Select Page

Oplođenjе, trudnoća i porodjaj

Akademija za estetiku i kozmetologiju „Purity“ Beograd
Seminarski rad iz Fiziologije
Oplođenjе, trudnoća i porodjaj
Mentor: Olivera Matović                 Student: Dunja Pejović
Beograd 2021.

Proces oplođenja
Oplođenje je proces koji nastaje posle spajanja spermatozoida i jajnih ćelija. Odvija se u
ženskim reproduktivnim organima. Pri koitusu, tokom ejakulacije, sperma se izlije u ženske
polne organe. Do oplođenja može doći i asistiranom inseminacijom direktno u matericu. U
savremenoj medicini je prilično zastupljena i vantelesna oplodnja kao način oplođenja u slučaju
muškog ili ženskog steriliteta. Aspiriran folikul sazreva posebnim metodama van tela žene,
oplođava se, a zatim postupkom embriotransfera ubacuje u matericu.
U ejakulatu ima u proseku oko 80 do 120 miliona spermatozoida. Do 20% su slabije
pokretni ili su nenormalnih formi. Kreću se oko 2 mm u minuti u semenoj tečnosti, zahvaljujući
undularnim pokretima repova. Kretanje je samo napred i rotacijom oko svoje osovine.
Oplođenje je proces spajanja ženske i muške polne ćelije. Prethodi mu niz promena u
ženskim reproduktivnim organima koji je uslovljen normalnim funkcionisanjem hipotalamusa i
hipofize uz fiziloški rad štitne i nadbubrežne žlezde. Menstruani ciklus prosečno traje 28 dana.
Počinje prvim danom menstrualnog krvarenja i sastoji se od tri faze:  Folikularne;  Ovulacije;  Luteinske.
Hipotalamus luči oslobađajuće hormone koji podstiču produkciju hormona hipofize FSH
i LH. FSH je zadužen za stvaranje i rast folikula do 22m u proseku i lučenje estrogena u njemu.
Istovremeno LH podržava sazrevanje i prskanje folikula kojim se oslobađa zrela jajna ćelija u
fazi ovulacije. To je period od 24h kada je žena plodna.Dešava se 14 dana pre očekivanog menstrualnog krvarenja.
Ukoliko ne dođe do oplođenja nastupa luteinska faza u kojoj dominira dejstvo
progesterona i završava se početkom krvarenja.
Sluzokoža materice doživljava promene u tri faze:  Proliferativna;  Sekretorna;  Menstruaciona.
U prvoj fazi koja nastaje odmah po završetku krvarenja endometrijum je tanak, oko
0,5mm.Preostale epitelne ćelije se umnožavaju i prekrivaju celo ogolićeno krzno. Reepitelizacija
se završava oko 5. do 6. dana, a ćelije se i dalje umnožavaju a žlezde izdužuju. Endometrijum
deblja a lumen žlezda se sužava. Povećava se količina tečnosti u krznu. Izdužuju se i lako uvijaju
spiralne arterije. Na kraju se pojavljuju sekretorne kapi pri bazi sekretornih ćelija i nešto
vodnjikavog sekreta u lumenu žlezda.


Slika 1: Stadijumi oplođenja.

Endometrijum je 2 do 3mm. Ova faza se završava ovulacijom, kada su moguća okultna
krvarenja. Posle ovulacije i stvaranja žutog tela nastupa sekretorna faza. Endometrijum buja i
dalje i oko 21. dana ciklusa je oko 4 do 5mm. Sluzokoža materice zadebljava zbog hipertrofije
žlezda i pojave otoka a povećava se količina glikogena i mucinogena. Pre pojave krvarenja
postoji i premenstrualna faza gde se javlja konstrikcija spiralnih arterija, endometrijum je bez
krvi i postaje tanji.
Faza menstruacije nastaje kada popusti konstrikcija arterija, endometrijum se ponovo
puni krvlju, ali kako je oštećen zbog prethodne anemije, odljubljuje se. Menstrualno krvarenje
traje 3 do 5 dana, a krv ne koaguliše zbog dejstva enzima. Menstrualni ciklus se odvija pod
dejstvom hormona, u prvoj fazi estrogena koga luči de Grafov folikul, a sekretorna pod uticajem
progesterona koga luči žuto telo.
Faze oplođenja
Pri ejakulaciji propadne veliki broj spermatozoida jer kisela sredina vagine (pH vrednost
3,8 – 4,5), deluje nepovoljno na njih. Preostali spermatozoidi prelaze u lumen materice, gde je
alkalna sredina koja pogoduje njihovoj sposobnosti za oplođenje. Zahvaljujući svojoj
pokretljivosti, potpomognuti kontrakcijama materice i jajovoda, brzo se kreću ka ampuli
jajovoda gde dolazi do oplođenja. Sposobnost oplođenja traje do 72 časa.
Pred ovulaciju muskulatura jajovoda se kontrahuje a njegove fimbrije se približe površini
jajnika da bi prihvatile jajnu ćeliju odmah po izbacivanju. Jajna ćelija se kreće kroz jajovod
zahvaljujući pokretima muskulature jajovoda i trepalja epitela.


Slika 2: Napredak mejotičke deobe.

Jajna ćelija luči specifičnu supstancu, hemotaksu, koja privlači spermatozoide i oni
putuju do lateralne trećine jajovoda u susret jajnoj ćeliji. Enzim hijaluronidaza iz muške polne
ćelije rastapa cementnu supstancu između folikularnih ćelija i omogućava pristup jajnoj ćeliji.
Kada se prvi spermatozoid približi zoni pelucidi, glava spermatozoida prodire u nju enzimskom
aktivnošću akrozomne kape. Prestaju pokreti repa i spermatozoid se fiksira na površinu jajne
ćelije po tipu reakcije antigen-antitelo. Na površini jajne ćelije je fertilizin a na glavi
spermatozoida antifertilizin. Na mestu dodira polnih ćelija fiormira se fertilizaciona kupa gde
spermatozoid bude uvučen u citoplazmu jajne ćelije, i taj momenat se zove impregnacija. Na
površini jajne ćelije formira se fertilizacina membrana koja sprečava prodor drugih
spermatozoida jer samo jedan učestvuje u oplođenju. U suprotnom propada jajna ćelija.
Oplođena jajna ćelija se naziva zigot.
U njemu se povećava viskoznost proteina, promene u električnoj provodljivosti i
povećanje respiratorne aktivnosti.
Prodiranjem spermatozoida završava se druga mejotička deoba. Jedro jajne ćelije postaje
ženski pronukleus a glava spermatozoida se odvaja od repa, rotira za 180 stepeni i primiče
ženskom pronukleusu. To je muški pronukleus.
Jedarna opna oba pronukleusa iščezava, sadržaji se mešaju. Hromozomi oba pronukleusa
se režaju u ekvatorijalnu ploču i dele uzdužno. Stvara se vreteno i hromozomi odlaze ka
centriolama, a na površini zigota se stvara prstenasto ugnuće upravno postavljeno, koje postaje
sve dublje, dok se zigot potpuno ne podeli na dve ćelije-blastomere. Svaka blastomera ima
podjednak broj očevih i majčinih hromozoma. Smatra se da je zametak u dvoćelijskim stadijumu
nekih 30 časova od oplođenja.
Trudnoća
Trudnoća je fiziološko stanje žene. Obuhvata period između oplođenja i rađanja ploda.
Traje 40 sedmica, 10 lunarnih meseci po 28 dana ili 9,5 kalendarskih meseci. Računa se od
datuma prvog dana menstruanog ciklusa plus 7 dana minus 3 kalendarska meseca i time se
određuje termin porođaja.
U trudnoći se dešavaju mnogobrojne promene u organizmu žene koje omogućavaju rast i
razvitak ploda.
Znaci rane trudnoće su :
 Subjektivni (muka, gađenje, gorušica, podrigivanje, povraćanje, nepodnošenje mirisa,
potreba za kiselom hranom, vrtoglavica, pad pritiska, pospanost, nabrekle grudi, osećaj
punoće u malom trbuhu). Posledica su mnogih faktora kao što su dejstvo progesterona, ili
imunološka reakcija žene na antigene embriona koje nosi od oca;  Oblektivni (izostanak ciklusa).
Pozitivni testovi na trudnoću koji se zasnivaju na prisustvu horionskog gonadotropina:  Najveću sigurnost pruźa merenje beta HCGa iz krvi;  Dijagnoza trudnoće putem ultrazvuka posle 5. nedelje gestacije;  Bimanuelni pregled ginekologa.
Formiranjem blastomera u jajovodu nastavlja se deoba do 12 -16 blastomera koje imaju
izgled kupine i naziva se morula. Ona se približila ulazu u šupljinu materice 3 do 4 dana od
oplođenja. Sastoji se od unutrašnje i spoljašnje ćelijske mase. Unutrašnja se zove embrioblastom,
od nje se razvija embrion i većina embrionalnih omotača. Spoljašnja je trofoblastom i učestvuje
u stvaranju placente i delom omotača embriona.
Proces deobe blastomera je blastomerizacija i podrazumeva sem deljenja i rast
blastomera posle nastanka 4 ćelije kao i stvaranje karakterističnih molekula nukleinskih kiselina
u jedru i enzima neophodnih za respiraciju i sve složeniji metabolizam ćelija.
Kada morula dospe u šupljinu materice ima veličinu do 0,2mm. Ona pliva u sekretu
materice, istanjuje se zona pelucida, sekret prodire kroz nju, razmiče ćelije zametka i formira se
blastocista na kojoj razlikujemo embrioblast i trofoblast sabijene u jedan kraj blastociste. Ona
pliva u sekretu materice 1 do 2 dana, iščezava zona pelucida, trofoblast se približava
endometrijumu, umnožava se deo prema embrioblastu, zatim trofoblast razara endometrijum
enzimskim delovanjem i blastocista se pričvršćuje za njega sve dublje dok se ne ugnezdi i dalje
razvija. Ovaj proces je implantacija zametka. Može biti praćen oskudnim krvavljenjem što ima
dijagnostički značaj.
Embrioblast se umnožava dajući embrionalni endoderm koji okružuje žumančanu kesu.
Umnožavanjem ostalih ćelija nastaje amnionska duplja sa slojem embrionalnog ektoderma.
Ostatak prekrivaju ćelije amnionskog epitela koje naležu na trofoblast i sa njim čine amnion.
Embrionalni endoderm i ektoderm čine klicinu ploču iz koje se razvija embrion.
U fazi implantacije i trofoblast se diferencirao u citotrofoblast i sinciciotrofoblast, kasnije
i ekstraembrionalni mezoderm. Funkcija trofoblasta je u lučenju horionskih gonadotropina,
placentnog laktogena, kao progesterona i estrogena.
Razvoj i rast zametka se od oplođenja do porođaja odvija u tri faze:  Preembrionalni period koji traje od oplođenja do kraja treće nedelje i tada se formiraju
ektoderm, mezoderm i endoderm;  Embrionalni period od početka 4.nedelje do kraja 12. kada se diferentuju svi glavni
organi embriona i uglavnom je završena morfogeneza,  Fetusni period od kraja 12. nedelje do kraja 10. lunarnog meseca. Karakteriše se daljim
rastom organa i sistemom organa.
Zadebljanjem klicine ploče nastaje prohordalna ploča. Deo ćelija ektoderma se
zaokrugljuje, proliferiše i migrira ka srednjoj liniji. Pojavljuje se ispupčenje sa žlebom ka kojem
idu ćelije ektoderma šireći se lateralno i napred. Tako nastaje mezoderm.  Iz ektoderma se razvijaju epidermis i nervni sistem;  Iz mezoderma nastaju: srce, krvni sudovi, bubrezi, polne žlezde, kosti, tetive, krvne
ćelije, mišići;  Endoderm daje: najveći deo epitela creva, pluća, jetru, gušteraču;  Iz sva tri sloja nastaju omotači embriona.
Implantacijom zametka endometrijum postaje decidualni. Decidua se deli na:  Deciduu basalis;  Deciduu capsularis;  Deciduu parietalis.
Deo ispod implantiranog zametka je decidua basalis. Decidua capsularis pokriva
zametak. Ostali deo decidue je parietalni.
Grlić materice ne podleže ovim promenama, njegove žlezde luče mukus i on zatvara kao
čep ulaz u matericu. Posteljica nastaje od decidue basalis. Fetusne membrane su žumančana
kesa, alantois, amnion i horion. Žumančana kesa opstaje do pojave placente i ima ulogu u ishrani
embriona.
Amnion je embrionalni omotač u kome se nalazi amnionska tečnost koja omogućava
pokrete ploda, štiti ga od povreda. Amnionska tečnost koja je alkalne reakcije i podseća na
razblaženu krvnu plazmu. Sadrži: vodu, natrijum-hlorid, natrijum-fosfat, albumin, mucin, ureu,
glukozu, sljuštene ćelije embriona i dlake. Količina plodove vode iznosi oko 1,5l.
Pupčana vrpca spaja pupak ploda sa posteljicom. Duga je oko 50cm, spiralno uvijena. U
njoj su smeštene dve arterije i jedna vena. Venom se doprema oksigenova krv i hranljive materije
plodu, a arterije služe za odvođenje neoksigenove krvi i štetnih materija od ploda.
Placenta je organ koji se formira isključivo u trudnoći. Delom je fetusnog a drugim
delom materičnog porekla. Ima oblik pogače, veličine do 20cm, debljine 3cm. Njena težina je
oko 500gr. U fiziološkim uslovima ne mešaju se krv ploda i majke zbog postojanja placentne
barijere.
Njene funkcije su:  Pomenuti transport hranljivih materija i O2, iz krvi majke u krv fetusa, dok raspadni
produkti iz krvi fetusa odlaze u krv majke gde ih ona izbacuje putem ekskretornih organa  Ima endokrinu ulogu: luči HCG u fazi trofoblasta, luči estrogen i progesteron.
Ultrazvukom se u 6. nedelji gestacije konstatuje embrion koji je veličine 5 do 8 mm. Odvajaju se glava i trup, registruje srčana radnja sa brojem otkucaja 100 do 160 u min. Počinje
razvoj očiju, nosa, ušiju, usta, unutrašnjih organa, pupoljaka ruku i nogu.  U sedmoj nedelji embrion je 9 do 14mm, rastu šake i stopala, pojavljuju se prvi pokreti
ekstremiteta, razvijaju se čula i unutrašnji organi.  U osmoj nedelji dužina embriona je 15 do 22mm, pokreti su jasni, razvijaju se pluća,
jetra, creva, želudac, bubrezi, kapci na očima delimično.
 U devetoj nedelji dužina buduće bebe je do 29mm, vide se strukture lica, razvijaju se
kosti i hrskavica, srce se deli na 4 šupljine, počinje diferencija pola.  U 10.nedelji beba je duga do 39mm, teška 5g, liči na čoveka,organi počinju da
funkcionišu. Razvijaju se nokti na prstima.  U 11, embrion je do 50mm, težak 20g, razvijaju se pokreti prstiju, jačaju kosti, razvijaju
se desni. Nastaje dijafragma i počinje da štuca.  U 12. nedelji beba je potpuno formirana i naziva se fetus. Završena je organogeneza i
diferencija pola.  Fetus nastavlja da raste, uspostavljaju se nove funkcije. Majka oseti pokrete ploda između
18. i 20. nedelje, u početku su nežni, kasnije jači.  U terminu porođaja plod je dugačak oko 52cm, težak 3500g. i sposoban za vanmetični
život.
U toku trudnoće dešavaju se strukturne i metaboličke promene u telu majke:  Povećava se tečni deo krvi za 1,5l, što daje blagi oblik anemije;  Smanjuje se nivo proteina u krvi zbog rasta bebe;  Česte su hipoglikemije;  Nivo TSH se povećava;  Česte su urinarne infekcije zbog zastoja urina i dilatacije uretera iz hormonskih razloga  Dolazi do pojave kapilara, proširenih vena i hemoroida;  Ubrzava se rad srca pa se smatraju fiziološkim vrednostima do 100 otkucaja u minuti;  Disanje postaje pliće rastom trudnoće;  Stolice su neredovne;  Rastom materice isteže se koža;  Pojavljuju se strije praćene svrabom;  Rastu dojke i dobijaju na težini oko 500gr;  Postoji sklonost kvarenju zuba;  Menja se ph vagine pa su česte gljivicne i bakterijske infekcije;  Zbog povećanog lučenja melanina dolazi do pojačane pigmentacija kože, uglavnom duž
sredine trbuha, kao i pojave papiloma
Praćenje trudnoće u savremenim uslovima podrazumeva redovne kontrole u
savetovalištima za trudnice. Cilj je očuvanje zdravlja majke i rađanje zdravog, donešenog deteta.
Pri prvom pregledu trudnice pored kolposkopskog pregleda i uzimanja brisa na PA, rade se CB i
VB, bimanuelni pregled i ultrazvuk.
Anamnestički se dobijaju važne informacije o poslednjem ciklusu, kao i prethodnim. Ima
li porođaja i kako su tekle prethodne trudnoće. Ispituje se zdravstveno stanje trudnice pre
trudnoće kao i upotreba medikamenata, narkotika, konzumiranje alkohola i cigareta. Važan je i
kontakt sa životinjama tipa psa ili mačke. Obraća se pažnja na period od poslednjeg ciklusa u
smislu izloženosti lekovima, infekciji, zračenju i putovanja u inostranstvo. Od velikog značaja je
prisustvo hroničnih, malignih i naslednih oboljenja u bliskoj porodici. Bitnu ulogu ima i vrsta
posla koju obavlja,način ishrane i reakreacija.
Utvrđuju se početna telesna težina i arterijski pritisak. Određuje se KG i RH faktor.
Konstatuje se početno stanje kondicije, uz laboratorijske testove i određivanje TSH.
U dijagnostici i prevenciji anomalija i genetskih sindroma preporučuju se neinvazivni
prenatalni testovi od 10.nedelje gestacije koji su pozdani u 99%,ili Double test u 12.nedelji koji
je više statističkog značaja.
Invazivne metode su pouzdane 100%, od biopsije horiona od 10. nedelje, amniocenteze u
17.nedelji, do kordocenteze posle 18. nedelje. Za razliku od prenatalnih testova gde se dijagnoza
postavlja iz krvi majke, invazivni testovi nose određeni rizik od infekcije i pobačaja.
Trudnoća se kontroliše redovnim ultrazvukom, analizama, OGTT-om u 28. nedelji
gestacije, bimanuelnim pregledima, laboratorijskim analizama, kontrolom briseva.
Merenje telesne težine i arterijskog pritiska, saveti o ishrani, seksualnom životu i
rekreaciji su deo redovnih poseta. Savetuje se porast težine između 8 i 12kg. Radi lakšeg
porođaja i učestvovanja u njemu predlažu se psihofizičke vežbe. U poslednjem lunarnom mesecu
radi se karditokografija koja registruje rad srca ploda i pojavu kontrakcija. Protokol nalaže u 36.
nedelji kontrolu HbsAg, briseva.


Slika 3: Mesečni stadijumi razvoja ploda.

Porođaj
Porođaj je dogadjaj kojim označava završetak trudnoće ,radjanjem jednog ili više
novorodjenčadi. U fiziološkim uslovima dešava se od 37. do 42.nedelje gestacije.Dete rodjeno u 14
ovom periodu je terminsko,donešeno,sposobno za život van materice. Porodjaj izmedju 26. i 37.
nedelje(novi standardi Svetske zdravstvene organizacije) je preterminski,a dete prevremeno
donešeno,nezrelo,sa očekivanim rizicima i potrebom za posebnom negom. Posle 42.nedelje radi
o postterminskom porodjaju,sa prenešenim novorodjenčetom ,što takodje zahteva pojačan nadzor.
Majka i plod se istovremeno pripremaju za porodjaj,plod ubrzano raste,sazreva,u plućima
se dešavaju promene koje omogućavaju bebi da prodiše plućima pri rodjenju.Koža je prekrivena
sirastim mazom koji ima zaštitnu ulogu u materici i transportu kroz porodjajni kanal.Majka pod
uticajem hormonskih faktora i metaboličkih promena prilagodjava telo predstojećem
dogadjaju.Pubične kosti se razdvaju 3 do 5cm,da omoguće prolaz deteta.
Fiziološki dolazi do promene odnosa progesterona i estrogena što dovodi do lučenja
prostaglandina koji pokreću porodjaj. U poslednjem lunarnom mesecu fetus se polako spušta i
smešta ,u početku zbog takozvanih lažnih kontrakcija,koje nemaju odredjeni ritam ni trajanje.
Kada se plod smesti u porodjajnom kanalu,on uobičajeno prednjači glavicom ili
karlicom.,što su fiziološki stavovi.Prednjačeći deo podstaknut kontrakcijama materice vrši
pritisak na grlić materice,koji se skraćuje,a potom i dilatira.Smatra se da porodjaj počinje u
slučajevima kad:  su kontrakcije ritmične ,na oko 15 min,traju 3 do 5 min,  dodje do prsnuća plodovih ovojaka  pojavi sluzavog čepa ili krvarenja
Porodjaj traje od tada do radjanja deteta kod prvorotki 12 do 18h,a kod višerotki 8 do
12h. Postoje 4 porodjajna doba:  1.prvo: koje traje 8 do 16h,gde se grlić dilatira potpuno 8 do 10cm,što rezultira prsnućem
vodenjaka,koje se može desiti i ranije.Praćenje CTGom je konstantno uz povremene
bimanuelne preglede i laboratorijske analize,proveru arterijskog pritiska.Lučenje
oksitocina podstiče kontrakcije ali se uglavnom koristi i indukcija.  2.u drugom porodjajnom dobu pojačavaju se grčevi materice pojavljuju naponi do same
ekspulzije ploda.Traje oko pola sata i u njemu porodilja aktivno učestvuje.Pred sam čin 15
radjanja kod većine prvorotki,u slučaju blizanačkih trudnoća,zastoja u rastu,slabih
napona,primenjuje se epiziotomija.U nekim slučajevima aplikuju se akušerska klješta ili
vakum.Po radjanju,dete se podiže u vis,da bi se oslobodili disajni putevi od sluzi i
plodove vode,obradjuje se pupčanik i odredjuje Apgar scor.Obavlja se merenje
dužine,obima glavice i telesne težine,kupa .  3.Treće porodjajno doba karakteriše radjanje posteljice i može trajati od 0,5 do
2h.Posteljica se pregleda,mora biti cela i kompaktna,jer u suprotnom dolazi do
krvarenja,infekcije .  4.Četvrto porodjajno doba traje 2h.,zbrinjavaju se rane ,prati krvarenje i vitalni znaci
porodilje.
Porodjaj se može završiti i operativnim putem,takozvanim Carskim rezom. Postoje relativne i
apsolutne indikacije za Carski rez Apsolutne indikacije su:  poprečni i kosi položaj ploda  čeoni i zadnjopotiljačni stav glavice  uska karlica,conjugata externa manja od 17cm
 placenta previa  abruptio placentae  maligna miopija  neka oboljenja majke i anomalije ploda  preteća asfiksija ploda  prolaps pupčane vrpce
Relativne indikacije su:  krupan plod
 relativna disproporcija  oboljenja majke  prethodni porodjaji sa lošim ishodom
 stanja posle lečenja steriliteta i vantelesne oplodnje.


Slika 4: Novorođenče

Zaključak
Priroda ima svoje nepisane zakone i savršeno je prilagođena produženju vrste.
Literatura
 Cunningham, Gary et al. (2018). Williams Obstetrics, 25th Edition. Dallas, Texas:
McGraw-Hill Education.  Mladenović, Dragomir. (2008). Ginekologija i akušerstvo, deveto izdanje. Beograd:
Zavod za udžbenike.  Popović, Stevan. (1977) Embriologija čoveka, prvo izdanje. Beograd: Interpregled.  Prelević, Gordana. (1996). Klinička reproduktivna endokrinologija. Beograd: Agencija za
marketing i zeppelin reklame DON VAS

POSTANI ESTETIČAR KOZMETIČAR, MAKE UP ARTIST ILI WELLNESS I SPA TERAPEUT

dav

Kako hrana deluje na imuni sistem?