Select Page

PRIMENA PRAVILINIKA O SANITARNIM MERAMA U KOZMETICKIM SALONIMA

SEMINARSKI RAD
PRIMENA PRAVILNIKA O SANITARNIM MERAMA U KOZMETIČKIM SALONIMA
ADMINISTRACIJA I ZAKONODAVSTVO

Prof.Željko Stanojević student: Andrijana Jovanović

Beograd,februar, 2019.godina
SADRŽAJ
UVOD 1
1.VRSTE ZARAZE 2
2.ZAKONSKI PROPISI I INSPEKCIJA 2
2.1. pravilnik o sanitarnim merama u kozmetičkim salonima 3
3.ZAKLJUČAK 7

UVOD
Čistoća je uvek bila važan factor u industriji lepote. Ne samo u sprečavanju mikrobioloških infekcija , već I sa aspekta održavanja ugleda poslovanja. Štoviše, poras broja novih vrsta virusa I otpornih bakteriuja rezultira potrebom za pojačanom brigom za čistoćom I zdravljem u kozmetičkim salonima.
Dobrom I pravilnom kontrolom I higijenskim meramaznatno se smanjuje mogućnost zaraze.
U kozmetičkim salonimaprenositelji zaraze mogu biti I zaposleni I posetitelji.

1.VRSTE ZARAZE

Postoje 4 potencijalne vrste zaraze .To su : bakterije, virusi, gljivične infekcije i paraziti.
• Po pitanju bakterija izrazito je važno pranje opreme koja dolazi u kontakt sa kožom I sluzokožom kao I higijena prostora za rad.Većina bakterija se uništava upotrebom odgovarajućih hemijskih sredstava,ali postoje I neke otpornije vrste.
• Virusne infekcije su mnogo opasnije za zdravlje a šire se samo među živim organizmima. One mogu mutirati I stvarati nove oblike. Virusne infekcije mogu predstavljati ozbiljnu pretnju , pogotovo Hepatitis B, C,HIV I virus Herpesa.
• U većini slučajeva ako se u salonima pojavljuje zaraza ,onda se radi o manje ozbiljnim situacijama. To su naprimer gljivične infekcije koje se pojavljuju u brojnim oblicima od onih na noktima I koži do onih u ustima.

2.ZAKONSKI PROPISI I INSPEKCIJA

Po pitanju higijenskih uslova ,svakako je najbitnije poštovati propise te konstantno povećavati standard čistoće.
Svaka fizička osobakoja radi usalonu potrebno je da jednom godišnjeobavi zdravstveni pregled za sanitarnu knjižicu.
Sanitarni inspector prilikom nadzora svoj identitet dokazuje legitimacijom I značkom. Obavljanjem nadzora sanitarni inspector gleda opštu higijenu salona, pribor, sanitarni čvor. On utvrđuje higijenu pribora, vrši nadzor nad kozmetičkim pripravcima koji se upotrebljavaju, ako smatra potrebnim može uzeti uzorak kozmetičkog pripravka za analizuda se utvrdi njegova zdravstvena ispravnost.
2.1. pravilnik o sanitarnim merama u kozmetičkim salonima

Ovim pravilnikom propisuju se bliži sanitarno-higijenski uslovi za objekte za održavanje lične higijene, i to u pogledu lokacije objekta, okruženja, izgradnje, uređenja, snabdevanja vodom i odvoda otpadnih voda, uklanjanja čvrstih otpadnih materija, prostorija i opreme, održavanja higijene i preduzimanja drugih sanitarno-higijenskih mera u objektima i njihovoj neposrednoj okolini u cilju zaštite zdravlja ljudi.

Objektima za održavanje lične higijene , u smislu ovog pravilnika, smatraju se frizerske, manikirske i pedikirske radnje, kozmetički saloni, saloni za masaže i solarijumi, kao i drugi objekti u kojima se osim osnovne delatnosti pružaju i higijenske usluge.
Objekti se lociraju na suvim i ocednim mestima, na kojima je obezbeđena mogućnost snabdevanja objekta električnom energijom, higijenski ispravnom vodom, kao i mogućnost odvođenja otpadnih voda i drugih otpadnih materija na higijenski način.
Objekti se ne mogu locirati u blizini drugih objekata koji mogu štetno uticati na higijenske uslove u objektu i na mestima na kojima mogu ugrožavati uslove stanovanja, zdravstvene, dečije i socijalne zaštite.
Slobodne površine oko objekta uređuju se, a prilazne staze i platoi izgrađuju se od čvrstog materijala (beton, asfalt, kamen i sl.)
Objekti se izgrađuju od čvrstog materijala kojim se obezbeđuje zvučna, termo i hidroizolacija i održavanje mikroklimatskih uslova potrebnih za rad.
Objekat se snabdeva vodom iz javne vodovodne mreže, a u naseljima i na lokacijama gde to nije moguće, iz sopstvenih vodnih objekata, kojima se obezbeđuje stalno snabdevanje objekata dovoljnom količinom higijenski ispravne tekuće vode.
Objekti se priključuju na javnu kanalizacionu mrežu, a u naseljima, odnosno drugim lokacijama, koja nemaju izgrađenu javnu kanalizacionu mrežu, objekat se priključuje na sopstvenu kanalizaciju sa uređajima za prečišćavanje (septička jama, biološki filteri i sl.), u skladu sa sanitarnim propisima i propisima o zaštiti voda i životne sredine.
Čvrste otpadne materije odlažu se u specijalne higijenske kante smeštene u objektu i kontejnere smeštene u posebnom, betoniranom delu dvorišta.
Higijenske kante i kontejneri svakodnevno se prazne, peru i dezinfikuju i ne koriste se u druge svrhe.
Prostorije u kojima se pružaju higijenske usluge moraju ispunjavati sledeće uslove:

1) da su građene od čvrstog materijala koji omogućava održavanje mikroklimatskih uslova potrebnih za očuvanje zdravstvene ispravnosti predmeta opšte upotrebe i da su građevinsko-tehnički i prostorno pogodne za pružanje određene vrste usluga;
2) da su funkcionalno povezane i podeljene na posebna odeljenja, ukoliko se u objektu pružaju različite higijenske usluge ili iste higijenske usluge osobama različitog pola;
3) da su zaštićene od glodara i insekata, kao i svakog drugog uticaja okoline koji bi mogao štetno delovati na higijensko stanje u prostorijama;
4) da je u njima, u skladu sa ovim pravilnikom, obezbeđena higijenski ispravna topla i hladna, tekuća voda;
5) da su snabdevene uređajima za otklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih materija na higijenski način.
Zidovi, pregradni zidovi između odeljenja i tavanice prostorija izgrađuju se od čvrstog materijala i izvode se tako da se na njima ne stvara kondenzovana vlaga i ne zadržava prašina i druge štetne materije.
Zidovi, pregradni zidovi između odeljenja i tavanice prostorija moraju biti ravni, bez pukotina i oštećenja, bele ili neke druge svetle boje.
Podovi prostorija izgrađuju se od čvrstog, nepropustljivog materijala, sa glatkim površinama otpornim na sredstva za pranje, dezinfekciju i druge agresivne materije.
Podovi prostorija moraju biti ravni, bez oštećenja i ne smeju biti klizavi.
Prostorije se osvetljavaju veštačkim i/ili prirodnim svetlom.
Veštačko osvetljenje uvodi se u sve prostorije objekta, i podešava se prema nameni prostorija, vrsti higijenskih usluga i broju mesta za rad.
Veštačkim osvetljenjem obezbeđuje se potreban intenzitet svetlosti, koja mora biti difuzna, ujednačena i emitovana na način kojim se onemogućava stvaranje senki, treperenja, bleska i dodatne toplote.
Raspored, površina i broj otvora za prirodno osvetljenje prostorija obezbeđuje ravnomerno osvetljavanje svih delova prostorija.
U prostorijama se obezbeđuju prirodna i veštačka ventilacija.
Otvori za dovod svežeg vazduha moraju biti zaštićeni od prodora insekata i postavljaju se tako da sprečavaju kontaminaciju vazduha prašinom, štetnim gasovima ili neprijatnim mirisima.
Veštačka ventilacija u prostorijama obezbeđuje se upotrebom ventilatora i drugih uređaja odgovarajuće vrste i kapaciteta.
U svim prostorijama obezbeđuje se, u zavisnosti od namene prostorije, temperatura od 18 do 25 oC.
Higijenske usluge ne mogu se pružati u prostorijama koje se koriste za stanovanje ili za neku drugu poslovnu delatnost ili su neposredno povezane sa tim prostorijama.
Kad se u objektu pruža samo jedna, određena higijenska usluga (npr. frizerska), takav objekat mora imati najmanje sledeće prostorije:
1) radnu prostoriju – površine od najmanje 10m2, sa visinom od najmanje 2,60m;
2) sanitarnu prostoriju – površine od najmanje 3m2;
3) prostoriju za smeštaj upotrebljenog rublja, prljavih radnih odela, odlaganje pribora i sredstava za održavanje higijene prostorija, po potrebi smeštaj mašina za pranje i sušenje rublja – površine od najmanje 5m2;
4) prostoriju ili poseban izdvojen prostor za držanje čistog rublja i predmeta opšte upotrebe koji se koriste pri radu – površine od najmanje 3m2.

Radnu prostoriju čine:
1) prostor mesta za rad;
2) prostor za čekanje;
3) komunikacioni prostor.
Površina prostora jednog mesta za rad iznosi 2,50m2 po stolici za rad, odnosno 4m2 po ležaju za rad ili krevetu za sunčanje.
Mesta za rad mogu se međusobno odvajati posebnim paravanima ili pokretnim, pregradnim panoima.
Površina prostora za čekanje iznosi 1m2 po sedištu za čekanje.
Komunikacioni prostor čini slobodni prostor između sedišta za čekanje i mesta za rad, širine od najmanje 1m.
Sanitarnu prostoriju čine izdvojen prostor sa sanitarnim čvorom i predprostor opremljen uređajima, priborom i sredstvima za pranje, sušenje i dezinfekciju ruku lica koja pružaju higijenske usluge.
U radnim i sanitarnim prostorijama obezbeđuje se higijenski ispravna, topla i hladna, tekuća voda.
Kad se u radnoj prostoriji pružaju frizerske usluge, higijenski ispravna, topla i hladna tekuća voda obezbeđuje se za svako mesto za rad predviđeno za pranje kose i brijanje.
Kad se u objektu pružaju dve ili više različitih higijenskih usluga, takav objekat mora imati najmanje sledeće prostorije:

1) radnu prostoriju, podeljenu prema vrsti higijenskih usluga na odeljenja, čija površina, u skladu sa članom 16. stav 2. ovog pravilnika, zavisi od vrste higijenske usluge i broja mesta za rad;
2) prostoriju za smeštaj upotrebljenog rublja, prljavih radnih odela, mašina za pranje i sušenje rublja i odlaganje pribora i sredstava za održavanje higijene prostorija – površine od najmanje 5m2;
3) prostoriju ili poseban izdvojen prostor za držanje čistog rublja i predmeta opšte upotrebe koji se koriste pri radu – površine od najmanje 3m2;
4) čekaonicu za korisnike higijenskih usluga – površine od najmanje 1m2 po sedištu za čekanje;
5) sanitarni čvor sa predprostorom, uz čekaonicu, za korisnike higijenskih usluga – površine od najmanje 3m2;
6) sanitarni čvor sa predprostorom, za lica koja pružaju higijenske usluge – površine najmanje 3m2;
7) prostoriju za garderobu lica koja pružaju higijenske usluge – površine

3.ZAKLJUČAK

Poznata izreka koja poručuje da je “čistoća pola zdravlja” svakako predstavlja osnov za uspešno i kvalitetno vođenje svih uslužnih delatnosti koje imaju direktnu vezu sa intervencijama na našem spoljnom, fizičkom izgledu, neodvojivom delu celog našeg organizma.Kozmetički saloni su, naravno, u samom vrhu liste usluga tog tipa i zbog toga ovo nepisano pravilo jeste temelj za bezbednu, besprekornu i vrhunsku uslugu. Kozmetički saloni moraju da poštuju svetske standarde u pogledu higijene samog prostora, opreme i osoblja, kako bi omogućili svojim klijentima tretman na visokom nivou, uz maksimalnu zdravstvenu bezbednost. Zato je vrlo važno obratiti posebnu pažnju na temu pravilnog održavanja opreme.
Zašto je veoma važno da oprema koja se upotrebljava bude pravilno sanirana i održavana? Tretmani u salonima su daleko više od usluge stilizovanja i ulepšavanja! Zapravo, oni predstavljaju prave male intervencije, baš kao i u lekarskim ordinacijama, jer barataju sredstvima i predmetima koji dolaze u direktan kontakt sa ljudskim telom, a kožom na prvom mestu. Takođe, saloni uslužuju veliki broj klijenata, zbog čega su pažljivo rukovanje i higijena na izuzetno visokom nivou neophodan preduslov za bezbedan rad i vrhunske rezultate.
Svaki salon podleže regulativi koja se posebno tiče higijene opreme. Moraju biti opremljeni proizvodima i mašinama, namenjenim za kompletnu dezinfekciju, sterilizaciju i održavanju , koji su prethodno odobreni od strane zdravstvenih ustanova. Ovi proizvodi i njihovo pravilno korišćenje obezbeđuju maksimalan nivo higijene, a samim tim i sigurnost posetilaca salona. Pored opreme za tu namenu, osoblje salona treba da se pridržava niza pravila, kako bi njihov salon ispunjavao svetske standarde i obezbedio klijentima savršenu uslugu.
Što se tiče samoe opreme, postoje jasne regulative za njihovo pravilno korišćenje, održavanje i odlaganje, kojima bi trebalo da se rukovode svi saloni. Higijena i pravilna dezinfekcija su na prvom mestu! Slede najvažnije stavke, koje su preduslov za bezbedno radno okruženje, kvalitetnu uslugu i kompletnu zdravstvenu bezbednost za klijente.

POSTANI I TI KOZMETICAR-ESTETICAR

vise informacija na telefon