Select Page

SUICIDI

UNIVERSITY OF YORK USA
AKADEMIJA ZA ESTETIKU I KOZMETOLOGIJU “PURITY”
Predmet: PATOLOGIJA
SUICIDI
Profesor: Olivera Matovic Broj indexa:30040/20
Ucenik: Viktorija Salaji
Beograd

UVOD
1
Mnogi ljudi ne mogu da definisu poentu zivota .Kada bi ste mene pitali sta je zivot, rekla
bih vam da je to svaki sekund I sveki momenat koji nase telo I organizam smatra kao nekumasinu koja radi do isteka svog roka. Tesko je objasniti definiciju zivota. Zivot treba ziveti
u svakom momentu koji nam je podaren. Mislim da bi se vecina vas slozila sa mojom
izjavom. Ali pak neki ljudi celog svog zivota traze sustinu I neki ralog njihovog zivota.
Zivot ne mozemo da shvatimo kao fenomen, vec ga povezujemo sa smrcu. Svaki pocetak
ima I svoj kraj, pa tako I zivot. Nagon za prezivljavanjem I samoodrzavanjem je naravno
veci nego nagon za smrcu. U ljudskoj je prirodi da ima strah od zavrsetka svog zivota ili
smrti. Savoubistvo ili suicid ima veoma kompleksno znacenje. Gubitak volje za svime sto
cini zivot je put I okidac za samoubistvo ili suicid. Svaki covek koji je izgubio dovoljno
volje za zivotom je izvrsio suicid. Postoji mnogo faktora koji su ga naterali da pocini to
delo I da sebi oduzme ono najdragocenije, a to je zivot. Samoubistvo je jedan od retkih
fenomena koji je potpuno oslobodjen vrednosnih, vremenskih, kurtuloroskih I uzrasnih
granica. U pradavnim vremenima samoubistvo je bio nacin za prezivljavanje I opstanak
plemena. Takodje verovalo se da zrtvovanje znaci da ce sacuvati plemena od zla. Platon je
u antickom vremenu smatrao samoubistvo sramotnim, I takodje je smatrao da pocinioci
samoubistva moraju biti sahranjeni na neoznacenom grobovima. Sv. Augus samoubistvo
izjednacavao je sa ubistvom. U Velikoj Britaniji do 60-ih godina samoubistvo se smatralo
kaznjivim delom. Podatak Svetske zdravstvene organizacije je istrazivanjem doslo da
zakljucka da milion ljudi sebi godisnje oduzme zivot, sto znaci da svakih 40 sekundi neka
osoba oduzme sebi zivot.Rec samoubistvo potice od latinskih reci: sui-sebe, occidere-ubiti.
Jedna od najprihvacenijih definicija samoubistva kaze da je to autodestruktivani cin s
ciljem oduzimanja vlastitog zivota.

UZROCI SAMOUBISTVA
Sto se tice uzrok samoubistva, postoji veliki broj njegovih cinilaca, ipak suicidalni rizik je
veci tamo gde postoji:
· mentalni poremecaj, posebno depresija, potom shizofrenija, poremecaj licnosti ili
anksiozni poremecaj;
· alkoholizam i druge zavisnosti od psihoaktivnih supstanci;
· hronicna ili neizleciva telesna bolest, narocito ako je udruzene sa neizdrzivim bolovima i
patnjom;
· psihicka kriza (bilo da je izazvana gubitkom bliske osobe, prekidom emotivne veze,
gubitkom posla, neuspehom u obrazovanju, porodicnim problemima itd., ili razvojnog
karaktera – npr. adolescentska kriza);
· pretrpljena trauma ili zlostavljanje;
· raniji pokušaj samoubistva;
· samoubistvo člana porodice ili prijatelja.
Iako svaka autodestruktivnost nije znak depresije, svaka depresija sadrzi agresiju koja nije
upucena prema spolja vec prema unutra. Tako je bolest najcesce udruzena I povezana sa
samoubistvom. Osobe obicno postete lekara pre izvrsavanja samoubistva. Postavlja se
pitanje da li su osobe u poslednje vreme pocele da piju alkohol, jer akohol podpomaze
stanju depresije.

STANjE SVESTI SUICIDALNIH OSOBA:
Stanje svesti suicidalnih osoba karakterise se u sledece tri faze:
1.Ambivalencija: Vecina ljudi ima pomesana osecanja o izvrsavanju samoubistva. Zelja za
zivotom i zelja za smrcu vode rat unutar suicidne osobe. Postoji ogromna potreba da se
pobegne od patnje zivljenja i skrivena zelja da se zivi. Mnoge osobe sa depresijom i
suicidalnim mislima ne zele da umru. Oni samo zele da njihov trenutni bol nestane.
2. Impulsivnost: Samoubistvo je impulsivan akt. Impuls za izvrsavanjem samoubistva je
prolazan kao i svaki drugi impuls. Taje nekoliko minuta ili sati zavisnosti od osobe do
odobe. Obicno ga prouzrokuje duzi uzastopni splet negativnih dogadjaja na dnevno nivou.
Ova kriza se prevazilazi sa komunikacijom sa osobom koja je obucena i spremna sa
saslusa i da savet. Potrebno je potraziti strucnu pomoc kako bi se ova zelja smanjila.
3.Rigidnost: Kada su ljudi u suicidnim mislima njihovo razmisljanje i osecanja su suzena,
stalno razmisljaju o samoubistvu i ne mogu da zamisle drugo resenje za probeme koje
poseduju. Onirazmisljaju drasticno drugacije od normalnih osoba.
Suicidalne misli mogu da ukljucuju:
-Verovanje da je smrt jedina opcija
-Osecaj bespomocnosti ili bezvrednosti
-Osecaj da ne moze biti bolje
-Osecaj preopterecenosti i bezizlaznosti
-Manjak samopouzdanja
-Osecaj besa prema sebi
-Osecaj izolovanosti od sveta
-Promisljanje o zivotu i smrti
Suicidalne misli predstavljaju prvi stadijum.
Suicidalne ideje karakterisu drugi stadijum. Kao posledica ovakvog stanja javlja se ideja
da se problemi “rese” a patnje zaustave tako sto bi se zivot okoncao. U ovom stadijumu
takodje jos ne postoji konkretna namera i plan, vec je citava stvar u domenu “filozofije”.
Suicidalna namera je treci stadijum napredovanja ka suicidu u kojoj vec postoji odluka da
se suicid pokusa. U ovim stadijumu kuju se planovi, donosi se strategija i razmišlja se o
konkretnim načinima na koji bi se suicid mogao pokušati. U ovom stadijumu osoba
takodje sprovodi i konkretne pripreme za suicid. Na primer nabavlja vecu kolicinu lekova,
nabavlja uze kojim bi se obesila i pokusava da napravi omcu, posmatra mesta na kojima bi
vesalo instalirala, obilazi mostove ili visoke zgrade sa kojih bi mogla skociti, seta po
takvim mestima i razmišlja o suicidu, koncipira ili ispisuje oprostajne poruke. Izgleda da
ova faza nekim pacijentima pricinjava posebnu vrstu zadovoljstva. Konacno se javlja neko
uzbudjenje i osecaj olaksanja zbog kraja patnji koji ce uskoro da dodje.
Zamisljaju se drage osobe kako oplakuju bezivotno telo i kako sa bolom citaju oprostajne
poruke. U takvim fantazijama neki pacijenti se osecaju osvetnicki. Vratili su svetu milo za
drago, pokazali su najblizima koliko su ih povredili, naterali su ih na bol i kajanje. Izgleda
da na ovaj način pacijenti pribavljaju sebi osecanje da u srcima bliznjih jos uvek postoji
neka iskrica ljubavi. Treba napomenuti da ovakve ideje ponekad imaju i osobe koje nisu
stvarno suicidalne i da one samo po sebi ne moraju predstavljati poremecaj.
Pokusaj suicida (tentemen suicidii) predstavlja stadijum u kome se pristupa samom cinu
izvrsavanja samoubistva u kome se medjutim ne uspeva. Na pokusaj samobistva
ponekad se gleda kao na svojevrsno uvezbavanje cina samoubistva ili kao na pokusaj da se
okolini uputi ozbiljan vapaj za pomoc (vidi vise). Dok su neki pacijenti sasvim reseni da
izvrse suicid drugi jos uvek imaju unutrasnji konflikt, strah od smrti ili poslednju nadu da
ce se nesto promeniti, da ce njihove patnje biti ozbiljno shvacene. Izgleda dakle da neki
pacijenti pokusavaju suicid bez stvarne zelje da sebi oduzmu zivot. Tada se uzima veca
količina lekova ali se ipak nepopiju svi lekovi. Skace se sa mosta u reku a ne na beton u
nadi da ce nas neko ipak spasiti. Vene se režu ali ne dovoljno i uvek u situaciji u kojoj ima
ko da pozove pomoc.

 

ZNACI PREPOZNAVANJA SUICIDALNIH OSOBA
-osoba govori o samoubistvu
-osoba pravi završne planove
-iznenadna promena ponašanja osobe na zabrinjavajući način
-osoba se ponaša na načine koji su samopovređujući ili prizivaju opasnost ili
samopovređivanje
PODELA PREMA IZVRSENJU SUICIDA:
-Samospaljivanje
-Izazivanjem automobilske nesrece
– Davljenjem u vodi
-Strujnim udarom
-Vesanjem
-Smrtonosnom injekcijom
– Predoziranjem lekovima
-Gusenje plasticnom kesom
-Trovanjem
-Samoustreljevanjem vatrenim oruzijem
-Secenje velikih arterija ili traheje na vratu
-Secenjem vena
-Gladovanjem do smrti
-Skokom sa ogromne visine
-Bacanjem pod auto
Ako osoba razmislja o samoubistvu treba je shvatiti ozbiljno jer uvek postoji razlog koji se
krije iza tih misli. Budite strpljivi; tolerisite tisinu. Osobi koja se bori sa suicidnim
osecanjima ponekad je vrlo tesko da o njima prica, pa joj treba dati vremena da objasni
kako se oseca. Nazalost, vecini ljudi je vrlo neprijatno da razgovaraju o samoubistvu. U
nasoj kulturi je to tabu tema i drustvo uglavnom ignorise postojanje problema.Na osnovu sledecih istrazivanja zakljucuje se da:
Muskarci tri puta cesce izvrsavaju samoubistvo od zena.
Pokusaj suicida cesce je kod mledjih zena, ali su u realizaciji uspesniji muskarci.
U ratu broj samoubistva opada a u vreme unutrasnjih kriza raste.
Cesce je sa osobama koje poticu iz razorenih porodica.
Suicidu su skloni ljudi koji su vec bili pocinioci krivicnih dela.
Broj samoubistava je veci u gradu nego u selima.
Nocna I jutarnja samoubistva cesca su od dnevnih.
Velika je verovatnoca da oni koji su pokusali jednom da izvrse suicid da ce pokusati opet.

ZAKLJUCAK
Kao sto smo vec spomenuli svaki zivot sa sobom nosi I kraj. Moj zakljucak iz ovog
seminarskog rada bi bio da dobro posmatramo okolinu I ljude koji nas okruzuju.
Slusanjem ljudi mozemo svasta da zakljucimo a isto tako I da naucimo mnogo stvari. Ne
osudjujte druge, jer nikad ne znate sta se krije iza njihove zivotne price. Prihvatajte tudje
probleme I pomazite drugim ljudima koliko god mozete. Verujem da nikada niko ne bi
voleo da bude u kozi ljudi sa ovakvim problemom. Nikad ne sudite o knjizi po koricama.
Literatura:https://www.stetoskop.info/psihologija-danas/gubitak-volje—put-ka-samoubistvu,
https://sh.wikipedia.org/wiki/Samoubistvo,
http://www.savetovaliste.nshc.org.rs/samoubistvo.htm,

POSTANI ESTETIČAR KOZMETIČAR, MAKE UP ARTIST ILI WELLNESS I SPA TERAPEUT

lpg lifting lica

Više informacija na telefon 0607237853