Select Page

MASNA KOŽA I NJENO TRETIRANJE DERMAPENOM

AKADEMIJA ZA ESTETIKU I KOZMETOLOGIJU

„PURITY“

DIPLOMSKI RAD

MASNA KOŽA I NJENO TRETIRANJE DERMAPENOM

Mentor:                                                                               Student:

Ivana Stanojević                                                      Damjanović Milica

Beograd 2021.

 

Sadržaj

1.Uvod. 2

2.Koža. 3

2.1. Masna (diseboreična) koža. 5

2.2 Akne. 7

2.3 Vrste akni 8

2.4 Proces keratinizacije. 9

2.5 Pravilno tretiranje masne kože. 10

  1. Dermapen. 13

3.1 Tretiranje masne kože dermapenom.. 15

Neki od preparata koji se unose dermapenom za tretiranje masne kože. 15

3.2 Postupak pripreme tretmana dermapenom.. 16

3.3 Procesi u dubini tkiva nakon dermapena. 17

3.4 Tretiranje kože nakon dermapena. 18

  1. Predmet i metod. 19

4.1 Statistička analiza. 21

4.2 Rezultati 21

  1. Zaključak. 22

 

 

1.Uvod

 

Koža je najveći organ čovjekovog tijela. Težina kože iznosi oko 18% od ukupne težine tijela, a površina kože je prosječno 1,5 – 2 m².

Masan tip kože je  prisutan kod 90% populacije, a najviše je zastupljena kod tinejdžera i adolescenata. Naziva se još diseborejična koža. Karakteriše je pojačano lučenje lojnih žlijezda.

Postoje razni tretmani za tretiranje ove kože, a jedan od je i dermapen.

Elektronski uređaj u obliku olovke koji se najčešće koristi za korekciju i poboljšanje teksture kože koja je zahvaćena ožiljcima od akni, hiperpigmetacijama, borama.

U daljem radu biće opisana masna koža i njeno tretiranje dermapenom.

 

2.Koža

 

Koža ima zaštitnu, osjećajnu i regulatornu funkciju. Barijerna osnovno zaštitna funkcija kože ima ulogu da štiti kožu od uticaja iz prirode. Koža na pojedinim djelovima prelazi u sluzokožu: očni kapci, usna duplja, mokraćni kanal i anus.

Koža prima razne vrste osjećaja: osjećaj dodira, topline i hladnoće, pa čak i boli.

Koža se razlikuje po:

Debljini – kreće se od polovine do tri milimetra, u zavisnosti od rase, individualnih osobina i predjela tijela.

Boji – boja kože je različita, a zavisi od starosti, rase i predjela tijela.

Površini kože – ona nije glatka. Na njoj se razlikuju grebeni (cristae), olučasta udubljenja (sulci), i pore (pori).

Pored toga što koža štiti od mehaničkih povreda, sprečava i prodor štetnih agenasa iz spoljašnje sredine.

Koža se sastoji iz tri sloja:

Epiderm ili pokožica – sastavljen je iz slojeva različitih ćelija. U epidermu se razlikuju: matični sloj (stratum basale), Malpigijev sloj (stratum spinozim), zrnasti sloj (stratum granulosum), sjajni sloj (stratum lucidum), rožasti sloj (stratum corneum), koji se na površini, otpadni sloj naziva stratum disiunctum ili stratum desquamans.

Derm ili krzno (cutis) – debljina je oko 1,5 mm. Sastoji se od tri zone: papilarne (stratum papillare), subpapilarni (stratum subpapillare) i retikularne (stratum reticulare).

Hipoderm (subcutis ili hypodermis) ili potkožno tkivo – sačinjava podlogu derma. Sastoji se iz masnog tkiva koje je izdjeljeno pregradnim vezivnim vlaknima. Sadrži krvne i limfne sudove, kao i nervne organke. Osim toga u ovom sloju u određenim regijama nalaze se i mišićna vlakna (regija lica i bradavica dojke). U potkožnom tkivu smješteno je bezbroj ćelijskih elemenata. Ono je i glavni rezervoar masti – potkožno salo (panicullus adiposus) (Mia Ranđelović-Đujić).

 Slika 1: centarzaprirodnumedicinu.com

 

Poznata su četiri tipa kože – normalna, mješovita ili kombinovana, suva i masna koža.

Stanja kože su različita i mogu se pojaviti kod svakog tipa  – dehidrirana, osjetljiva, sklona alergijama, starenje kože…

Normalna – ovoj grupi pripada koža čija je sekretorna i eksekretorna funkcija takva da obezbjeđuje napetost, turgor (čvrstinu), elasticitet i mekoću.

Kombinovana – najčešći pojavni tip kože. Radi se o kombinaciji masne i normalne kože ili suve kože kod iste osobe u različitim regijama. Obično cetralni dio lica tj. T zona ima odlike masne kože, a ostali djelovi nose odlike normalne ili suve kože.

Suva – odlikuje se smanjenom sekrecijom lojnih žlijezda.

2.1. Masna (diseboreična) koža

 

Masna ili diseboreična koža. Na izgled i dodir je punije i čvršće teksture. Karakteriše je pojačano izlučivanje lojnih žlijeza. Sjajna je zbog suvišnog masnog filma na njenoj površini. Na koži su prisutne proširene pore, komedoni i grizevi (kokoni). Ova koža starije stari od normalne i sklona je infekcijama.

Osobe sa masnom kožom nazivaju se seborejičari. Oni nerijetko u pubertetu obolijevaju od akni (acne vulgaris), pa se u kasnijem životnom dobu i na koži vide ožiljci koji su nastali kao njihova posljedica.

Osnovna karakteristika masne kože je sekrecija sebecijalnih žlijezda. Pilosebecijalni aparat čine korijen dlake i lojna žlijezda zajedno sa pridruženim mišićima, nervnim vlaknima i krvnim sudovima. Lojne žlijezde su holokrine (u sastav sekreta ulaze i ostaci ćelija žlijezde). Sebum se desperguje po površini kože i stvara zaštitni hidro-lipidni film. Zahvaljujući dobroj barijeri i zaštitnom filmu masna koža je rijetko dehidrirana i osjetljiva. Najčešci uzrok ovih stanja je neadekvatna njega tj. konstantno odmašćivanje kože.

Izgled ovakve kože čine proširene pore, komedoni, masna koža, sjajna koža, zadebljani epiderm.

Seboreični regioni su površine gdje su sebecialne žlijezde zastupljene u većem broju, a koža je na izgled masnija. Seboreične regije su.

  • Koža kosmatog dijela glave (kapilicijum)
  • Regija iza ušnih školjki (retroaurikularni predio oko obrva)
  • Predio oko nosa i usana ( nazolabijalna brazda)
  • Predio grudne kosti (presternalni predio)
  • Predio između lopatica (interskapularni predio)
  • Prepone (ingvinum)
  • Predio oko pupka (periumbilikalni predio)
  • Predio oko analnog otvora (perianalni predio)

Jedna od karakterističnih promjena na masnoj koži su komedoni.

Komedon je čep koji zatvara otvor pilosebacialnog aparata. Formiran je od nakupine loja i rožastih ćelija epiderma koji se zaustavljaju na izlazu iz folikule dlake. Površinski vidljivi dio komedona je crne boje zbog oksidacije masnih kiselina loja u kontaktu sa kiseonikom iz vazduha. Ako je izlazni kanal zatvoren mogu se stvoriti lojne ciste koje se često vide kao bjeličaste izbočine na licu. U komedonima se nakupljaju anaerobni mikroorganizmi povećano starenje keratina u predijelu folikularnog otvora dovodi do starenja čepa u samom otvoru. Funkcija sebecialne žlijezde ostaje nepromjenljiva ali ne dolazi do adekvatnog pražnjenja. Pošto se stvaranje sebuma nastavlja otvor se polako zatvara, dolazi do stvaranja idealnih uslova za množenje baterija. Loj se nakuplja u lojnoj žlijezdi i kanalu koji se pod ovim uticajem rastežu. Dolazi do prskanja i izlivanja loja u okolno tkivo. Raspadni produkti bakterija iritiraju okolno tkivo sto dovodi do lokalnog oticanja i razvoja zapaljenske reakcije.

 Masna koža  još može biti uslovljena:

  1. Genetikom- moguće je naslediti
  2. Hormonskim poremećajima– ukoliko dođe do hormonskog disbalansa usled različitih faktora, a kada se nivo hormona poremeti, tokom ciklusa na primer, varira i nivo androgena, hormona koji je zaslužan za proizvodnju sebuma. Samim tim, on tijelo navodi na proizvodnju viška sebuma, što se posebno dešava tokom puberteta, prije menstruacije, tokom trudnoće i menopauze.
  3. Korišćenjem pogrešnih proizvoda za njegu–  teške kreme ili puderi koji sadrže ulja, to će samo pogoršati stanje kože. Umivanje više puta dnevno može biti jedan od razloga za masnu kožu, jer uklanjanjem jednog sloja hidratacije sa kože, navodi se tijelo da luči više sebuma.
  4. Širenjem pora– ukoliko se pore na licu prošire, npr. zbog starenja ili zbog gojenja, može dovesti do lučenja viška sebuma.
  5. Nezdrave navike –  slaba hidriranost, loša ishrana, stres, takođe su faktori koji dovode do izlučivanje viška sebuma, I pojave nečistoće na koži.

Mliječni proizvodi – kao sto su mlijeka, sir, jogurt ili margarin, ove namirnice, a posebno mlijeko, stimulišu žlijezde u koži i dovode do stvanja akni. Konzumiranjem mliječnih proizvoda, nivoi testosterona i progesterona rastu i dovode do stvaranja viška sebuma.

  1. Suplementi ili ljekovi – Razni medikamenti mogu dovesti do dehiratacije, a konzumacija male količine vode takođe može biti jedan od razloga masne kože.
  2. Stres – podiže nivo hormona kortizola, što dodatno pojačava lučenje sebuma, nastanak akni i drugih problema sa kožom, što samo stvara dodatni stres.
  3. Konzumiranje premalo vode – Dehidrirana koža često se miješa sa masnom kožom. Nedostatak tečnosti u koži nastaje konzumacijom premalo vode. Višom konzumacijom vode, žlijezde luče manje sebuma, što dovodi do manjeg mašćenja kože.

Takođe česta patološka promjena kod masne kože su akne. Prekomjerno lučenje sebuma, diseboreja, obično počinje sa početkom lučenja polnih hormona u pubertetu.[1]

Slika 2 biola.rs

 

2.2 Akne

Procjenjuje se da akne pogađaju 94% svijetske populacije, što ih čini osmom po rasprostranjenosti u svijetu. Epidemiološke studije pokazale su da su akne najčešće kod adolescenata, a najčešće su pogođeni dječaci, posebno kod težih oblika akni.

Akne su uobičajeno stanje kod ljudi između 11 i 30 godina i do 5% starijih osoba. Predstavljaju inflamatorno oboljenje kože koje se javlja u predjelima sa sebacealnim folikulima. Javljaju se kao pojačano lučenje sebuma pod dejstvom androgenih hormona. Postoje različiti tipovi akni, prema uzrastu u kome se javljaju, prema izgledu promjena i prema uzrocima nastanka. Kod nekih pacijenata ozbiljni inflamatorni odgovor rezultira trajnim ožiljcima

Liječenje ožiljaka od akni predstavlja ozbiljan izazov I za pacijente I za dermatologe. Dostupne su mnoge opcije: biostimulativni laser, laserske operacije, rediofrekventne intervencije, hemijski pilinzi, mikrodermoabrazija, dermapen i druga (Badran MM, Kuntsche J; Fahr A 2009).

 

2.3 Vrste akni

 

Acne neunatum – Neonatalne akne se javljaju češće kod dječaka nego kod devojčica, većinom na obrazima, čelu i bradi. Najčešće su promjene izgleda zatvorenih komedona. Nastaju pod dejstvom androgena poreklom od majke.

Acne infantum – Drugačije se nazivaju acne juvenilis. Javljaju se od trećeg do dvanaestog mjeseca života, najčešće na obrazima.

Acne vulgaris – Veoma česta pojava. Nastaju u pubertetu, češće su i teže kod muškaraca nego kod žena. Lokalizuju se u centralnom djelu lica, a mogu se proširiti i na grudni koš i leđa. Osnovna promjena je mikrokomedon koji kasnije prerasta u zatvoreni ili otvoreni komedon. Mogu ostavljati ožiljke.

Acne terda – Javljaju se posle 25. godine života. Češće su kod žena jer ih uzrokuju hormonske promjene koje se dešavaju u toku trudnoće, menstrualnog ciklusa ili menopauze.

Acne comedonica – Najblaži oblik akni. Nastaje ako kliničkom slikom dominiraju komedoni. Mogu biti zatvoreni komedoni i otvoreni komedoni .

Acne paptulo-pustulosa – Nastaju ako kliničkom slikom dominiraju papule i pustule. Mogu nastati samo od zatvorenih komedona. Koža je crvena i upaljena.

Acna nodula-cystica – Nastaju ako dođe do pojave čvrstih, bolnih čvorića. Predstavljaju najteži oblik akni jer zahvata dublje djelove folikula. Promjene mogu ostavljati ožiljke i hiperpigmentaciju.

Acne conglobata– Predstavljaju rijedak oblik akni koje se javljaju na licu, vratu i leđima. Koža luči sebum, upaljena je i vidljivi su bolni nodusi i čirevi. Postoji veliki rizik za nastanak ožiljaka.

Acne fulminans– Nazivaju se i Acne maligna. Najčešće su kod muškaraca izmedju 15. i 25. godine. Mogu biti praćene drugim simptomima, koji uključuju bolove u zglobovima, povišenu temperatru, gubitak apetita i gubitak težine. Povezuju se sa upotrebom izotretinoina, koji se koristi za lječenje akni ili sa prekomjernom upotrebom steroida od strane bodibildera.

Acne excoriee – Najčešće se javljaju kod mladih žena. Mogu biti uzrokovane stresom ili drugim psihološkim problemima. Karakterišu se malim aknama uz koje se nalaze i brojne kraste i ožiljci kao posledica češanja. Često ostavljaju ožiljke.

Acne oleosa– Nastaju na atipičnim mjestima poput butina, potkoljenica i ruku. Izazvane su čestim kontaktom sa uljima i katranima koji dovode do zatvaranja izvodnog kanala sebacealne žlijezde.

Acne medicamentosa– Izazvane su glukokortikoidima, izonijazidom i halogenim elementima. Javljaju se na gornjem dijelu trupa. Promjene se povlače po prekidu upotrebe medikamenata.

Acne mechanica– Nastaju kod sportista usled zadržavanja znoja na tijelu. Najčešći uzrok nastanka su uska i sintetička odjeća.

Acne cosmetica– Posledica su primjene nekih kozmetičkih proizvoda koji sadrže supstance koje imaju komedogeni efekat (biljna ulja, lanolin, vazelin, butil stearat, oleinska kiselina). Ove supstance blokiraju sebacealne žlijezde i tako dovode do nastanka akni.

 

2.4 Proces keratinizacije

Epiderm predstavlja spoljni sloj kože i sastoji se od tankog matriksa ćelije. Dominantne i specifične ćelije epiderma su KERANOCITI. Epiderm višeslojni epitel sa osobinom orožavanja što znači da se neprekidno obnavlja kroz proces sazrijevanja keranocita tj. PROCES KERATINIZACIJE. Tokom tog procesa keranociti koji su nastali iz ćelija najnižeg sloja (bazalni sloj) na kraju postaju zreli, da bi izumrle ćelije otpale sa površine što se naziva DESKVAMACIJA. Na taj način epiderm kroz proces keratinizacije neprestano stvara i obnavlja svoje derivate koji se nazivaju ADNEKSA KOŽE a to su: pilosebacealni aparat, nokti i znojne žlijezde.

Ipak keranociti nisu usamljeni u epidermu, pored njih su u daleko manjem broju zastupljeni i melanociti i Langerhansove ćelije.

Dvije glavne komponente epiderma su:

–  keranociti (ćelije sa osobinom orožavanja)

–  Nekeranocitne ćelije epiderma

Osnovnu strukturu keranocita čine keratinski filamenti sačinjeni od molekula keratina.

Keranociti se u različitim nivoima epiderma razlikuju, pa su svrstani po svojim karakteristikama u 4 sloja, počevši od unutra ka spolju.

  1. Bazalni ili germinativni sloj (stratum germinativum) u kome se nalaze bazalni keranociti ali i između njih umetnute matične ćelije od kojih sazrijevanjem tj. Procesom keratinizacije nastaju zreli keratinociti. Ove matične ćelije su doživotan izvor keratinocita.
  2. Spinozni sloj (stratum spinozum) je sloj u kome keranociti imaju „šiljast izgled“ i zato se tako i zove. U površnim ćelijama ovog sloja se stvaraju lamelarne granule čiji je sadržaj osnov epidermalne barijere.
  3. Granulozni sloj (stratum granulosum) je sloj u kome donira prisustvo granula u keranocitima. U tim grranulama su molekuli koji su značajni za formiranje tkz omotača rožastih ćelija koji ima ključnu ulogu u održavanju integriteta epiderma i stvaranju epidermalne barijere.
  4. Rožasti sloj (stratum corneum) se sastoji od mrtvih ćelija koje po pravilu nemaju jedro i zovu se keranociti.

Vrijeme tranzita nezrele ćelije do površnog sloja je 2 nedelje, i jos 2 nedelje traje „prolazak“ kroz rožasti sloj do trenutka deskvamacije. U uslovima poremećene keratinizacije , kao što je u psorijazi taj proces može da se skrati na samo 4 dana.

Nekeratinocitne ćelije čine 15% ćelija epiderma. Glavni predstavnici su melanociti, Langerhansove i merkelove ćelije.

Melanociti su dendritične (zvezdaste) ćelije koje su raspoređene između bazalnih keratinocita, tj u najnižem sloju. Na svakih 4-10 keratinocita bazalnog sloja dolazi po 1 melanocit i to se naziva epidermalna melaninska jedinica. Melanociti sintetišu pigment melanin koji se sintetiše i skladišti u organela melanozoma. To su jedine ćelije u kojima se sintetiše melanin. Melanociti nisu prisutni samo u epidermu već i u folikulu dlake, rožnjači, unutrašnjem uhu i mekoj moždanoj opni.

Langerhansove ćelije su dendritične ćelije smještene u spinoznom sloju, to su profesionalne ćelije urođenog imuniteta čija je osnovna uloga da sve strano što su sreli, uhvate i predstave drugim važnim ćelijama imuniteta (limfociti).

2.5 Pravilno tretiranje masne kože

 

Odstranjivanje namjerno ili nenamjernom nanjetih nečistoća na lice, kod masne kože najbolje bi bilo ukloniti emulzionom kremom tipa U/V tj. kozmetičkim mlijekom ili geliranim preparatima za čišćenje kože.

Losion ili tonik, ne smije isušivati kožu, njihova je uloga da vrate koži njenu pH vrednost. Koriste se preparati koji su na prirodnoj bazi i bez alkohola. Oni treba da osvježavaju, ujednačavaju ten, u svom sastavu bi trebalo da sadrže salicilnu kiselinu,  benzil-peroksid, AHA i BHA kiseline, ekstrakt smole primorskog bora, bitno je izabrati onaj koji sužava pore tj.da ima astrigenstska svojstva

 

Piling, za masnu kožu koriste se mehanički pilinzi, koja sadže abrazivna sredstva (koja ljušte) kao što su kvarcni pijesak (SiO2- silicijum-dioksid), kalcijum – karvonat (CaCO3), glina, biljna brašna (od badema, dunje…), I drega. Ako je koža zahvaćena zappaljenskim procesima, koriste se bioloski- enzimski ekfolijatori.

 

Ulja za masnu kožu –  masnoću se ne možete rastvoriti u vodi. Ali zato može drugom masnoćom, kao što je neko prirodno ulje pogodno za masnu kožu. Ovakva ulja dubisnki čiste pore od sebuma i prljavština. Osim toga, odgovarajuće ulje će stabilizovati proizvodnju sebuma, jer lice je masno i lojne žlijezde ne dobijaju signal da treba da luče još sebuma. Zato se posebno preporučuje ulje jojobe, bademovo ulje, ulje avokada…

Maska, najbolja maska za masno lice, jeste ona koja će upiti višak sebuma, kao sto je npr glina.

Zabluda koja je vezana za njegu masne kože lica je i ta da njoj ne treba dodatna hidratacija, jer je već masna.

Potpuno pogrešno, samo treba birati proizvode koji su lagani i na bazi vode, a ne na bazi masnoća.

Štaviše, koža se treba redovno hidrirati ovakvim proizvodima. Isušivanje kože je kontraproduktivno. Dobri su ovlaživači koji vraćaju prirodnu važnost koži, kao oni sa hijaluronskom kiselinom.

Šminka, treba imati na umu da masna koža ima široke pore koje je vrlo lako zatrpati nečistoćama, a posebno onda kada se koristi šminka ili puder u prahu. Zato je potrebno da prvo nanijeti prajmer za masnu kožu. On se stavlja na lice prije šminke i pravi barijeru na licu.

Tečni puder za masnu kožu sa aknama treba da  je lagane teksture i da hidrira i omekšava kožu. Ima i onih koji imaju biljne ekstrakte koji sprečavaju proizvodnju sebuma. Takođe, dobra varijanta mogu biti BB kreme i CC kreme. Treba izbjegavati mineralna ulja u sastavu jer su jako teška za masnu kožu, a potražiti nekomedogene pudere za lice i one na kojima piše da su „oil free”.

Preparati koji se koriste u tretmanu masne kože ne smiju je zamašćivati I izazivati nastanak komedona (koncentracija komodogenih supstanci, mora biti svedena na najmanju moguću mjeru), već trebaju da je blago odmašćuju, odstranjuju suvišni sjaj (adsorbentne maske), smanje sekreciju sebuma (sebosupresivno dejstvo), suze pore (adstrigensi), da je čine glatkom i mekom, da je u dovoljnoj mjeri hidriraju I djeluju atriflogistički.[2]

Kalcijum-karbonat (percipitirana krema), snažan je adsorbens, pa se koristi za izradu maski I drugih preparata koji imaju adsorbentno dejstvo (npr. Puderi). Njegove krupnije čestice koriste se za izradu kao abrazivi I polirajuća sredstva u kozmetičkim preparatima kao što su mehanički pilinzi, paste za zube I srdstva za čišćenje zubnih proteza, itd.

Magnezijum karbonat, ima slične osobine I primjenu kao kalcijum karbonat. Snažno je adstrobentno sredstvo pa zato što može I suviše da odmasti kožu na taj način dovede do dehidratacije kože koristi se u koncentraciji do 5% za izradu adsorbentnih preparata.

Cink oksid, je kozmetička sirovina koja ima široku primjenu. Ima antiseptičko I izrazito astrigentno dejstvo, kožu umjereno isušuje I odmašćuje. Zbog ovih osobina koristi se za izradu kozmetičkih preparata (maske, preparati za čišćenje I njegu kože) za tretmene mesne I aknozne kože.

Titan dioksid, ima adsorbentna svojstva, ali no dovodi do potpunog odmašćivanja I dehidratacije kože pa se zbog toga koristi za izradu preparata za njegu masne I aknozne kože.

Kaolin (porculanska zemlja ili glina), primjenjuje se kao umjereno adsorbentno sredstvo pa se koristi za izradu adsorbentnih maski (porculanska maska)

Sumpor, primjenjuje se u preparatima za tretmane masne I liječenje akni u koncentraciji do 5%. Koristi se zato što ima karatolitičko dejstvo, sebostatičko, bakteriocidno I fungicidno (eliminiše glijevice) dejstvo.

Resorcinol, u manjim koncentracijama koristi se za izradu vodeno- alkoholnih losiona jer ima antiseptičko I blago karatolitičko dejstvo. A u većim koncentracijama 20% koristi se kao snažan karatolitik za otklanjanje hiperkeratolitičkih naslaga na stopalima.

Salicilna kiselina, u manjim koncentracijama koristi se za izradu kozmetičkih preparata koji imaju antiseptičko, blago keratolitičko I adstrigentno dejstvo. U većim koncentracijama koristi se kao keratolitik.

(Mia Ranđelović-Đujić)

Tretmani koji su se najbolje pokazali u tretiranju masne kože su:

  • Higijensko čišćenje
  • Elektoforeza
  • Ultrazvuk
  • Biostimulativni laseri
  • Hemijski I voćni pilinzi
  • Criyogan
  • Mikrodermoabrazija
  • Mezoporacija
  • Dermapen

 

3. Dermapen

 

Tretiranje kože dermapenom je tehnika koja se pretežno koisti za poboljšanje izgleda ožiljaka na koži i bora.

Dermapen mezoterapija mikroiglicama je osmišljena kao biostimulacioni i regenerativni tretman radi postizanja svježijeg izgleda.

​Dermapen je kozmetički tretman koji se radi sa dermapen uređajem i ubraja se u podgrupu mezoterapije. Ova metoda je svrstana među najbolje antiage tretmane u današnje vreme sa visokoefikasnim rezultatima.
Cjeli postupak se zasniva na kontrolisanoj destrukciji kože mikroiglicama, a kao posljedica ima stvaranje faktora rasta u organizmu, koji podstiču i ubrzavaju obnavljanje tkiva. Podstiče razvoj novih kapilara, poboljšava se prokrvljenost kože, omogućava bolji dotok kiseonika i hranjivih materija. Na taj način se poboljšava cjelokupan kvalitet, a samim tim i izgled kože.

Mikroiglice stvaraju male kanale, što rezultira stvaranje povećanog dermalnog elastina I kolagena. Stvaranje malih  kanala povećava apsorpciju lokalno primjenjenih preparata, koja se koriste u različitim dermatološkim tretmanima.

Dermapen je unaprjeđena metoda mezoterapije. To je ručni I elektronski uređaj koji u odnosu na mezoterapiju i dermaroler,  ima mnogo gušće i tanje iglice što dovodi do toga da se pore kvalitenije popunjavaju. Uređaj je napravljen od nerđajućeg čelika, a glava aparata je sterilna i mjenja se prilikom svakog novog izvođenja.

MIkroiglice prodiru kroz epiderm, ali ga ne uklanjaju. Epiderm se probusi, I brzo zaraste, na osnovu kontrolisane mehaničke stimulacije procesa zarastanja rane iglom. Zarastanje rane uključuje tri faze: inicijaciju/ upalu, poliferaciju I preoblikovanje.

​Ono što dermapen izdvaja od drugih antiage metoda jeste kontrola dubine i vertikalnog ugla prodora mikroiglica. Njegove igle su od nerđajućeg čelika dužine od 0,25mm do 3mm. Ubodom se napravi od 200 do 300 rupa na površini od 1 do 2cm.​  Uređaj dermapen koristi sterilne hirurške iglice posebno konstruisane za aparat. Automatski pokreti umanjuju bol i osećaj neprijatnosti na licu, te ujedno osiguravaju i brže vrijeme oporavka.

Dermapen stvara na koži kontrolisane i programirane mikropukotine. Time stimuliše kožu da sama reaguje na regeneraciju i da stvara nova elastična i kolagena vlakna na prirodan način. Zavisno od dužine iglica, dermapen može postići mnoštvo povoljnih rezultata. Ti rezultati se kreću od rešavanja problema sa površinskom hidratacijom kože i poboljšanja apsorpcije kozmetičkih preparata, sve do tretiranja i lječenja ozbiljnijih problema.

U odnosu na dermarolere, dermapen ima iglice koje brzo osciliraju i lako klize preko kože. Na taj način se sprječava oštećenje površinskog tkiva. Takođe ovaj aparat daje slične, a u mnogim situacijama i bolje razultate od lasera.

Upotrebom dermapen tretmana smanjuje se rizik od hipo ili hiperpigmentacije kao i pojave drugih neželjenih efekata izazvanih toplotom.

Efekti dermapen tretmana postižu se farmakološkim dejstvom preparata. Vitaminski kokteli uz pomoć iglica dermapena lakše i dublje prodiru u kožu baš na mjestima gde treba da ispolje svoje dejstvo. Mikroubodi dodatno podstiču kožu na samoregeneraciju.

Cilj dermapen tretmana je pristup do potkožnog tkiva, jer svaki problem vezan za kožu uglavnom tu nastaje. Koža koja nema dovoljno kolagena ima veću mogućnost za pojavu ožiljaka.

​Dermapen se takođe koristi za uklanjanje dubljih i površinskih strija i celulita. Iglice ovog aparata se mogu koristiti na bilo kojem delu tela i lica. Sa njim se mogu tretirati i određene regije kao što su predeli oko usana ili oko očiju.

​U toku jednog tretmana se može tretirati različite vrste problema i stanja kože. Na taj način se brzo i efikasno rješavaju estetski nedostaci.
​Tretman ovim aparatom ima tu mogućnost da dolazi do potkožnog tkiva, do ulaska u derm. Na taj način se postižu dugoročni rezultati (Kang Wh, Kim YJ, Pyo WS, Park SJ, Kim JH 2009).[3]

Dermapenom se mogu tretirati:

-Bore
– Ožiljci od akni
– Hiperpigmentacije (fleke na koži)
– Opadanje kose
– Strije
– Starenje kože
– Sužavanje pora
– Revitalizacija umorne kože
– Uklanjanje akni
– Tretiranje celulita
– Poboljšanje tonusa kože
– Podmlađivanje
– Regeneracija i biorevitalizacija kože

U zavisnosti od stanja kože, njene starosti, vrste i stepena oštećenja kao i željenog rezultata klijenta, u kožu se ubacuju serumi i kokteli. U njihovoj osnovi se nalaze peptidi, ekstrakti matičnih ćelija, hijaluronska kiselina kao i ekstrakti raznih ljekovitih biljaka.

U koži se nakon tretmana stvaraju mikrokanali te je moguće u duboke slojeve tkiva ubaciti hijaluronsku kiselinu, vitamine, minerale i druge mezoterapijske koktele. Tretmanom se i do 1000 puta povećava prodiranje njihovih velikih molekula kroz kožu.

 

3.1 Tretiranje masne kože dermapenom

 

Ovaj tretman je najbolje rezultate pokazao na koži sa ožiljcima od akni, dubokim borama i porama, kao i na strijama.

Mikrooštećenjima na koži podstiče se stvaranje kolafena i koža se podmlađjuje i regeneriše, dejstvom aktivnih supstanci iz koktela koji se nanose na kožu.

Unošenjem odgovarajućih koktela dovodi se do čistijih pora, smanjenja lučenja sebuma, izbjeljivanja kože od hiperpigmentacije I ožiljaka od akni, smjanjivanje upalnih procesa, hidratacije koze.

Neki od preparata koji se unose dermapenom za tretiranje masne kože:

Kolagen – fibrilarni protein koji konformise konjuktivno I vezivno tkivo u ljudskom tijelu. Ovaj molekul je jedan od najzastupljenijih u mnogim živim organizmima zbog svoje vezne uloge u biološkim strukturama.

Koristi se u različitim tretmanima za poboljšanje  mladosti I dobrobit korisnika. Stvarajuci nova vlakna I tkiva dobar je u tretiranju masne kože.

Hjeluronska kiselina – jedna od njenih glavnih uloga u koži jeste da veže vodu, zadržavajući je poput sunđera u koži I na taj način obezbjeđuje čvrstinu u vezivnom tkivu, a kožu čini zategnutom I glatkom.

Vitamin C – aksorbinska kiselina djeluje na proces melanogeneze tako što interferira sa sintezom pigmenta preko interakcije sa jonom bakra. Pogodan je zbog bezbjedne primjene, ali je izuzetno nestabilan. Zato se u kozmetičkim proizvodima koristi njegov stabilan derivate magnezijum-aksorbilfosfat (MAP), koji penetrira u kožu I pod uticajem enzima fosfotaze oslobađa se aktivna askrobinska kiselina.

Dobar je za posvjetljivanje hiperpigmentacije I fleka, koristi se u koncentraciji od 3% do 5% (Dragana Sekulović 2012).

 

Glabridin – ekstrakt korijena sladića, kao najzastupljeniji aktivni princip, sadrži 10-40% glabridina. Glabridin ostvaruje 50%-nu inhibiciju tirozinaze bez pojave citotokičnih efekata, a pokazalo se da je 16 puta aktivniji od hidrohinona.

Arbutin – poreklom iz medveđeg grožđa tj uve. Koristi se u koncentraciji od 1%. Izbjeljuje kožu tako što blokira tirozinazu.

Aloezin – prirodni hidroksihromonski derivate izolovan iz Aloe. Efikasan je u koncentracijama koje nisu toksične. Ima eksolijantno dejstvo.

Retinol – Vitamin A, ima nevjerovatna dejstva na kožu. Ali je veoma važno unositi se prvo sa manjim njegovim koncentracijama. Najbolje djejule na kozi sklonoj aknama, kao umirujuće dejstvo, za izbjeljivanje hiperpigmentacija I fleka, za poboljšanje starenja kože I tretiranje bora.

Peptidi – to su proteini koje čine aminokiseline. Oni podstiču proizvodnju kolagena u koži , što popunjava bore iznutra I čini ten blistavijim. Najpoznatiji peptid je argirelin (Draels Z.D. 2005).

 

3.2 Postupak pripreme tretmana dermapenom

 

Istraživanja su pokazala da kombinacija hemijskog pilinga u intervalima od nekoliko nedelja I dermapena, da su pokazala mnogo bolje I efikasnije rezultate.

Hemijski piling (AHA I BHA) u koncentraciji od 10 do 30%, u intervalima od nekoliko nedelja se pokazao kao bezbjedan I efikasan u liječenju površinskih ožiljaka. Pokazalo se da kiselina smanjuje koheziju korneocita I pospješuje deskvamaciju I epidermolizu. Pored toga studije su pokazale da hemijski piling djeluje protiv upalno za akne kroz svoj bateriocidni efekat. U ožiljcima od akni, kiselina povećava ekspresiju dermalne hjeluronske kiselina I proizvodnju kolagena.

Prije samog tretmana dermapenom odradi se hemijsko čišćenje kože. Ukoliko je rađena serija hemijskih pilinga nkoža je spremna za tretiranje, a može se odraditi I mikrodermoabrazija u trajanju od 5min, na taj način se skida rožnati sloj te preparati brže i efikasnije prodiru u potrkožno tkivo.
Na očišćenu kožu se nanosi koktel od prirodnih ekstrakata vitamina, minerala, enzima i aminokiselina. Nakon toga se dermapenom prelazi po koži vodoravno, dijagonalno i vertikalno.

U toku tretmana se postepeno ubacuje koktel, kako bi penetracija bila potpuna i efektna. Dubina iglica i sastav koktela koji se ubacuju zavise od regije koja se tretira i efekta koji se želi postići tretmanom. Površine kao što su regija oko očiju, čelo i vrat se rade sa kraćim mirkoiglicama, dok se obrazi i djelovi tela rade dužim iglicama.

​Cijeli postupak se izvodi u lokalnoj anesteziji sa anestetik kremom, kako bi se uklonio sav potencijalni bol. Prvi rezultati su vidljivi nakon tri nedelje. To je minimalan vremenski period za sintetisanje novih kolagena i elastičnih vlakana. Za postizanje najboljih rezultata preporuka je da se uradi serija tretmana.

​Sam tretman traje oko sat i po do dva sata. Nakon tretmana se nanosi odgovarajuća dermokozmetika koja dodatno hrani i umiruje kožu.
Nakon tretmana mikroiglicama, organizam odbacuje oštećene djelove i stvara novi sloj kože koji je zdraviji i revitalizovan.

Dermapenom se postižu dugotrajni rezultati. Efekti su vidljivi nakon dvije nedelje ili posle 2 do 4 [4]mjeseca u zavisnosti od samog cilja tretmana. Ako se radi površinska njega kože kao što je hidratacija, uklanjanje fleka ili apsorcija kozmetičkih preparata, rezultati su odmah vidljivi ili nakon 7 dana. Međutim kod težih oštećenja, dubokih bora ili ožiljaka efekti su mogući tek nakon 2 mjeseca jer se tada stvara novi kolagen.

​Tretman se ponavlja na mjesec dana i poželjno je uraditi tri do pet ponavljanja za izrazitio vidljive rezultate.ili se može uraditi jednom do dva puta godišnje zavisnosti od stanja I potrebe kože. Tretman se radi samo u zimskim periodima, kada nema sunca, zbog UV zračenja I oštećenja koje sunce može da izazove.

 

3.3 Procesi u dubini tkiva nakon dermapena

 

Naše tijelo sadrži mnogo vrsta različitih imunoloških stanica. Jedna od ključnih podskupina imunoloških stanica koja pruža zaštitu protiv virusnih infekcija i tumora su limfociti T. Limfociti T su pod-grupa limfocita (tip bijelih krvnih zrnaca ili leukocita). Imaju sposobnost proizvodnje citokina; imunoloških hormona koji posreduju regrutiranje drugih imunoloških stanica s ciljem zaustavljanja infekcije. Ubijanje zaraženih stanica posreduju CD8+ limfociti T, koje se još nazivaju i citotoksični limfociti T. Proizvodnja citokina koji regrutiraju i aktiviraju ostale stanice imunološkog sastava uglavnom je posjedovana CD4limfocitima T, koji se nazivaju i pomoćni limfociti T. Za razliku od stanica urođenog imunološkog sistema, limfociti T nisu odmah spremni za borbu s patogenima. Naime, limfociti T se najprije moraju aktivirati kako bi postali sposobni ubiti zaražene stanice. Prepoznavanje velikog broja različitih patogena od strane limfocita T je moguće s obzirom da postoje milijoni različitih klonova ovih stanica, koji se razlikuju s obzirom na sposobnost prepoznavanja specifičnih proteina koji potiču od patogena. Međutim, limfociti T su u stanju mirovanja (naivni limfociti T) i sami po sebi nisu sposobni stvoriti potreban imunološki odgovor. Prilikom infekcije, aktivira se samo mali broj limfocita T specifičnih za virus. Stoga, prvi korak je umnažanje virus-specifičnih limfocita T kako bi stvorili vojsku od milijon limfocita T koji su zajedno sposobni boriti se protiv infekcije. Osim toga, limfociti T moraju biti ‘naoružani’. Drugim riječima, moraju biti sposobni proizvoditi molekule s kojima posjeduju ubijanje zaraženih stanica. Aktivacija limfocita T stanica složen je proces koji se odvija u limfnim čvorovima te uključuje mnogo različitih imunoloških stanica i citokina. Nakon aktivacije, naivni limfociti T postaju efektorske stanice, napuštaju limfni čvor i migriraju na mjesto infekcije kako bi posredovale ubijanje zaraženih stanica i kontrolu virusne infekcije. Također, postoje i specijalizirani CD4+ limfociti T koji ostaju u limfnom čvoru gdje pomažu limfocitima B da stvaraju protivtijela.

Limfociti T, zajedno s limfocitima B su dio stečenog imunološkog sistema koji je odgovoran za dugoročnu zaštitu od ponovne infekcije s istim virusom. Dugoročna zaštita je posredovana takozvanim stanicama imunološke memorije. Nakon uklanjanja virusa iz tijela, većina efektorskih limfocita T umre kontroliranim procesom apoptoze. Međutim, mali postotak stanica preživi te čini imunološku memoriju. Ovi memorijski limfocit T imaju sposobnost proizvodnje molekula potrebnih za borbu protiv budućih infekcija stoga ne zahtijevaju aktivaciju kao što je slučaj s naivnim limfocitima T. Osim toga, memorijski limfocit T posjeduju mogućnost brze proliferacije, odnosno umnažanja kako bi stvorili vojsku limfocita T koja je spremna boriti se s virusom u puno kraćem vremenskom roku u odnosu na naivne limfocite. Stoga, memorijski limfociti T imaju sposobnost puno brže eliminacije virusa prilikom ponovne infekcije, čak i prije pojave kliničkih simptoma.[5]

 

3.4 Tretiranje kože nakon dermapena

​Posle tretmana ne treba skidati preparate koji su najneti u ordinaciji. Tek narednog dana lice oprati mlakom vodom. Kod većine pacijenata se javlja jak do umjeren otok, zatezanje kože, crvenilo, osetljivost na dodir, svrab i modrice u vidu tačkica. Ovo je normalna reakcija kože i u roku od 1-2 sata stanje se ublažava, a nakon 24-48 časova normalizuje.

Nakon tretmana koža je vidno crvena i malo upaljena. Tri do četiri dana posle urađenog tretmana treba izbegavati sunčanje i solarijume, bilo kakav vid fizičke aktivnosti, sve vrste pilinga ili jakih preparata. Jedino što se smije nanjeti na kožu je krema preporučena od stručnog lica koje je radilo tretman (većinom pantenol, ukoliko osoba nije alergična).

Nakon tretmana koža je čistija, bore su znatno umanjene, ten je ujednačene boje i ne postoji mogućnost oštećenja kože, koža je blistava, mlađa, odmorna i revitalizovana.

​Učestalost tretmana varira i zavisi od određenih faktora:

– Izbora klijenta
– Životnog doba klijenta
– Naslednih faktora

Kada se radi u seriji, razmak između tretmana mora biti od 2 do 4 nedelje, radi postizanja što boljeg efekta
Tretman dermapen ne smeju koristiti trudnice i dojilje, osobe koje pate od epilepsije, dijabetičari i onkološki pacijenti.

 

 4. Predmet i metod

 

Ova studija sprovedena je na ambulantama Dermatološkog, Venerološkog I Androloškog odsjeka Medicinskog fakulteta Univerzitetskih bolnica Zagazig u period od marta 2017 godine do avugsta 2017 godine.

Trideset pacijenata oba pola (10 muškaraca I 20 žena) sa uzrastom od 19-45 godina sa različitim vrstama atrofičnih ožiljaka od akni bili su uključeni u studije.

Pacijenti sa preosjetljivošću na glikolat, kontaktnim dermatitisom, poremećajem krvarenja, pacijentima sa zaraznom ili inflamatornom kožom, akutnom ili hroničnom antikoagulantnom terapijom, prisustvom carcinoma kože, trudnoćom, pacijentom sa herpes simplex infekcijom, pacijentom sa solarnom keratozom, keloidima, nekontrolisanim dijabetesom, pacijenti sa vaskularnim bolestima kolagena I neuromuskularnom bolešću I pacijentima koji su skloni keloidima su uključeni u ove studije. Svi pacijenti su prije studija potpisali pismeni pristanak. Iz svakog kartona klijenta uzeta je puna istorija. Svi pacijenti su bili podvrgnuti opštem I dermatološkom pregledu radi procjene tipa kože, tipa ožiljaka, težine ožiljaka. Studija je dobila odobrenje Instituta IRB od Univerziteta u Zagazigu (Godman, Baron 2006).

 

Metod:

Pacijenti su nesumično podjeljeni u tri grupe:

I grupa: Obuhvaćeno je deset pacijenata (4 muškarca I 6 žena) starosti 27-45 godina. Upotrjebljen je dermapen za liječenje ožiljaka.

II gurpa: Obuhvaćeno je 10 pacijenata (4 muškog I 6 ženskog pola) starosti 19-42 godine. Upotrijebljen je hemijski piling (glikolna kiselina) od 35% koncentracije za liječenje ožiljaka.

III grupa: Obuhvaćeno je deset pacijenata (2 muškarca I 8 žena) starosti 19-39 godina. Liječeni su dermapenom u kombinaciji sa glikolnom kiselinom od 35%.

Svaki pacijent iz sve tri grupe imao je šest serija sa razmakom od dvije nedelje između serija. Pacijenti su posmatrani mjesec dana u svim grupama.

U grupi I: pacijenti su primljeni sa lokalnim formulacijama vitamina A I C, dva puta dnevno tokom dvije nedelje kako bi se maksimalizovalo stvaranje dermalnog kolagena. Liječenje je izvedeno dermapenom (Bomtech Electronics/Korea (34, Hyoryeong-ro 49-gril, Seochogu, Seoul, JX – 12DR). Deblji sloj lokalne anestezije (mješavina lidokaina I prilokaina, ( EMLA krema), APP pharmaceuticals, Fresenius Kabi, USA), nanosio se na lice otprilike 45 do 60 minuta prije postupka. Krema se nježno uklanjala. Dermapen se izvodio svake dvije nedelje tokom šest serija. [6]Radio se u raznim smjerovima sa minimalnim pritiskom. Krajnja tačka je bilo jednoobrazno krvarenje sa tretiranog područja. Serum koji je izlazio iz kože očišćen je mješavinom natopljenom fiziološkim rastvorom I ledenom oblogom koja se nanosila 5 do 10 minuta. Nadgeledani su neželjeni efekti ili komplikacije, uključujući eritem, edem, hiperpigmentaciju. Prepisan je lokalni antibiotic (Fucidin) puta dnevno tokom tri dana nakon tretmana, kao I odgovarajuću kremu za sunčanje za svakodnevnu primjenu.

U grupi II: Pacijenti su radili blagi  lokalni piling (tretinoid 0,025%) u kućnoj njezi, took dvije nedelje prije pilinga I prekinuli su ga dva dana prije postupka. Zatraženo je od pacijenata da umije lice vodom I sapunom, kako bi se očistilaa površina kože. Zatim se koristio Etil-alkohol za čišćenje kože,a aceton za odmašćivanje. Pacijenti su sjedali u udobnom položaju noseći kapu za kosu, I traženo je od njih da tokom cijelog postupka drže oči zatvorene. Nanjeta je glikolna kiselina od 35% (Care Mid East Pharma Compani, El-Mansura, Egipat) sa aplikatorom pamučnog vrha. Glikolna kiselina je prvo nanjeta na čelu, a zatim na ostatak lica, jer je čelo manje osjetljivo I može tolerisati malo veću izloženost kiselini nego što to mogu drugi djelovi lica. Veoma osjetljiva područja poput uglova nosa I usana , zaštićeno je vazelinom. Kiselina je neutalizovana nakon 3-5 min, čim je viđen jednolični eritem. Piling je neutralizovan natrijum bikarbonatom 10%, koji se primjenjivao sve dok pacijent nije izjavio da se peckanje povuklo. Pacijentima je određeno da svakodnevno nanose hidrantnu kremu (kremu Hipanthen), lokalni antibiotic (Fucidin) I odgovarajuću kremu sa SPF-om.

U grupi III: Pacijenti iz ove grupe liječeni su dermapenom I alternativno glikolnom kiselinom od 35%, svake dvije nedelje tokom šest serija naizmjenično. Njega nakon tretmana je bila ista kao I kod grupe I i II.

Slika 3 nadadiva.rs

 

 

4.1 Statistička analiza

 

Prikupljeni podaci su kompjuterizovani I statistički analizirani pomoću programa SPSS (Statistički paket za drustvene razlike između kvalitativnih promjena. MCNamara test je korišćen za utvrđivanje dva razlike između 2 kvalitativne promjene u istoj grupi. Kvalitativni podaci su izraženi kao srednja vrijednost (standardna devijacija). Stička značajnost definisana je kao vrijednost P <0,05, takođe vrijesnost P <0,01, I ukazuje na vrlo značajne rezultate.

 

4.2 Rezultati

 

Svi pacijenti su studiju završili sa minimalnim neželjenim efektima. Nije bilo statističkih značajnih razlika između tri ispitivane grupe. Odgovor na liječenje procjenjen je pomoću kvalitativnog globalnog Sistema ocjenjivanja ožiljaka prije I poslije liječenja, skale ocjenjivanja kvaliteta I stepena zadovoljstva pacijenata tri grupe su pokazale statistički značajno poboljšanje stepena ožiljaka od akni prije I posle tretmana.

Postojala je statistički značajna razlika između grupa u stepenu poboljšanja, jer su postojale statistički značajne razlike između tri ispitivane grupe u stepenu poboljšanja. Najznačajniji porast u poboljšanju imala je grupa III u poredjenju sa grupom I i II. Takođe primjećen je porast dobrom poboljšanja u grupi I u poređenju sa grupom II.

 

Komplikacije:

Grupa I: šest pacijenata se žalilo na bol tokom postupka;

Grupa II: sedaam pacijenata žalilo se na peckanje tokom postupka, a jedan pacijent je imao akne;

Grupa III: Pet pacijenata žalilo se na bol tokom postupka, jedan pacijent se žalio na peckanje tokom serija glikolne kiseline I jedan pacijent se žalio na pojavu akni.

nauke, verzija 18.0. (SPSS INC., IL, Čikago, SAD). Chi square test je korišćen za izračunavanje.

 5. Zaključak

 

Gledano, sa aspekta zdravstvene zaštite stanovništva I u cilju prevencije ozbiljnih kožnih promjena, kožu treba zaštiti I njegovati je onako kako ona zahtjeva.

Masna koža I akne preovladavaju od preko 90% u adelescentnoj zajednici, a traju I do odraslog doba kod bribližno 12% do 14% pacijenata.

Tretman dermapenom u kombinaciji sa hemijskim pilingom su sigurne I efikasne tehnike naručito kod ožiljaka od akni (površinski ožiljci). Odsustvo glavnih komplikacija, jednostvnost tehnike I povoljani rezultati dobijeni u ovoj studiji ukazuju da je ovaj metod rada postigla zadovoljavajuće rezultate.

 

6. Literatura

  1. Ranđelović Đujić  : Estetska nega lica skripta, Akademija za estetiku i kozmetologiju “Purity” Beograd; 10-13: 52-55.
  2. Sekulović D. (2012.): Fitoterapija, Akademija za estetiku i kozmetologiju „Purity“ Beograd; 60-61.
  3. Draels Z.D.(2005): Cosmetoceuticals, Elsevier saundres; (1:2): 103-110
  4. Badran MM, Kuntsche J, and Fahr A. (2009) Skin penetration enhancement by a microneedls device (dermaroller) in vitro: dependency on needle size and applied formulation. 36:511-23.
  5. Kang WH, Kim YJ, Pyp WS, Park SJ, Kim JH (2009), Atrophic acne scar treatment using triple combination therapy: dot peeling, subcision and fractional laser. J Cosmet Laser Ther.; 11(4): 212-5.
  6. Goodman G., Baron J.(2006): Post acne scarring: A qualitative global scarring grading system. Dermatol Surg. 32:58-66.
  7. Eur J Pharm (2009): Skin penetration enhancement by a microneedls device (dermaroller) in vitro: dependency on needle size and applied formulation.
  8. Konstantinović S. Martinović N. (2013.) : Detmatologija sa negom, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd

 

Internet literatura:

https://www.marieclaire.rs/lepota/sve-sto-niste-htele-da-znate-o-masnoj-kozi/775

https://www.stetoskop.info/zdravlje-mladih/vrste-akni-tipovi-lecenje

https://lepolice.com/nega-masne-koze-lica/

https://minutzamene.com/nega-masne-koze-lica/

https://www.drbabovic.rs/dermapen-tretman

https://zci-cervirvac.hr/hr/istrazivanje/limfociti-t/

[1] https://www.marieclaire.rs/lepota/sve-sto-niste-htele-da-znate-o-masnoj-kozi/775

[2] https://lepolice.com/nega-masne-koze-lica/

[3]  (Kang Wh, Kim YJ, Pyo WS, Park SJ, Kim JH 2009).

[4] (Draels Z.D. 2005).

[5] https://zci-cervirvac.hr/hr/istrazivanje/limfociti-t/

[6] (Godman, Baron 2006).

POSTANI I TI MAKEUP ARTIST

Više informacija na telefon 0607237853