Select Page

PATOLOGIJA KOŽE

PATOLOGIJA KOŽE

Patologija kože.Patologija je nauka o bolestima, čije ime potiče od grčkih reči pathos-bolest i logos-nauka. Predstavlja vezu između bazičnih nauka i kliničke medicine, čiji je cilj da izuči strukturne i funkcionalne promene u ćelijama i tkivima organa ili organskih sistema uključenih u određenu bolest.
Patologija kao nauka o bolestima, pored izučavanja morfoloških promena (patološka morfologija), proučava i mehanizme nastanka i razvoja reakcija u ćelijama i tkivima pod uticajem štetnih faktora koji izazivaju bolest (patogeneza).
Kod proučavanja nastanka i razvoja patološkog procesa i bolesti mora se uzeti u obzir uzrok koji je pokrenuo patološki proces i mehanizmi koji se uključuju u njegovom razvoju.
Deo patologije koji se bavi uzrocima bolesti naziva se etiologija od grčke reči aithia-uzrok.

Patologija je podeljena u opštu i specijalnu.

1.1.    OPŠTA PATOLOGIJA

 

U okviru opšte patologije izučavaju se opšti mehanizmi patološkog procesa, lokalni i sistemski poremećaji kao odgovor organizma na štetne nokse, evolucija i ishod patoloških procesa.

 

 

1.2.    SPECIJALNA PATOLOGIJA

 

U specijalnoj patologiji proučavaju se bolesti pojedinih organa odnosno organskih sistema, kao i patološki procesi određene etiologije, toka i evolucije.
Morfološke metode, obdukcija, histološki pregled, citološki pregled, kultura tkiva i biopsija u modernoj patologiji dopunjene su tehnikama koje omogućavaju ultrastrukturnu, biohemijsku, histohemijsku, imunohemijsku i molekularnu analizu patološkog procesa.

1.     PATOLOŠKE PROMENE NA LICU

 

 

  1. Eritem (crvenilo)

Eritem je najčešći simptom u dermatologiji. Može biti aktivni (kada su prošireni arteriski kapilari) i, pasivni (kada su prošireni venski kapilari). Na licu se još viđaju kuperoze i teleangiektazije koji predstavljaju poseban vid proširenja krvnih kapilara. Zapravo to je stepenast proces proširenja sudova koji ide ovim pravcem: eritroza-kuperoza-rozacea-akne rozacea-rinofima (patološke promene na nosu).

 

  1.  Poremećaji pigmentacije

Gubitak pigmenta se viđa kod Vitiliga. Pojačana pigmentacija se najčešće viđa kod pigmentnih mladeža (nevus) i hloazme u trudnoći.

  1.  Seboreja

Sebum (loj) stvara se u lojnoj žlezdi, a izlučuje se kroz otvor kroz koji izlazi stablo dlake. Sebum je neophodan za podmazivanje kože i život. Izuzetno retko rađaju se bebe bez lojnih žljezda. Nazivaju ih arlekin bebama. Žive dan, dva. Tako stravično izgledaju, da ih babica ne pokazuje nesrećnoj majci. U pubertetu pod dejstvom polnih hormona dolazi do pojačnog lučenja loja. Posebno na takozvanim seboroičnim regijama. Na licu nazolabijalne bore (pored nosa) na čelu, kosmatom delu glave, iza ušiju. Kod muškaraca i na prednjem delu grudnog koša. Znak seboreje je uočljiv (masna koža). Vrlo često na ovim delovima, dolazi do zapalenja (Dermatitis seborrhoica). Javlja se eritem (crvenilo) i sitno ljuspanje (deskvamacija).

  1.  Folikulitis –Akne

Zapalenje ležišta dlake(folliculitis) se često sreće. U pubertetu, polni hormoni utiču na stimulaciju lojne žljezde. Preterano stvaranje loja i obrušavanje zidova folikula, dolazi do njegovog zapušavanja, tako se stvaraju mitiseri. Oksidacijom sebuma stvara se tamna supstanca. Na takvom terenu vrlo često se stvaraju akne. U nastajanju akni,pored seboreje, značajna je naklonost, i nasleđivanje.

  1. Strije

To su atrofične promene kao posledica oštećenja vezivnog tkiva. Najčešće se javljaju u trudnoći i kod osoba koje su bile gojazne, pa su naglo smršale. Iako se smatra da su strije posledica enormnog rastezanja, izgleda da su odgovorni i neki hormonski faktori.

  1.  Celulitis

Celulitis je lokalna lipodistrofija kože, odnosno oštećenje vezivnih i masnih struktura u koži. Celulitis se daleko češće javlja u ženskoj populaciji. Koža dobija izgled pomorandžine kore ako je stisnemo prstima. U daljem toku ovakve promene su vidljive i bez stiskanja prstima. U razvoju celulitisa mogu se uočiti 4 faze. U krajnjoj fazi, struktura derma je ozbiljno oštećena, a ispoljavaju se bolne senzacije. Uzrok celulitisa je kompleksan i čine ga mnogobrojni faktori u kome dominiraju štetni agensi (spoljašnj i unutrašnji), naklonost, i nasleđivanje.

  1.  Mladeži

Od trenutka kada se spoje ženska i muška polna ćelija počinje organogeneza koja traje 9 meseci. Ćelije se razmnožavaju u tkiva i organe u tačno genski programiranom algoritmu. Ali neke ćelije u koži izmaknu kontroli zbog nekih teratogenih faktora (lekova npr). Tako nastaju mladeži (nevusi) koji se zapažaju već pri rođenju ili u kasnijoj fazi života. Značaj mladeža je u tome, što imaju skriveni potencijal za dalji rast pa se mogu menjati. Za mladeže važi pravilo: ne diraj ga i on tebe neće dirati!

  1. Keloidi

Pri svakoj većoj povredi kože dolazi do stvaranja keloida (ožiljaka) kod svih osoba. Veličina keloida zavisi od stepena povrede i regiona kože. Ali kod nekih osoba ožiljak se nenormalno stvara u odnosu na povredu kože. Keloid je estetska mana, ali može biti i funkcionalna ako lokalizacijom ometa pokretljivost. Problem keloida je taj što se ne mogu rešavati hirurški (jer nose rizik stvaranja još većeg ožiljka). Za to služe neke druge metode (ultrazvuk, biolaseri…).

  1. Maligdne promene na koži

Za kožu je vezan još jedan paradoks. Na koži se javlja najdobroćudniji rak – bazaliom. Na drugoj strani, na koži se javlja i melanom. On je skoro najzloćudniji tumor, ne samo u dermatologiji nego i u medicini uopšte. Melanom je češći kod nordijskih naroda.

 

1.     PATOLOŠKE PROMENE NA KOŽI (NAJČEŠĆE)

 

  1. Kontaktni dermatitis – Ekcem

To je najčešća bolest kože. U najkraćem može se reći da postoji tri grupe štetnih materija: iritativne, detritivne i alergijske. Tako nastaju i oblici kontaktnog dermatitisa.

–          CD irritata nastaje kod svake osobe koje kraće ili duže dolazi u dodir sa iritirajućom substancom;

–          CD detritiva dolazi kod svih osoba koji dolaze u dodir sa deterdžentima bilo koje vrste. Zapaljenje nastaje, kad se otopi zaštitni plašt kože i blokira barijerna funkcija kože;

–          CD alergica. To je zapravo pravi ekcem. Nastaje usledponovnog dodira sa alergenom. Svaka osoba ukoliko po drugi put dođe u dodir sa alergenom, inicira u sebi alergijsku reakciju. Ali na scenu stupa kočioni sistem koji zaustavlja alergijsku reakciju. To se dešava u 97% u populaciji. Kod 3% osoba ovaj kočioni mehanizam nije dobar. Samo kod njih se ispoljava ekcem.

  1. Psorijaza

To je najpoznatija kožna bolest, nepoznatog uzroka. Ranije je bilo spomenuto da je proces keratinizacije (sazrevanja bazalnih ćelija epiderma) četiri puta brži nego kod zdravih. Osnovni simptomi su eritem (crvenilo) i deskvamacija (perutanje). Tipična mesta su kolena, laktovi, kosmati deo glave. Ali može se javiti na bilo kom mestu na koži i u bilo kom starosnom dobu.

 

  1. Mikoze (gljivična obolenja kože)

Preterano znojenje i slabo isparavanje znoja sa kože, može da promeni kiselost (pH) kože.To je značajan podsticajni faktor nastanka mikoze. Ovde treba reći da se dijagnoza mikotičnog obolenja može dokazati: nativnim pregledom, zasejavanjem na podloge i Wud-ovom lampom.

  1. Urtikaria – Koprivnjača

To je specifična reakcija kože i sluznice na alergene. Ogroman broj substanci mogu da budu alergeni; bilo da dolaze iz spoljne sredine ili da deluje preko unutrašnjosti organizma. Počev od koprive (otuda naziv koprivnjača), preko hemijskih substanci. Veliki deo alergena utiče preko digestivnog trakta (kroz želudac i creva). To su hrana (jagode, sir, mleko, itd). Veoma često urtikaria nastaje usled korišćenja nekog od lekova. I u sveobuhvatnom pogledu, alergija, se može ispoljiti na drugu osobu.

1.     ZAKLJUČAK

Ovo je područje gde se kozmetologija prepliće sa dermatologijom. Nije lako odrediti granicu. Ovde sam pisala prvo o promenama koje se najčešće pojavljuju na licu, a zatim i o nekim drugim (najčešćim) kožnim bolestima.

Patologija je nauka o bolestima, čije ime potiče od grčkih reči pathos-bolest i logos-nauka. Predstavlja vezu između bazičnih nauka i kliničke medicine, čiji je cilj da izuči strukturne i funkcionalne promene u ćelijama i tkivima organa ili organskih sistema uključenih u određenu bolest. Patologija kao nauka o bolestima, pored izučavanja morfoloških promena (patološka morfologija), proučava i mehanizme nastanka i razvoja reakcija u ćelijama i tkivima pod uticajem štetnih faktora koji izazivaju bolest (patogeneza).

Student: Marija Stupić

Smer: Make-up artist

Seminar iz patologije: Patologija kože

Mentor: Dr Vukan Babić

Akademija za estetiku i kozmetologiju Purity