Select Page

KURS MASAZE BEOGRAD NA AKADEMIJI PURITY-scene sa nastave

KURS MASAZE BEOGRAD NA AKADEMIJI PURITY-scene sa nastave na Akademiji za estetiku i kozmetologiju Purity

Predavanja i vežbe izvodi Prof. Ivana Stanojević

 

Lumbago

Lumbago (bol u krstima, engl. low back pain – LBP) je čest poremećaj koji zahvata mišiće i kosti leđa.On obuhvata oko 40% ljudi u nekom delu njihovog života. Lumbago se može klasifikovati po trajanju, kao akutni (bol koji traje manje od 6 nedelja), subhronični (6 do 12 nedelja), ili hronični (više od 12 nedelja). Ovo stanje se može dalje klasifikovati po osnovnom uzroku na mehanički, nemehanički, i reflektivni bol.

U većini epizoda lumbaga, specifični uzrok nije poznat ili se čak ni ne traži, već se smatra da je bol posledica mehaničkih problema kao što su naprezanja mišića ili uganuća zglobova. Ako bol ne nestane primenom konzervativnog tretmana, ili ako je praćen „crvenim zastavima“, kao što su neobjašnjivo mršavljenje, groznica, ili znatni problemi pri dodiru ili kretanju, dodatno testiranje je potrebno da bi se utvrdili uzročnici problema. U većini slučajeva, oruđa za skeniranje kao što je kompjuterizovana tomografija nisu korisni i nose svoje rizike. Uprkos toga, primena snimanja leđa je u porastu. Pojedini oblici lumbaga su uzrokovani oštećenjima međupršljenskih diskova. Pri njihovoj identifikaciji je koristan test podizanja ispruženje noge. Kod osoba sa hroničnim bolom, mogući uzrok je problem u sistemu za percepciju bola, koji izaziva velike količine bola u odgovoru na trivijalne stimuluse.

Tretman akutnog nespecifičnog lumbaga se tipično svodi na konzervativne mere, kao što je upotreba jednostavnih lekova za bol uz nastavak normalnih aktivnosti koliko god to bol dozvoli. Lekovi se preporučuju za period tokom kojeg pomažu, pri čemu je acetaminofen (takođe poznat kao paracetamol) preferentni lek. Simptomi lumbaga obično počnu da se gube u toku nekoliko nedelja, pri čemu se 40-90% ljudi kompletno oporavi u toku šest nedelja.

Brojne druge opcije su dostupne osobama koje se ne oprave primenom uobičajenog tretmana. Opioidi mogu da budu korisni, ako jednostavni lekovi za bol nisu dovoljni, mada se oni generalno ne preporuču zbog njihovih nuspojava. Hirurški zahvati mogu da budu korisni za osobe sa hroničnim bolom i invaliditetom usled poremećaja međupršljenskih diskova. Takav pristup takođe može da bude koristan za obolele od kičmene stenoze, dok za druge slučajeve nespecifičnog lumbaga nije koristan. Lumbago često utiče na raspoloženje, te se pribegava primeni psihoterapije i/ili antidepresiva. Ppostoji mnoštvo alternativnih medicinskih terapija, među kojima su Aleksandrova tehnika i biljni lekovi, mada nema dovoljno evidencije da bi se ubedljivo preporučivali. Evidencija za hiropraktičnu negu i kičmenu manipulaciju je mešovita.

Simptomi i znakovi

Tipičan prikaz akutnog bola u donjem delu leđa je razvoj bola nakon pokreta koji uključuju podizanje, uvijanje ili naginjanje prema naprijed. Simptomi mogu početi brzo nakon pokreta ili nakon buđenja sledećeg jutra. Opis simptoma može se kretati od osetljivosti u određenoj tački do raširenog bola. Može se pogoršavati s određenim pokretima, poput podizanja noge, ili u pozicijama, poput sedenja ili stajanja. Može biti prisutno i širenje bola niz nogu poznato kao išijas. Prvo iskustvo akutnog bola u donjem delu leđa javlja se tipično između 20-te i 40-te godine, te je često prvi razlog za posetu lekaru u odraslom dobu. Ponavljajuće epizode javljaju se kod više od polovine ljudi, s time da su ponovljene epizode obično bolnije od prve.

Drugi se problemi mogu javiti kao posledica bola u leđima. Hronični bol u donjem delu leđa može biti povezan s problemima sa spavanjem, uključujući produženo vreme potrebno za usnivanje, nemiran san, kraće spavanje, i smanjeno zadovoljstvo snom. Uz to, većina ljudi s hroničnom bolom u donjem delu leđa pokazuje simptome depresijeili anksioznosti.

Uzrok

 
Hernija diska prikazana na MRI-u, jedan je od mogućih uzroka bola u donjem delu leđa.

Bol u donjem delu leđa nije određena bolest, već simptom koji može biti uzrokovan velikim brojem podležećih problema različitih stepena ozbiljnosti.Većina slučajeva krstobolje nema jasan uzrok, ali veruje se da je rezultat manje značajne ozlede mišića ili kostiju, poput uganuća ili istegnuća.Gojaznost, pušenje, uvećanje telesne mase za vreme trudnoće, stres, loše fizičko stanje, loše držanje tela, te loša pozicija pri spavanju takođe mogu doprinjeti bolu u donjem delu leđa. Puna lista mogućih uzroka uključuje mnoge ređe bolesti. Fizički uzroci uključuju osteoartritis, reumatski artritis, degeneraciju diska između pršljena ili hernijaciju kičmenog diska, frakturu pršljena (na primer zbog osteoporoze) ili, retko, zbog infekcije ili tumora kičme.

Žene mogu patiti od akutnog bola u donjem delu leđa kao posledica medicinskih poremećaja koji zahvaćaju Ženske polne organe, uključujući endometriozu, ciste jajnika, tumore jajnika, ili fibrome materice.Gotovo pola svih trudnih žena žali se na bol u donjem delu leđa ili u delu krstne kosti tokom trudnoće, zbog promena u držanju tela i centra gravitacije što uzrokuje istezanje mišića i ligamenata.