Select Page

MALIGNA OŠTEĆENJA, TUMORI

MALIGNA OŠTEĆENJA, TUMORI

Maligna oštećenja, tumori.

Ovim seminarskim radom ću obraditi temu malignih tumora;objasniti njihov

nastanak i istaknuti njihove faktore rizika.

 

Telo čoveka se sastoji od milijardi ćelija. Ćelije se dele, i nakon određenog vremena ih

zamenjuju nove ćelije. Da bi mogle rasti i širiti se, ćelije moraju razgraditi gusti međućelijski

matrix i vezivno tkivo. U tu svrhu ćelije izlučuju posebnu vrstu enzima, koji se nazivaju

matrix metaloproteinaze (MMP). Izlučivanje MMP-a je u zdravom telu tačno kontrolisano,

čime se sprečava dugotrajno oštećenje kolagena.

 

Ponekad ćelije počinju nekontrolisano rasti, i deliti se čak i onda kada to nije neophodno. Vremenom se nakupljaju i stvaraju tumorsku masu.

 

Tumor je naziv za svaku abnormalnu skupinu tkiva, ili u širem smislu svaki otok ili

izraslinu nastalu povećanjem tkiva ili organa usled bujanja ćelija, otoka tkiva zbog

zadržavanja tečnosti, krvarenja,upale i slično.Razlikujemo benigne i maligne tumore.

2. TUMORI

 

 

 

Tumori mogu biti maligni (zloćudni) i benigni (dobroćudni). Razlika između njih je u

agresivnosti rasta, te u tome što maligni daju metastaze i šire se u okolinu, infiltrirajući se u

okolno tkivo, dok benigni tumori ne daju metastaze na druge organe i ne infiltriraju se u okolno

zdravo tkivo, već ga potiskuju.

 

 

2.1. VRSTE NEOPLAZIJA

 

 

“Neoplazma” označava novonastalu tvorbu u organizmukoja je nastala kao posledica različitih

unutrašnjih i spoljašnjih faktora koji deluju na organizam. U osnovi, novotvorine nastaju kad se

izgubi normalna regulacija kontrolnih mehanizama rasta ćelija.

 

Tumor je naziv za svaku abnormalnu skupinu tkiva, ili u širem smislu svaki otok ili

izraslinu nastalu povećanjem tkiva ili organa usled bujanja ćelija, otoka tkiva zbog

zadržavanja tečnosti, krvarenja,upale i slično.Razlikujemo benigne i maligne tumore.

 

Benigni ili dobroćudni tumori sami po sebi ne ugrožavaju život, osim ako svojim rastom ne ugrožavaju neki vitalni organ ili tkivo, ne daju metastaze i ne infiltriraju zdravo tkivo, već ga svojim rastom potiskuju, mogu prouzrokovati bolove i naštetiti normalnim telesnim funkcijama. Mogu se ukloniti operativnim zahvatom.

 

Maligni ili zloćudni tumor, zloćudna tvorevina ili rak vrsta je tumora koja ugrožava život pacijenta, jer prilikom širenja urasta u zdravo tkivo i razara ga, a širenjem putem limfe i krvi stvara presadnice ili metastaze u udaljenim organima.

Rak (kancer, cancer) predstavlja zloćudni oblik novotvorine. Zloćudnost ili malignost nekog tumora odnosi se na svojstvo tog tumora da invadira i razara okolno tkivo i da stvara udaljene metastaze u organizmu, te kao posljedica nastupa smrt. Naravno, dijagnoza zloćudnog tumora ne podrazumeva smrt. Pravodobnom dijagnozom, i dobrim odabirom terapije izlečenje je kod nekih malignih tumora moguće.

Adenomi su dobroćudni tumori epitelnog porijekla građeni od dobro diferenciranih epitelnih ćelija koje grade žljezdana tkiva vrlo slična normalnim žljezdanim tkivima.

Karcinomi su novotvorine porijekla epitelnih ćelija.

Carcinoma in situ (CIS) – tumorska tvorba mikroskopske debljine, koja se nalazi samo u epitelnom sloju tkiva i ne probija bazalnu membranu epitela. Ima potencijal probijanja membrane i invazivnog rasta.

Sarkomi su tumori koji potiču iz mezenhima ili njegovih derivata (mezenhim je prvobitno vezivno tkivo koje se javlja još u embrionalnom stadiju).

Papilomi su dobroćudni epitelni tumori koji stvaraju resičaste tvorbe.

Polipi su tumori koje izbočuje iznad površine sluznice, kao vidljiva, solitarna masa.

Kancerogenost predstavlja potencijal neke tvari da izazove genetska oštećenja u ćeliji koja će dovesti do nekontrolisanog rasta ćelije tj. Raka.

NASTANAK TUMORA

Tumor ima monoklonalno poreklo, nastaje iz jedne ćelije koja izgubi sposobnost adekvatnog

odgovora na kontrolne mehanizme koji u njoj postoje (mehanizmi koji kontrolišu rast, deljenje

i smrt ćelije). Tada dolazi do njenog nekontrolisanog deljenja i množenja, pa nastaje rak.

 

Zdrave su ćelije programirane da u jednom trenutku svog života umru, a taj se proces zove apoptoza”. Kod malignih ćelija takav je mehanizam iz nekog razloga isključen i zato se one dele beskonačno dok se ne stvori ogroman broj malignih ćelija u obliku tumora koji razara tkivo u kojem raste i ukoliko se ne leči u nekom momentu “metastazira”, tj. širi se se po telu formirajući nove tumore.

 

Danas se zna da su promene koje dovode do pretvaranja zdrave ćelije u malignu, genske i da su posledica ili nasleđa (ređe) ili dugogodišnjeg nakupljanja mnogostrukih oštećenja gena – mutacija. Zbog toga se i starost navodi kao jedan od predisponirajućih faktora za nastanak tumora. Možemo reći da su tumori zapravo „bolesti“ gena. U procesu ćelijske deobe „bolesni“ geni se umnožavaju i prenose u ćelije ćerke. Iako tumori nastaju kao posledica genetskih promena u jednoj ćeliji, sam nastanak i tok tumorske bolesti u velikoj meri zavise i od okoline tumorskih ćelija, koje čine susedne ćelije i vanćelijske strome, razne signalne molekule, imuni i hormonski sistem i još neki drugi faktori u organizmu i okolini.

MALIGNI TUMORI

 

Tri su glavne karakteristike malignog tumora:

 

– Hiperplazija (povećan broj ćelija koje se dele)

– Invazija tumora u susedna tkiva

– Metastaziranje (prodiranje tumorskih ćelija u ostale delove tela, rast novih tumora koji su opasni za život)

 

Maligni tumor nastaje tako da jedna ćelija u organizmu izgubi sposobnost adekvatnog odgovaranja na signale koji kontrolišu njen rast, deobu i smrt. Nekontrolisanom deobom takve ćelije nastaje tumor.

 

Svojstvo malignog tumora je i metastaziranje. Metastaziranje je širenje bolesti iz jednog dela tela u drugi koji s njim nije direktno povezan. Kod tumora metastaziranje nastaje prenosom tumorskih ćelija krvlju i limfom. Upravo je metastaziranje ono svojstvo tumora koje ponajviše otežava lečenje i u velikoj je meri odgovorno za smrt onkoloških bolesnika. Metastazu će razviti samo najmalignije tumorske ćelije, tj. ćelije koje mogu preživeti sve faze metastatskog procesa: prodor kroz bazalnu membranu, ulazak u krvnu žilu, preživljavanje u krvotoku, izlazak iz krvne žile i započinjanje deobe kojom konačno nastaje sama metastaza (jedna od 10⁴ ćelija koje su probile bazalnu membranu i ušle u krvotok stvara sekundarni tumor ili metastazu). Metastaze imaju iste osobine rasta, širenja i razaranja organa kao i primarni tumor.

 

Kako bi mogao rasti, tumoru je potrebna i adekvatna prehrana. Do veličine tumora od 0,2-2 mm tumor se može snabdevati hranjivim materijama i kiseonikom iz okoline putem difuzije. Ako ne dođe do stvaranja vlastitih krvnih žila (angiogeneze), tumor prestaje rasti i ostaje u „mirujućem“ stanju. U toj je fazi deoba ćelija uravnotežena s odumiranjem tumorskih ćelija. Tumorska angiogeneza je proces stvaranja vlastitog sistema krvnih žila, koje tumoru omogućavaju prehranu, a time i rast. Na tom saznanju temelje se i neke vrste terapija raka u kojima se pokušava sprečiti stvaranje vlastitih krvnih žila tumora i tako sprečiti dopremanje hranjivih materija i kiseonika tumorskim ćelijama, što sprečava njegov dalji rast i širenje i podstiče odumiranje tumorskih ćelija.

Maligne bolesti/maligna oštećenja :

 

Adenokarcinom označava tumor u kojem zloćudne tumorske stanice epitelnog porekla rastu

stvarajući žlezdane tvorbe.

Planocelularni karcinom – karcinom nastao iz pločastog epitela.

Hepatocelularni karcinom – karcinom nastao iz jetrenih stanica.

Anaplastični karcinom – karcinom koji sadrži isključivo nediferencirane stanice.Carcinoma in situ (CIS) – tumorska tvorba mikroskopske debljine, koja se nalazi samo u epitelnom sloju tkiva, i ne probija  epitela. Ima potencijal probijanja membrane i invazivnog rasta.

Sarkomi – zloćudni tumori koji potiču iz  ili njegovih derivata (liposarkom, fibrosarkom,leiomiosarkom, rabdomiosarkom).

Limfom i mijelom – rak limfnog sistema (limfnih čvorova-žlezda i limfnih sudova) otpočinje i zahvata ćelije imunog sistema.

Tumori centralnog nervnog sistema – mozga, kičmene moždine i ovojnica se razvija u tkivima koje sačinjavaju mozak i kičmena moždina.

Leukemija – zloćudna bolest, a maligne stanice potiču iz stanica krvotvornih organa koje cirkulišu u krvi.

ZAKLJUČAK

Rak je vrlo složena bolest protiv koje se teško borimo, ali protiv njega postoje mnoge

jednostavne mere sprečavanja. Kao uzročnike raka prepoznajemo razne hemikalije – nikotin,

azbest, insekticide, pogrešna i prekomerna prehrana. Tu su i fizikalni agensi kao UV i

endgensko zračenje, radioaktivne hemikalije te mikroorganizmi kao što su HPV virusi, virus

hepatitisa B,bakterije (H. pylori) i neki paraziti. Neke osobe su genetski sklone tumorima, a kod nekih navedeni agensi pokvare gene što omogućava nastanak raka.

 

Nova saznanja u biologiji tumora poslednjih 20 godina otvorila su vrata novim metodama

lečenja koje uključuju tzv. ciljnu ili biološku terapiju za tumore dojke , pluća, debelog creva i

tumore glave i vrata.Imunoterapija iako još nedovoljno razvijena i primenjena najavljuje

ozbiljne pomake u lečenju malignih tumora.

 

Teodora Petrović

I godina,smer-Make Up Artist,

Seminarski rad iz predmeta-Patologija – Maligna oštećenja, tumori

Mentor- prof. Vukan Babić

Akademija za estetiku i kozmetologiju Purity