dosegnuti kritično
nisku razinu, uzrokujući oštećenja koja mogu proći neopaženo godinama dok ne nastane acidoza.
Mnogi od nas konzumiraju velike količine hrane koja izaziva kiselost organizma, posebno šećer, meso,
razne pšenične prerađevine (kruh, kolači, keksi, peciva, pizze),
11.
alkohol, gazirana pića, duhan, te previše kave, tamnih čajeva i mliječnih proizvoda.
Pošto tijelo stalno stvara kisele nusproizvode metabolizma, ti nusproizvodi moraju biti neutralizirani ili
izlučeni na neki način.
Da bi se neutraliziralo stalno stvaranje kiseline u organizmu, potrebno je unositi alkalnu hranu.Zdravstveni problemi kod kiselog organizma:
Kiselost organizma igra ulogu u nastanku skoro svih kroničnih bolesti, bilo kao “okidač” simptoma ili
kao rezultat oštećenja stanice. Navest ćemo najčešće bolesti uzrokovane kiselošću:
probavni sustav – kronični i akutni gastritis, konstipacija, probavni problemi, osjećaj punoće,
nadutost, problemi sa žuči;
koštano-mišićni sustav – giht (mokraćna kiselina), bolni mišići (mliječna kiselina), oštećenje
diskova među kralješcima, kronična i akutna bol u leđima, osteoporoza, vratni sindrom, artritis,
reumatizam mekog tkiva – zglobova;
koža – kosa – zubi – gubitak kose, lomljivi nokti, karijes, paradontoza, suha koža, neurodermitis,
gljivična oboljenja, akne kod tinejdžera i odraslih, nečista koža, celulit;
metabolizam – prekomjerna težina, napadi proždrljivosti, iznenadna želja za slatkim, dijabetes,
debljanje, bubrežni kamenci, povišenje mokraćne kiseline;
krvno-žilni sustav – povišeni krvni tlak, sklonost moždanom udaru, prerana kalcifikacija, bolesti
srčanih krvnih žila, poremećaj opskrbe krvlju u nogama i rukama, vrtoglavica, migrena i srčani
udar
organizam u cijelosti – slab imunosni sustav, kronični bolovi, depresija, nervoza i simptomi
stresa, preforsiranost kod sportaša, prerano umaranje.
Bilo da kiselost dijagnosticirate sami ili vam je utvrdi stručnjak, morate uzeti u obzir nekoliko važnih
osnovnih pravila kako biste popravili postojeću štetu i spriječili nastanak nove. Mnoge nove terapijske
metode ne djeluju upravo zato jer ne dovode do neutralizacije suvišne kiseline pa u svrhu ozdravljenja to
zahtijeva sistematsko uzimanje nekih alkaličnih (lužnatih) tvari kao i bitnu promjenu prehrane i načina
života u gotovo svih pacijenata.
Opipom vezivnog tkiva može doći do zaključka o postojanju opće kiselosti (miogeloze – otvrdnuća tkiva).
Pregledom boje i stanja kože i jezika, moguće je dobiti vrlo dobru sliku kiselosti, dok ju je kod mnogih
bolesti moguće ustanoviti samo iz anamnestičkih podataka (npr. bol u leđima koja se godinama javlja).
Tipični vanjski znakovi kiselosti su ukočena kralježnica, kruta tjelesna pokretljivost, naborana koža,
natečene oči i kronični bolovi.
12.
Alkalno vs. kiselo zaključak
Tokom godina evolucije kontrola stanične vrijednosti PH ljudskog organizma razvila se do
savršenstva te postaje nemoguće takav organizam promatrati u cjelini kao da je kiseo ili kao da je lužnat.
Tjelesne tekućine su različitih ph vrijednosti upravo kako bi mogle obavljati svoje funkcije, a bilo kakav
trenutni manjak ili višak vodikovih iona se u trenu regulira tako da se izbacuje iz tijela putem znoja,
mokraće i drugih tjelesnih izlučevina. Za to služe bubrezi, crijeva, razne žlijezde i tkiva našeg organizma.
No međutim o načinu prehrane ovisi kakve ph vrijednosti će te tekućine biti. Ako unesemo previše soli ili
voćnih kiselina, organizam će se regulirati tako da će taj višak izbaciti. U suprotnom, kad takve ravnoteže
ne bi bilo, vrlo brzo bi došlo do nekog poremećaja i mi ne bismo mogli nastavili živjeti.
Alkalna prehrana uključuje svježe namirnice, puno voća i povrća te manje rafinirane hrane i pritom ona
svakako pridonosi zdravlju. Koriste se zdravi i niskokalorični recepti puni vitamina i minerala što je za
opće zdravlje organizma odlično.Raznovrsna prehrana sa dobro izbalansiranim obrocima temelj je zdravlja. Sezonsko voće i povrće,
neprocesuirana hrana, ,osluškivanje potreba svog tijela je najvažnije.
Izbjegavanje stresa, užurbanog načina života, sjedilačkog posla, pušenja , alkohola je također jako bitno
kod toga da vam tijelo ima normalnu funkciju i ne zakiseljuje organizam.
Bavljenje sportom 3 puta tjedno bilo da je to samo brzo hodanje , plivanje, fitness također je jako bitno da
bismo održavali ravnotežu organizma.
Sve u svemu kada se posvetite sebi , opustite , smanjite napetost, duboko dišete i naučite uživati u svakom
trenutku u životu onda ćete i osjetiti što vam tijelo treba u kojem trenutku i to mu tada trebate dati.
13.
LITERATURA
www.vasezdravlje.com
www.sensa.hr/clanci/prehrana
Hrana koja šteti, hrana koja liječi ur. Davor Uskoković
www.farmacia.hr
www.vasezdravlje.com
atma.hr dr.Lejla Kažinić Kreho
www.novizivot.net
www.homeovita.hr14