Kancer - kancer dojke ishrana

YORK UNIVERSITY USA

Akademija za estetiku i kozmetologiju ,,Purity“

Seminarski rad iz predmeta Ishrana
Kancer – kancer dojke ishrana
Profesor: Dr Momčilo Matić          Student: Sibela Maslovarić
Beograd, 2021.

SADRŽAJ
UVOD……………………………………………………………………………………3
ISHRANA – UTICAJ NA ZDRAVLJE………………………………………………..4
KANCER…………………………………………………………………………………5
KANCER DOJKE ……………………………………………………………………..7
FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK KANCERA DOJKE………………………………….8
ISHRANA I KANCER DOJKE……………………………………………………………………………9
PORODIČNO ISKUSTVO SA ISHRANOM I KANCEROM………………………………12
ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………………………………..13
LITERATURA…………………………………………………………………………..14

UVOD
Svi ćemo se složiti da je čovječanstvo u posljednjih sto godina napravilo neopisiv
napredak. Ostvarena su velika dostignuća kako u svim oblastima nauke, tako i u medicini. U isto
vrijeme, sa druge strane čovjek je postao sve bolesniji. Evidentan je porast procenta raznih
oboljenja, a pogotovo porast kancera, oboljenja srca i krvnih sudova, dijabetesa, raznih
alergija… Isto tako neke bolesti, koje su ranije bile specifične za starije osobe, kao što su
moždani i srčani udar, sada se javljaju i kod dosta mlađe populacije, pa i djece.
Sve ovo navodi nas da se zapitamo šta je uzrok ovome. Nesumnjivo ćemo se složiti da je
najčešće uzrok način života savremenog čovjeka, koji sa sobom nosi loše životne navike.
Sadašnji ubrzani tempo života i konstantan nedostatak vremena ne dozvoljavaju nam da na
kvalitetan način brinemo o sebi. Svakodnevni stres, previše vremena provedeno u zatvorenom
prostoru, nedovoljno fizičke aktivnosti, konzumiranje cigareta i alkohola, nepravilna i neredovna
ishrana, samo su neki od uzročnika sve češćih bolesti sadašnjice, koje ne biraju uzrast. Bez imalo
sumnje, ishrana je činilac, koji najviše utiče na zdravlje, jer hranu unosimo tokom cijelog života.
Sve češće se dešava da konzumiramo obroke iz restorana brze hrane i pekara, da preskačemo
obroke, nepravilno kombinujemo hranu, ne jedemo u miru, što za posljedicu ima bolest.
Nažalost, zdravi stilovi života i higijena ishrane nisu obavezni predmet u školi, tako da
nerijetko pojedinac dovede sebe u stanje bolesti iz pukog neznanja i tek kada se razboli počinje
sa izučavanjem istog.
Nedavna životna iskustva i gubitak dragih osoba su me naveli na izučavanje zdravog
načina života, a samim tim i pravilne ishrane . Smrt dvije bliske osobe i trenutna borba treće sa
kancerom dojke, uticale su da za temu ovog seminarskog rada izaberem ,,Kancer-kancer dojke i
ishrana”.

ISHRANA – UTICAJ NA ZDRAVLJE
Briga o zdravlju i sticanje zdravih navika bi trebali biti čovjekov imperativ u životu.
Pored fizičke aktivnosti, odmora, sunčeve svjetlosti, pozitivnog stanja duha, uzdržavanja od
toksičnih supstanci, ishrana po nekim autorima 60% utiče na zdravlje čovjeka, ali ne bilo kakva
ishrana, već pravilna i izbalansirana.
Pravilna ishrana doprinosi zdravlju, produžava čovjekov život, povećava snagu,
poboljšava mentalne sposobnosti i izdržljivost.

Pravilna ishrana uključuje:  Pravilan izbor namirnica i napitaka  Pravilno čuvanje i pripremanje namirnica  Pravilno kombinovanje namirnica  Pravilno vrijeme uzimanja obroka  Poštovanje razmaka između obroka  Uzimanje odgovarajućih količina hrane  Korišćenje neophodnih i korisnih prirodnih dodataka ishrani

KANCER
Kancer ili rak je bolest, koja je doživjela ekspanziju krajem prošlog vijeka i on danas
predstavlja drugi po redu uzrok smrtnosti ljudi poslije kardiovaskularnih bolesti. Kancer
predstavlja izraslinu, koja je nastala nekontrolisanim rastom abnormalnih ćelija negdje u tijelu.
Kancer ćelije se bore sa normalnim ćelijama oko sebe kako bi uzele hranu i energiju. Ćelije
kancera se hrane glukozom i one funkcionišu bez kiseonika, dok ostale ćelije imaju apsolutnu
potrebu za kiseonikom.
Proces kancera prolazi kroz nekoliko stadijuma:
1. Stadijum inicijacije – promjena genetskog materijala ćelije usljed interakcije sa nekom
kancerogenom materijom. Odigrava se veoma brzo, ponekad i u par minuta.
2. Stadijum promocije -U ovom stadijumu kao posljedica dejstva nekog drugog
kancerogena tzv. promotera, dolazi do razvoja primarno izmjenjene ćelije.
3. Stadijum proliferacije ili progresije – Predstavlja ubrzan rast, invazivnost i nastanak
metastaza.

Slika br.1 Izgled normalne i kancer ćelije

Naš imuni sistem je sposoban ubiti ćelije raka i to radi svakodnevno, ali kada mi lošim
ponašanjem narušimo naš imuni sistem tada oboljevamo od ove opake bolesti.
Ključno je da kancer može da se razvije, ako naš imunitet ne funkcioniše kako treba. Čovjek se
sastoji od duhovne i tjelesne komponente. Loše aktivnosti, koje dovode do oštećenja duhovne i
tjelesne komponente čovjeka dovode do slabljenja imuniteta.
Doktor Oto Varburg je 1931. dobio Nobelovu nagradu, jer je dokazao da zbog nezdrave ishrane i
nedovoljne fizičke aktivnosti tijelo stvara kiselu sredinu, slabo snadbjevenu kiseonikom, a
oduzmete li zdravoj ćeliji 35% kiseonika za samo dva dana, ona postaje ćelija raka.
Ćelijska kiselost istiskuje kiseonik, a nedostatak kiseonika u ćelijama stvara kiselu sredinu.
Ćelije raka ne mogu preživjeti u prisutnosti kiseonika. Zdrave ćelije žive u alkalnoj sredini punoj
kiseonika.
Zakiseljen organizam i nedostatak kiseonika uzrok je ne samo kancera, nego i mnogih drugih
bolesti i slabljenja organizma. Da li će organizam biti kiseo ili alkalan, prije svega, zavisi od toga
kakvu hranu unosimo.
Namirnice koje drasticno zakiseljuju naš organizam su:  Meso i mesni proizvodi  Mlijeko i mliječni proizvodi  Rafinisani šećeri  Alkohol  Kafa  Prerađeni biljni proizvodi  Generalno svi lijekovi…
Namirnice, koje čine organizam alkalnim su:  Sirovo povrće i voće  Začini  Žitarice-integralne  Orašasti plodovi…

Slika br.2 PH spektar

Pored ishrane, faktori nastanka kancera su:  Lična ili porodična istorija neke vrste raka  Neaktivan način života- nedostatak fizičke aktivnosti  Pretjerana gojaznost  Pretjerana izloženost ultravioletnim zracima  Dugotrajni stres  Određeni virusi i bakterije mogu da potpomognu uzročnike raka  Život u industrijalizovanoj sredini…
Pored ishrane i spoljašnjih faktora, jako je važno kontrolisati emocije i osjećanja kao što su:
bijes, mržnja, pakost, zavist, ljubomora, jer one razaraju naš imuni sistem i dovode nas u stanje
bolesti.
Kancer oboljenja su pod velikim uticajem našeg ponašanja i naših navika. Smatra se da oko
10% kancera nastaje pod uticajem genetskih faktora, a čak oko 90% pod uticajem naših loših
navika, između ostalih i loše ishrane ili zbog štetnog dejstva faktora iz okoline. Ovo je jako
bitno, jer nam pruža mogućnost spriječavanja nastanaka kancera.
KANCER DOJKE
Kancer dojke je maligna izraslina, koja se razvija iz žlijezdanog tkiva dojke, kada ćelije dojke
promjene svoja svojstva i počnu se nekontolisano dijeliti i uništavati okolno zdravo tkivo.
Putem krvi ili limfe kancer ćelije se mogu proširiti na regionalne limfne čvorove ili udaljene
dijelove tijela: kosti, pluća, jetru… Kancer dojke je najčešći maligni tumor kod žena sa oko
1.150.000 novooboljelih žena u svijetu svake godine.

Slika br.3 Kancer dojke stadijum
FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK KANCERA DOJKE
Mnogi naučnici su se bavili faktorima rizika kancera uopšte, pa tako i kancera dojke.
Najznačajniji faktori rizika za nastanak kancera dojke:  Pol – kancer dojke pretežno pogađa žene, oko 1% od oboljelih su muškarci.  Genetski faktor – odnosi se na mutacije BRCA1 i BRCA2 genima, koje naslijeđujemo i
nose povećan rizik tokom cijelog života.  Hormonski faktori – prva menstruacija prije 11. godine i kasna menopauza poslije 54.
godine. U zemljama, gdje je dužina reproduktivnog života duža i kancer dojke je češći.  Izlaganje ženskim hormonima – nivo estrogena je u direktnoj povezanosti za nastankom
kancera dojke, pa je vrlo važno uzimati hranu, koja nivo tog hormona drži pod
kontrolom.  Prekomjerna tjelesna težina – jer se estrogen nataloži u masnom tkivu i tako pospješuje
kancer.  Ishrana bogata životinjskim proteinima i omega 6 masnim kiselinama, a siromašna
vlaknima. Još u prošlom vijeku dr Eselstin je proučavao svjetsku statistiku raka dojke, i
ono što mu je zaparalo oči je da je broj oboljelih u Keniji 28 puta niži nego u SAD-u.
Takođe, i druge vrste kancera, u zemljama Dalekog istoka su bile mnogostruko niže
zastupljene nego u zapadnjačkim zemljama. Dr Kembel i dr Eselstin su dokazali
povezanost upotrebe životinjskih proteina kancera i drugih teških bolesti.  Ishrana puna masti i masnih mliječnih proizvoda prije i poslije menopauze povećava rizik
od obolijevanja.  Dijabetes – osobe s dijabetesom po švedskim istraživanjima imaju 20% povećan rizik za
nastanak kancera dojke.  Učestali stres.  Fizička neaktivnost.  Povišen nivo holesterola.  Konzumiranje rafinisanih šećera i prerađenih ugljenih hidrata.  Konzumiranje alkohola – po nekim istraživanjima jedna čaša vina može povećati rizik od
obolijevanja za 6%, pa se ne preporučuje konzumiranje više od jednog alkoholnog pića
dnevno.
 Duvan – osobe koje istovremeno unose alkohol i duvan imaju najbolju kombinaciju za
nastanak kancera dojke.  Kofein – uzimanje kofeinskih napitaka može biti uzročnik nastanka kancera dojke, jer
kofein podizanjem adenozin monofosfata uzrokuje kancer. Kofein smanjuje rad imunog
sistema.  Dehidratacija tijela – pospješuje nastanak raka dojke. Dehidrataciju izazivaju kofeinski
napici, alkohol i nedovoljan unos vode. Tkivu dojke uvijek je potrebna dovoljna količina
vode.  Faktori okoline – izlaganje raznim hemikalijama i zračenjima.
ISHRANA I KANCER DOJKE
Unosom loše, prerađene hrane, može se inicirati kancer dojke, a isto tako izbalansirana
ishrana može biti dobra prevencija oboljenju, a može i usporiti rast kancerogenih ćelija. Sve ono
što je loše i štetno za organizam treba potpuno izbaciti iz upotrebe. Brojna su istraživanja, koja
potvrđuju da osobe čija se hrana bazira na biljnoj osnovi (povrće, voće, cijela zrna žitarica,
mahunarke) rijeđe obolijevaju od kancera od osoba, čija se ishrana bazira na namirnicama
životinjskog porijekla ( crvena mesa, mesne prerađevine, mliječni proizvodi…). Osobe, koje u
ishrani nemaju zastupljeno voće i povrće veliki su kandidati za da obole od raka.
Antioksidansi i vitamini u namirnicama mogu uništiti kancerogene ćelije i obnoviti oštećene
ćelije.
Povrće i voće su pravi zaštitnici od kancera. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje 8-10
porcija dnevno.
Brokoli, spanać, kelj, karfiol, paškanat, sadrže jedinjenja koja eliminišu višak estrogena. Brokoli
sadrži supstancu sulforafan, koji omogućava brokoliju da se bori protiv kancera na tri načina.
Prvo, dovodi do usporavanja propadanja unutrašnjih ćelija, zatim podstiče izumiranje
kancerogenih ćelija i treće podstiče naše ćelije da proizvode enzime, koji formiraju liniju
odbrane protiv kancera.
Beta karoten, koji se nalazi u povrću dovodi do stvaranja imunih tijela, koja direktno ubijaju
ćelije raka. On se u našem tijelu pretvara u retinensku kiselinu, koja se koristi za liječenje
kancera. Grašak sadrži enzim protein, koji pomaže u zaustavljanju kancera.
Bijeli i crni luk su odlična preventiva. U bijelom luku je nađeno više od 30 različitih
antikancerogenih supstanci: dialil sulfid, kvercetin, ahoin… Iz jedinjenja sumpora, koja sadrži
bijeli luk se sintetiše aminokiselina glutation, koja je jak antioksidans i štiti od kancera dojke.
Dva zgnječena ili usitnjena čena dnevno je dovoljno za prevenciju. Povećanje glutationa
smanjiće nivo homocisteina, koji može podstaći kancer.
U borbi protiv kancera izuzetno su dobri sokovi od povrća. Dobro je piti ekstrat ječma ili pšenice
sa sokom od šargarepe. Dnevno je potrebno popiti 6-8 čaša soka od šargarepe, koji treba da bude
svježe iscijeđen. Takođe je dobar i miks soka od cvekle, šargarepe i jabuke.
Uzimanje jedne šargarepe dnevno je zaštitna doza od nastanka karcinoma kaže dr Ređina Zigler.
Konzumiranje tamnog zelenog povrća blokira rast i razmnožavanje ćelija kancera zbog
karotinoida.
Voće – pomorandža, grejpfrut, limun, bogati su karotinoidima, flavonoidima koji odlično
neutrališu ćelije kancera.
Cijeli agrumi su odličan izvor glutationa – antioksidansa, koji štiti ćeliju. U citrusnom voću
nalazi se jedinjenje limonen, koji koči rast kancera dojke. Limonen se nalazi najviše na pokožici,
koja obavija citrusno voće.
Trenutno mnogi stručnjaci za ishranu odaju priznanje divljim borovnicama, jer one imaju
najveću dozu antioksidanata u poređenju sa bilo kojom hranom na planeti. Divlje borovnice su
najefikasnija namirnica po pitanju detoksikacije od teških metala.
Borovnica i kupina sadrže antocianidine, koji su sposobni da prinude kancer ćeliju na
samouništenje.
Voće i povrće, koje je moguće, najbolje je jesti u sirovom stanju, jer se tako dobijaju živi enzimi
koji pomažu da se hrana vari, u suprotnom, tijelo mora samo da stvara enzime, a bolesnom tijelu
to je teško. Ne bi trebalo kombinovati voće i povrće u istom obroku zbog različitog vremena
varenja.
Mahunarke, žitarice, orašasti plodovi – sadrže vlakna fito estrogene, koji pomažu da se
blokiraju estrogenski receptori i tako spriječe štetne supstance da se vežu za njih. Dovoljna
količina vlakana u ishrani može smanjiti rizik od nastanka kancera dojke za skoro 50%,
pogotovo prije menopauze. Vlakna nam pomažu za pravilan rad crijeva i redovno pražnjenje, što
smanjuje rizik, jer su neka ispitivanja pokazala da od 10 žena, koje imaju kancer dojke, 9 ima
opstipaciju.
Vitamini – Maksimalna imunološka funkcija je od vitalnog značaja, ako želimo da ubijemo rak.
U podizanju imunološkog odgovora veliku ulogu imaju vitamini.
Vitamin C ima važnu ulogu u zaštiti imunog sistema, spriječavanju propadanja tkiva, koje je već
napao tumor, ubija viruse, koji mogu da izazovu kancer, zaustavlja metastaze. Neki naučnici
smatraju da je uzimanje vitamina C intravenozno u mega dozama veoma efikasno u borbi protiv
kancera. Vitamin C je od suštinskog značaja za formiranje kolagena, proteina, koji drži naše
ćelije zajedno. Kolagen vezuje ćelije i ako je on bogat i jak, ćelije se drže zajedno i tumori imaju
teškoće da se prošire kroz njih, navodi dr Endriju Sol.
Vitamin E je antioksidant i veoma je značajan za smanjenje rizika od nastanka kancera dojke.
Dr Vold navodi da niske vrijednosti vitamina E mogu biti faktor rizika za kancer dojke. 11
Takođe je zapaženo da kombinacija vitamina E i tokotrineola ( ima ih u ječmenom ekstratu,
pirinčanom i alminom ulju) mogu biti značajni u spriječavanju kancera dojke. Dr Hoffer u borbi
protiv karcinoma dojke koristi oblik vitamina E rastvorljivog u vodi, poznatog kao ,, d-alfa
tokoferol sukcinat“, jer ovaj oblik ima najveću efikasnost u kontroli rasta ćelija u epruveti.
Vitamin D – ,, čudotvorni lijek“, kako ga naziva profesor Matić, u dovoljnim količinama može
da utiče na smanjenje rizika od kancera dojke.
Pokazalo se da kod žena, koje su uzimale dovoljno ovog vitamina, rizik od kancera dojke se
smanjio preko 60%. Takođe, nizak nivo vitamina D povezan je sa napredovanjem kancera dojke.
Po studiji Kalifornijskog univerziteta, tamo gdje nema dovoljno sunčeve svjetlosti, unos
suplemenata od 25 mcg, može smanjiti rizik za oko 30%.
Izlaganje sunčevoj svjetlosti kod karcinoma dojke je dobar izbor, čak i liječenje i operativni
zahvati ljeti uz prisustvo sunčeve svjetlosti, daju bolje ishode. Pravilna ishrana, konzumiranje
plave ribe i 3-4 jaja nedeljno, dovoljna izloženost suncu uz dodatak vitamina D, je dobra
preventiva.
Selen – Neka istraživanja u SAD-u su pokazala da regioni sa ovim mineralom u tlu imaju manje
kancera nego oni koje su siromašni selenom. Selen radi u sinergiji sa vitaminom E, kako u
zaštiti ćelija, tako i u usporavanju rasta tumora.
Oboljeli od kancera dojke, koji su unosili dovoljne količine selena, imali su manju stopu
smrtnosti. Kako naše tijelo ne proizvodi samostalno selen, potrebno je unositi namirnice bogate
njime: bijeli i crni luk, integralne žitarice, brazilski orasi, tunjevina, morski plodovi…
Koenzim Q10 – nekoliko kliničkih studija pokazalo je da velike doze koenzima Q10 imaju
svojstva antikancerogenosti, naročito za rak dojke.
Melatonin – utvrđeno je da osobe sa kancerom imaju abnormalno nizak nivo melatonina, dok
normalne koncentracije melatonina mogu smanjiti rast tumora dojke. Melatonin se luči od 22 do
03h, pa u to vrijeme treba spavati u mračnoj prostoriji.
Začini – Neki od začina su efikasni u borbi protiv kancera dojke.
Kurkumin – koji se nalazi u začinu kurkuma osvojio je pažnju naučnika širom svijeta zbog
svojih bioloških aktivnosti, a najviše pažnje je usmjereno na njegov značaj u borbi sa kancerom.
Kurkumin spriječava hranjive materije da dođu do tumora i ne dozvoljava ćelijama raka da
emituju štetne proteine.
Biljke iz porodice terpena ( origano, ruzmarin, bosiljak, nana, majoran) bogate su masnim
kiselinama, koje smanjuju širenje kancer ćelija i pomažu da se iste ćelije same od sebe unište.
Ekstrat ruzmarina – pomaže da dejstvo hemoterapije bude efikasnije.
Soja – ishrana sa dosta soje može zaštitno da djeluje protiv karcinoma. Međutim, žene koje
boluju od raka dojke, koji je pozitivan na estrogenske receptore ne bi trebalo da jedu soju.
Najbolje je jesti hranu, koja se dobija od cijelog zrna soje, poput tofu sira ili miso paste.
Suština ozdravljenja od raka je obnoviti i ojačati imuni sistem da uništi ćelije raka. To
podrazumijeva odbaciti sve tjelesne i duhovne otrove, koji su doveli do pada imuniteta i nastanka
kancera. Kako se naše tijelo sastoji od 70% vode, a mozak čak od 85%, poželjno je piti dosta
vode, ali ne bilo kakve, nego kvalitetne, najbolje filtrirane, a ako ne, onda pažljivo odabrane
flaširane vode. Pored ishrane, veoma je važno vježbati na svježem vazduhu, jer vježbanje jača
imunitet i oslobađa hormone zadovoljstva, endorfin i serotonin. Poželjno je izlagati se suncu,
kada njegov intenzitet nije jak, jer sunce djeluje pogodno na ljudski organizam: pojačava
prihvatanje kiseonika od strane ćelija, smanjuje broj otkucaja srca u mirovanju, smanjuje
količinu mliječne kiseline, snižava ritam disanja, jonizuje vazduh i povećava koncentraciju
negativnih jona, a vazduh ispunjen negativnim jonima ima efekat da spriječi rak.
PORODIČNO ISKUSTVO SA ISHRANOM I KANCEROM
Početak moga proučavanja zdrave i pravilne ishrane iniciran je porodičnom bolešću, pa
imam potrebu da u ovom seminarskom radu napišem kako se moj otac izborio sa kancerom
bešike. Naime, prije skoro četiri godine mom ocu je dijagnostificiran kancer bešike. Citoskopija
je pokazala da je infiltrirao u mišić, a patološki stepen kancera je bio III.
Kako je otac ujedno i kardiološki pacijent sa ugrađena tri bajpasa, to je otežavalo liječenje. Od
trenutka kada je saznao da ima kancer, mijenja svoju ishranu i loše životne navike. Počinje da se
hrani u što većem procentu alkalno, pretežno uzima sirovu hranu.. Dan je započinjao vodom, pa
limunadom, tokom dana je jeo svježe salate, dosta voća, košpice kajsija, pio je čaj od korijena
maslačka, cijeđene sokove od povrća i uzimao spirulinu i aloju. Proteine životinjskog porijekla je
skroz izbacio. Doktori mu predlažu protokol, koji uključuje hemoterapiju, pa operaciju. Odbija
hemoterapiju, jer bi mu sigurno oslabila srce. Čekajući operaciju, vidno gubi na kilaži ( izgubio
je 15 kg za četrdeset dana). Pravilan način ishrane mu je popravio opšte stanje organizma, što su
pokazali biohemijski nalazi i ostali parametri prije operacije. Operacija je protekla uredno,
bešika, prostata i okolne žlijezde su izvađene i ugrađena mu je kesa. Poslije operacije,
predložena su mu 4 ciklusa hemoterapije, koju takođe odbija. Do sada, skoro četiri godine, sve
kontrole su uredne bez recidiva.
Ovo je samo jedan od primjera kako hrana može biti lijek, a isto tako i bolest.

ZAKLJUČAK
,,Četvrtina onoga što jedete vas održava u životu,
a preostale tri održavaju vašeg doktora.“
Egipatska poslovica
Velike svote novca, rada i drugih resursa troše se na ispitivanje raznih bolesti. Suština je da su
bolesti odgovori našeg tijela na uslove kojima ga izlažemo. Ljudsko tijelo je savršeno uređen
sistem sa bezgraničnom inteligencijom i po zakonu reakcije bezgrešno odgovara na date
okolnosti. U optimalnim okolnostima, reakcija ljudskog organizma daje prirodno stanje –
ZDRAVLJE, a u neoptimalnim okolnostima organizam se bori za zdravlje i daje znakove borbe
(kašalj, dijareja, povišena temperatura…).
I poslije svega, dolazimo do zaključka da je zdravlje stvar izbora svakog pojedinca.
Sadržaj našeg tanjira, postaje sadržaj naših ćelija, a zajedno sa drugim životnim navikama
predstavljaju okolnosti na koje naš organizam odgovara dobrim ili lošim zdravljem. Jednom
riječju, zdravlje je posljedica zdrave izbalansirane ishrane, a bolest suprotno.
Ovaj seminarski rad završavam Hipokratovom:
,, Neka ti hrana bude lijek, neka ti lijek bude hrana!“
Literatura
1. Prof.dr Momčilo Matić „Skripta sa hristomatijom za obuku: Nutricionizam“
Beograd, 2018.
2. Prof.dr Momčilo Matić „Najbolji recepti iz prirode za um i telo“ Beograd
2018., Agencija Matić
3. Prof.dr Momčilo Matić „Kako tijelo dobija i gubi energiju“ Beograd, 2016.,
Agencija Matić
4. Prof.dr Momčilo Matić „Hrana koja ubija hrana koja leči“ Beograd 2016.,
Agencija Matić
5. Georgije Nazarov, „Tajna pravilne ishrane I deo“, Beograd, 2014.
6. Dr Georges Pamplona-Roger, „Uživajte zdrav život“, Beograd, 2000.,
Preporod
7. Mr Čeri Kalbom, Mr Džon Kalbom, Majkl Mahafi „Potpuno očišćenje od
raka“, Beograd, 2007., Leo commerce
8. Entoni Vilijem, „Hrana koja menja život“, Beograd, 2017., Leo commerce
9. Ph.D Endrju Sol, „Dajte otkaz svom doktoru“, Beograd, 2018., Esotheri