Select Page

KOZMETICKI PREPARATI ZA ZASTITU KOZE OD HEMIKALIJA I UBODA INSEKATA

Akademija za estetiku I kozmetologiju PURITY

 

SEMINARSKI RAD

 

Predmet:Primenjena kozmetologija II

Tema:Kozmetčki preparati za zaštitu kože od hemikalija i uboda insekata

 

Profesor:Dragana Sekulović                                     Student:Marijana Bokić

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Beograd,2019

Sadržaj

Uvod…………………………………………………………………………………………………….3

Kozmetički preparati za zaštitu kože od hemikalija……………………………….4

Kozmeticki preparati za zaštitu kože od vodenih rastvora…………………….6

Preparati za zaštitu koze od organskih rastvarača……..…………………………6

Preparati za zaštitu kože od insekata……………………………………………………7

Zaključak…………………………………………………………………………………………….11

Literatura……………………………………………………………………………………………12

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uvod

 

Možemo primetiti da su poslednjih godina sve češća neka od oboljenja kože kod ljudi različitog starosnog doba, ali najviše kod mladih. Tome su doprineli razni zagađivači iz okoline, hemilkalije, koje se nalaze svuda oko nas, kao I trend da svi trebaju biti tamnoputi, tada dolazi do preteranog izlaganja UV zracima koji su jako štetni za našu kožu. Kožu bi trebalo da uspemo da sačuvamo najviše I najbitnije do svoje dvadesete godine. Sve što nas okružuje za nekoga može biti alergeno, to su npr. veštačke boje, konzervansi u hrani, hemikalije u preparatima,… Da bi se nešto pokazalo kao alergen, mora da postoji sklonost organizma ka alergijama. Taj procenat nekada nije bio visok, međutim sve više raste jer je to posledica povećanog zagađenja životne sredine.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3

U kozmetičke preparate za zaštitu kože ubrajaju se preparati za zaštitu kože od sunčevih zraka, preparati za zaštitu kože ruku, zaštitu kože od hemikalija i insekata i zaštitu dečije kože.

-KOZMETIČKI PREPARATI ZA ZAŠTITU KOŽE OD HEMIKALIJA-

Poslednjih godina, sa razvojem industrije i pronalaskom novih supstanci, koža radnika je sve više i češće u kontaktu sa štetnim i agresivnim supstancama. One mogu imati jako kiseli ili jako bazni pH, a često mogu da izazivaju i alergene reakcije.

U svakodnevnom životu, koža je takođe izložena različitim agresivnim i nepovoljnim supstancama (deterdženti za pranje sudova, dezinfekciona sredstva za kućnu higijenu itd.) koje deluju na našu kožu i izazivaju kontaktni dermatitis.

Preparati za zaštitu kože od hemikalija treba da štite kožu od štetnog dejstva raznih materija, kako bi se sprečilo povređivanje kože, smanjilo ili sprečilo prodiranje štetnih materija u kožu i dalje u organizam, kao i nastajanje toksičnih i alergijskih efekata. Ovi preparati su namenjeni za zaštitu lica, vrata i ruku.

U cilju zaštite kože od agresivnih hemikalija mogu se primeniti zaštitni kremovi koji se još nazivaju barijerni kremovi. Od ovih kremova se očekuje:

–        da ne propuštaju štetne materije,

–        ne smeju se štetne materije u njima rastvarati,

–        moraju se lako nanositi i utrljavati u kožu,

4

–        potrebno je da imaju pH vrednost oko neutralnog,

–        poželjno je da sadrže pufere koji će neutralisati alkalna ili kisela jedinjenja sa kojima koža dođe u kontakt,

–        ne smeju ometati rad,

–        moraju omogućiti potpunu pokretljivost prstiju i osetljivost,

–        ne smeju zamašćivati predmete sa kojima namazana koža dolazi u kontakt.

Zaštitni preparati (zaštitni kremovi), prema hemijskoj prirodi sirovina koje ulaze u njihov sastav, mogu se podeliti u dve grupe:

–        hidrofilne kreme,

–        lipofilne kreme.

Štetni agensi hidrofilnog karaktera, koji mogu negativno uticati na kožu su: voda, vodeni rastvori, kiseline, baze, sredstva za čišćenje i pranje. Efikasna zaštita od hidrofilnih agenasa su lipofilni kremovi (kremovi tipa V/U). U lipofilne štetne agense ubrajaju se organski rastvarači, mašinska ulja, mineralna ulja, nitrolakovi i njihovi rastvarači itd. Kao zaštita od lipofilnih agenasa koriste se hidrofilne kreme (kreme tipa U/V).

Prema nameni, preparati za zaštitu kože od hemikalija dele se na: preparate za zaštitu kože od vodenih rastvora i preparate za zaštitu kože od organskih rastvarača.

5

 

-PREPARATI ZA ZAŠTITU KOŽE OD VODENIH RASTVORA-

Ovi preparati se koriste u različitim oblicima, a osnovna funkcija im je da budu nepropusni za vodorastvorna agresivna sredstva. Izrađuju se od hidrofobnih supstanci, najčešće od ugljovodoničnih lipogela i silikonskih ulja. Mogu još da sadrže voskove (biljnog ili životinjskog porekla), koji imaju dvostruku ulogu: predstavljaju glavne konstituente preparata i prirodne emulgatore za vodu i vodene rastvore. Kao ugljovodinični lipogeli koriste se ulje, lanolin, pčelinji vosak, viši masni alkoholi,… Posebno treba istaći ulogu lanolina, koji sadrži prirodni emulgator holesterol, zbog čijeg prisustva može da veže (emulguje) znatnu količinu vode i vodenih rastvora.

Silikonska ulja nalaze sve veću primenu, zbog svoje pogodnosti da štite kožu istovremeno i od lipofilnih i od hidrofilnih agenasa. Koriste se u različitim koncentracijama, u zavisnosti od štetnog agensa. Za kućnu upotrebu dovoljna je njihova koncentracija u preparatu od 2-5%, dok je u industrijskim uslovima, za profesionalnu primenu, potrebna viša koncentracija, oko 25%. Za povećanje zaštitnog efekta silikonskih preparata mogu se dodati beli pigmenti: titan dioksid, cink- oksid i talk.

-PREPARATI ZA ZAŠTITU KOŽE OD ORGANSKIH RASTVARAČA-

Ovi preparati su uglavnom namenjeni za zaštitu kože ruku od štetnog uticaja organskih rastvarača, koji se upotrebljavaju u različitim industrijama (hemijska, tekstilan itd). U štetne organske rastvarače ubrajaju se: hloroform, toluol, ugljen-tetrahlorid, benzin, etar i dr.

Neželjeni efekti, koje organski rastvarači ostvaruju na koži su njeno odmašćivanje, iritacija i toksičnost. Prilikom odmašćivanja kože

6

uklanja se zaštitni hidrolipidni sloj na površini epidermisa, rožasti sloj ubrzano gubi vlagu i isušuje se, barijerna uloga kože se smanjuje i prodor štetnih materija u kožu se povećava.

Za zaštitu kože od organskih rastvarača koriste se komponente koje se ne rastvaraju u organskim rastvaračima, već posle primene na koži formiraju zaštitni film. Nastali film je selektivno propustljiv samo za vodu i znoj iz kože. Za izradu ovih preparata koriste se hidrokoloidi, derivati celuloze, želatin i alginati.

Uopšteno posmatrano, kozmetički preparati za zaštitu kože od hemikalija treba da su bezbojni, netoksični, da ne iritiraju kožu, da se lako nanose i da se po potrebi lako skidaju. Mogu se kombinovati i sa drugim preparatima koji slično deluju na kožu. Pogrešna upotreba zaštitnog preparata može značajno da naškodi koži, posebno ako se primeni na obolelu kožu.

-KOZMETIČKI PREPARATI ZA ZAŠTITU KOŽE OD INSEKATA-

Poznato je da mnogi insekti svojim ubodom doprinose neprijatnosti kod ljudi. Ponekad je to samo svrab, ali nisu retki slučajevi i crvenila, pa čak i alergijskih reakcija. Posebno su na ubode insekata osetljiva mala deca. Ranije su se dosta koristila etarska ulja, kao mirisne komponente za odbijanje insekata. Najčešće su primenjivana etarska ulja eukaliptusa, lavande, cimeta, citronelol i dr. Međutim, etarska ulja iritiraju kožu, brzo i lako isparavaju već na sobnoj temperaturi, zbog čega im je zaštitni efekat kratak. Ponekad imaju neprijatan miris koji mnogima smeta. Zato se javila potreba za formulisanjem zaštitnih preparata od insekata koji će imati povoljniji efekat od etarskih ulja.

7

Kozmetički preparati za zaštitu kože od insekata još se zovu i repelenti. Od njih se zahteva da deluju duže vreme, da su bez neprijatnog mirisa, da nisu toksični i da ne senzibilišu kožu. Takođe, treba da ostanu stabilni u kontaktu sa znojem na koži. Među prvim repelentima korišćen je ekstrakt piretruma (od buhača), koji odbija i ubija insekte. Kasnije su pronađene supstance koje uspešno štite od insekata, bilo da deluju insekticidno ili da ih odbijaju. Doziranje sredstva protiv insekata je različito. Uglavnom su zastupljeni u većim količinama (60-90%), pošto trajanje njihovog delovanja zavisi od koncentracije, debljine nanetog sloja i okolne temperature.

 

Za primenu repelentnih supstanci koriste se različiti preparati, najčešće kremovi tipa U/V, vodeni i uljani rastvori, stikovi, gelovi ili aerosol preparati. Pomoćne materije u preparatima, doprinose formiranju preparata željene konzistencije, koji će posle primene nagraditi tanak film. Ovi preparati imaju gorak ukus, a miris im je ponekad i neprijatan, da bi uspešnije odbijali insekte. Za njihovo parfimisanje koriste se supstance koje treba da prekriju neprijatan miris preparata, da deluju diskretno i osvežavajuće. Ne treba koristiti cvetne mirise, jer oni privlače insekte i imaju suprotan efekat od željenog.

DIMETILFTALAT smatra se izvanrednim repelentom za leteće insekte. Koristi se u koncentraciji 20-35%. Sa rastvorom ove supstance može se impregnirati i odeća, što je značajno za boravak u tropskim krajevima. Na taj način zaštita tela traje 5-7 dana. Lipofilnog je karaktera. Nema iritirajući i toksični efekat. Može se kombinovati i sa preparatima za zaštitu od UV zraka, čime se postiže dvostruki efekat preparata.

8

Preparati koji sadrže dietilftalat kao repelent, ne smeju se stavljati na kožu lica (izazivaju pečenje), na sluznice i oko očiju. Slično, ali slabije dejstvo ima dibutilftalat. Ove dve supstance rastvaraju plastiku, pa se mora voditi računa o izboru ambalaže za pakovanje repelentnih preparata.

 

Pravilna primena repelentnih preparata

Nanositi repelentni preparat u tankom sloju i samo na otkrivenu kožu (ne nanositi na kožu prekrivenu odećom)

Ne nanositi preparat na rane, iritiranu kožu, posekotine ili ekcematoznu kožu

Ne nanositi preparat na oči, usta i blizu ušiju. Kada se koristi sprej ne raspršivati ga direktno na lice (već na dlanove, pa nakon toga naneti na lice)

Ne koristiti repelentni preparat u zatvorenoj prostoriji, ne udisati repelentni sprej i ne koristiti preparat u blizini hrane

Po dolasku u zatvoreni prostor kožu oprati sapunom i vodom

Ukoliko postoji sumnja na pojavu neželjenih reakcija odmah isprati preparat sa kože, a ukoliko se simptomi ne povuku kontaktirati lekara i obavezno poneti korišćeni preparat sa  sobom (neželjena reakcija na repelent se obično manifestuje iritacijom kože)

Ne koristiti repelentni preparat koji nije odobrila EPA

9

Proveriti da li spektar dejstva repelenta odgovara potrebama (neki proizvodi su efikasni kod velikog broja insekata dok su neki efikasni samo kod komaraca ili krpelja)

Kod dece moramo imati dodatne mere predostrožnosti:

 

koristiti preparate na kojima je označeno da su za decu ili se mogu primenjivati kod dece

deci do deset godina ne treba dozvoliti da samostalno nanose preparat

roditelji preparat nanose prvo na svoje ruke pa tek onda na kožu deteta

preporuka je da se deca do dve godine starosti ne štite od insekata repelentnim preparatima već nehemijskim metodama (postaviti mrežice za zaštitu od insekata preko nosiljki i kolica)

ne nanositi preparat na lice i dlanove deteta

držati preparat van domašaja dece

ne koristiti preparat koji sadrži etanol

 

 

 

 

 

10

Zaključak

 

Korišćenje svih ovih preparata je jako bitno radi očuvanja naše kože, posebna pažnja se mora obratiti na odabir samog preparata. Koža nam ostaje za ceo život I ako je ne negujemo u ranim godinama ispravno, kasnije možemo imati problema, a to niko od nas ne želi. Shodno tome moramo se dobro informisati o preparatima koje stavljamo na kožu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

11

Literatura

 

Sekulović D., Primenjena kozmetologija II

https://alternativa.rs/zdravlje/1354-17-opasnih-hemikalija-koje-treba-izbegavati-u-kozmetickim-preparatima-i-proizvodima-za-licnu-higijenu/

https://www.eucerin.rs/problemi-koze/hypersensitive/preosetljiva-koza-lica

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

12

POSTANI I TI KOZMETICAR-ESTETICAR

vise informacija na telefon