KAKO PREHRANA UTJEČE NA DEPRESIJU I RASPOLOŽENJE

YORK UNIVERSITY USA
Akademija za estetiku i kozmetologiju „Purity“
Seminarski rad iz predmeta Ishrana
KAKO PREHRANA UTJEČE NA DEPRESIJU I RASPOLOŽENJE
Profesor: Momčilo Matić Student: Tatjana Pilarić
Br.indeksa: 5207/21
Beograd, 2021.

SADRŽAJ
1. UVOD 1
2. DEPRESIJA 3
2.1. Depresivna stanja i depresija 3
2.2. Dvadeset gotovo neprimjetnih znakova koji ukazuju na depresiju 4
2.3. Depresija i prehrana 4
2.3.1. Namirnice koje pomažu kod depresije 4
2.3.2. Namirnice koje pogoršavaju depresiju 6
3. NEUROTRANSMITERI I ČETIRI OSNOVNE EMOCIJE KOD LJUDI 7
3.1. Neurotransmiteri 7
3.1.1. Neurotransmiter 7
3.1.2. Najpoznatiji transmiteri 7
3.2. Četiri osnovne emocije kod ljudi 7
3.2.1. Tuga 7
3.2.2. Tjeskoba 7
3.2.3. Ljutnja 7
3.2.4. Sreća 8
4. PREHRANA PREMA EMOCIJAMA 8
4.1. Povezanost prehrane i emocija 8
4.2. Primjer – Koje namirnice konzumirati u koje doba dana? 8
4.3. Podjela namirnica prema vrstama emocija 9
5. INTOLERANCIJA NA HRANU 10
5.1. Nuspojave intolerancije na hranu 10
5.2. Glavni krivci anksioznosti i depresije 10
5.3. Alergeni u hrani – studija koja je proučavala vezu između alergije na
hranu i mentalnog zdravlja 11
6. DODATCI PREHRANI – DA ILI NE?
6.1. Dodatci prehrani – što je to?
6.2. Dodatci prehrani – zašto ih koristiti
6.3. Dodatci prehrani i liječnici

6.4. Detoksikacija organizma
7. ZAKLJUČAK

1. UVOD
Sva živa bića za svoj opstanak trebaju hranu. Ljudi su svejedi. Većinu hrane koju
koriste uzgajaju sami, beru po šumama i poljima ili love u rijekama, morima i jezerima. Bilo
da ju uzgajaju, dobe ili kupuju, prije upotrebe je prerađuju: kuhaju, peku ili suše,
konzerviraju, zaleđuju, suše na vjetru ili izlažu suncu kako bi što dulje bivala upotrebljiva.
Proizvodnja i načini pripremanja hrane dio su kulture svakog naroda. Bez obzira na
kojem kraju svijeta živjeli, prema pravilima nutricionizma u svoj organizam trebamo unositi
raznolike namirnice.
Hrana je sve što unosimo u organizam kako bismo stimulirali rast i razvoj organizma i
nadoknadili utrošenu energiju. Hranjivi sastojci iz hrane izgrađuju organizam, štite ga od
bolesti i daju energiju za život i rad. Namirnice mogu biti biljnog, životinjskog i mineralnog
podrijetla.
Tijekom probave hrana se razgrađuje na hranjive tvari. Krv ih prenosi do svake stanice.
U stanicama se, uz pomoć kisika, oslobađa energija potrebna organizmu za život, rad
i održavanja tjelesne topline.
Iz hranjivih tvari dobivamo gradivni materijal za rast, izgradnju i zaštitu organizma.
Otpadne i štetne tvari pritom se izlučuju iz organizma.
Hranom u tijelo unosimo različite hranjive tvari u nejednakim količinama.
Svakodnevno moramo jesti raznovrsne namirnice: voće, povrće, mlijeko i mliječne
prerađevine, ribu, meso i proizvode od žitarica jer je to osnova pravilne prehrane.
Previše soli, šećera, masti, ulja i jake začine treba izbjegavati.
Navedene preporuke smo nebrojeno puta čuli u raznim medijima, školi. Zatrpani smo
bezbrojnim dijetama i načinima prehrane (prehrana prema krvnoj grupi, dijeta prema
mjesečevim mijenama, UN dijeta, Atkinsova dijeta, …) od kojih niti jedna nema primarni cilj
nahraniti naš mozak, već se prečesto gleda broj kalorija ili sastav namirnica prema potrebama
našeg tijela. Već su drevni Spartani znali da samo zdrav duh može dati zdravo tijelo. Duša
čovjeka je nedjeljiva od njegovog organizma.
Nisu svi ljudi jednaki. Ne odgovara svaka namirnica svim ljudima. Iste tvari u hrani
nisu jednako dobre za mozak i tijelo nama, našim prijateljima ili stanovniku nekog drugog
kontinenta. Ne djeluje ista tvar jednako na svakog čovjeka. Ona hrana koja nam je optimalna
danas nije nam nužno savršen izbor za sutra ili drugi tjedan ili sljedeći mjesec. Puno toga
ovisi o našim emocijama. Zašto u određenom trenutku biramo određenu hranu i kako ta hrana
djeluje na naš organizam?
Postoji li dobra i loša hrana za pojedinca, njegovo trenutno stanje? Može li mu pomoći
u oporavku ili prevenirati neke zdravstvene tegobe?
Mogu li pravilnim odabirom namirnica pomoći svojoj kćeri, adolescentici, da prevlada
depresiju, da se iz osobe sa izgubljenom energijom, osjećajem samoće, potištenosti, beznadnosti, osjećaja krivnje, poremećaja spavanja, promjena u apetitu i praznine „vrati“ u
onu svoju „staru ja“ – osobu punu samopouzdanja i samopoštovanja kojoj nikad i ništa nije
teško, koja može uživati u obožavanim aktivnostima kao ranije?
Odgovor leži u upoznavanju „neprijatelja“ i „saveznika“, djelovanju…

Slika br. 1 – Prehrana prema osjećajima – vezano uz 3. cjelinu

2. DEPRESIJA
2.1. Depresivna stanja i depresija
Svjedoci smo rastućih depresivnih stanja kod tinejđera i adolescenata ( i ne samo njih) u
sadašnjoj situaciji, u vremenu korone. Sama depresivna stanja i depresija su različite stvari.
Depresivna stanja su stanja i javljaju se kod sviju nas. I prolazna su. Bez uporabe
medikamenata. Mi odrasli se lakše nosimo s njima (zbog iskustva). Tinejdžeri tek trebaju
naučiti kako se nositi sa svakodnevnim životnim izazovima. Ako se pravovremeno ne reagira,
depresivna stanja mogu prijeći u depresiju.
„Broj ljudi u svijetu oboljelih od depresije i anksioznim poremećajem 1990. godine je
bio 416 milijuna, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine
postati drugi svjetski zdravstveni poremećaj, a gledajući samo žensku populaciju, prvi
zdravstveni problem.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo mentalni poremećaji su drugi
(12,4 %) najčešći uzrok hospitalizacija u Hrvatskoj u dobi između 20 i 59 godina.“
Prema najnovijim saznanjima, depresija danas i jeste, po proširenosti, druga bolest u
svijetu, a za desetak godina bi mogla postati najčešća bolest suvremenog svijeta (možda i
ranije, s obzirom na trenutnu situaciju).
Mnogi stručnjaci smatraju da disbalans u razini neurotransmitera serotonina utječu na
raspoloženje osobe i vodi u depresiju. Depresija je bolest. Depresija je ozbiljan zdravstveni
poremećaj. Depresija i njeno liječenje je u domeni iskusna psihijatra koji će, prema svakom
specifičnom slučaju bolesnika, ordinirati specifičnu terapiju koja će biti učinkovita za tog
bolesnika.
Liječenje depresije medikamentima vrlo je unosan biznis i farmaceutska industrija na
tome jako dobro zarađuje. Zato se sve većem broju ljudi, često i nepotrebno, propisuju
lijekovi. Dr. Kelly Brogan, američka holistička psihijatrica, kaže da je depresija itekako
izlječiva i da za to uopće ne trebaju lijekovi, nego – temeljita promjena prehrane. „Depresija
je upalni poremećaj jer često nastaje kao posljedica upalnih procesa koji ne počinju u
mozgu, nego u nekom drugom dijelu tijela. Dakle, ona nije rezultat moždanog kemijskog
disbalansa. Depresija je prilika da sebi počnete postavljati pitanja. Preispitajte što je to moglo
dovesti do upale i neravnoteže u vašem organizmu. Imate li depresiju, dr. Brogan savjetuje da
se zapitate zašto se tako osjećate – izvor simptoma mogao bi vas iznenaditi.
To može biti vaša prehrana, neravnoteža crijevne mikroflore, loše stanje vaše štitnjače, čak i
bezreceptni lijekovi za kojima često posežete.“
Prehrana je vrlo važna kod ove bolesti jer pojedine namirnice mogu ulaziti u
interakcije s lijekovima koje pacijenti uzimaju.
2.2. Dvadeset gotovo neprimjetnih znakova koji ukazuju na depresiju
 Prestali ste se truditi oko toga da budete u kontaktu s ljudima do kojih vam je
stalo
 Uvijek ste gladni…  …Ili nikad niste gladni  Želite samo stalno spavati…  …Ili ne možete spavati  Ne uživate u svojim hobijima
 Razdražljivi ste
 Nemate energije
 Boli vas cijelo tijelo
 Osjećate se beznadno
 Ne možete se usredotočiti ni na što
 Odjednom ste postali impulzivni  Opsjednuti ste perfekcijom
 Prestali ste se češljati  Neprekidno kritizirate sami sebe
 Istresate se na one koje najviše volite
 Tjeskobni ste
 Često razmišljate o smrti  Ne možete kontrolirati svoje emocije
 Stalno želite biti sami
2.3. Depresija i prehrana
2.3.1 Namirnice koje pomažu kod depresije
„Hrana bogata selenom i kalcijem
Selen je mineral s antioksidacijskim svojstvima. Pomaže u borbi protiv oksidativnog
stresa koji je odgovoran za sezonsku depresiju. Za poboljšanje raspoloženja preporučuje se
dnevna doza od 55 mikrograma selena.
Sadrže ga grah i sve mahunarke, nemasna jela kao što su: piletina, zečetina i puretina,
mlijeko i mliječni proizvodi, sjemenke, orasi, integralna riža i plodovi mora. Mlijeko je
namirnica koje ne smije manjkati u prehrani, osim ako ste intolerantni jer je vrlo bogato
kalcijem, važnim mineralom za održavanje kostiju i mišića. Čak i kalcij blagotvorno utječe na
stres, a njegov nedostatak igra važnu ulogu u pogoršanju raspoloženja.
Tamna čokolada: saveznik dobrog raspoloženja
Zahvaljujući antidepresivnim i tonizirajućim svojstvima čokolada je u stanju brzo
donijeti osjećaj euforije i zadovoljstva. Visok sadržaj triptofana, prekursora serotonina,
hormona sreće, čini ju pravim prirodnim regulatorom raspoloženja. Bolje je konzumirati
tamnu čokoladu (85 posto), u umjerenim količinama jer sadrži 575 kalorija na 100 grama.
Vitamin D
Kad ste izloženi suncu, dobro ste raspoloženi i manje ste pod stresom. To se događa jer
sunce pomaže u regulaciji i sintezi vitamina D. Nedavna istraživanja pokazala su povezanost
između poremećaja raspoloženja i razine vitamina D. Malo je hrane bogate vitaminom D, ali
još uvijek ga možete pronaći u masnoj ribi, goveđim jetrima, žumanjku i siru.
Voće i povrće po želji
Ako u svoju prehranu uvrstite najmanje 3 porcije voća i povrća, oni će vam pomoći da
ostanete zdravi i samim time umanjiti razinu stresa. Sve sezonsko voće i povrće je dragocjeno
i treba ga konzumirati na različite načine. Posebno ističemo rajčicu, zbog sadržaja likopena i
grožđe jer sadrži resveratrol, oba vrlo učinkovita antioksidansa. Banane su, također, izvrsna
namirnica za borbu protiv stresa jer sadrže dopamin (hormon zadovoljstva), vitamin B6,
magnezij i kalij. Pogrešno je vjerovanje da, ako smo na dijeti, moramo eliminirati banane jer
su previše kalorične i slatke. Prosječna banana ima 135 kalorija, ne puno više od jabuke. Ako
se bavite sportom, banana je idealan zalogaj za oporavak i vraćanje snage odmah nakon
treninga. Također svakodnevno konzumirajte citrusno voće (limun, naranča, itd.) jer vitamin
C pomaže u jačanju imunološkog sustava, ali i vraća osmijeh na lice.
Riba – izvor omega 3
Postoje znanstveni dokazi da je depresija nekako povezana s niskom razinom omega 3 i
višom razinom omega 6. Nadopunom omega 3 također se poboljšava raspoloženje u bolesnika
s depresijom i patološkom anksioznošću. Stoga bi bilo vrlo korisno povećati unos ribe,
favorizirajući losos i srdele. Ali, i pastrva, skuša i tuna također su izvrsni saveznici dobrog
raspoloženja!
Vitamin B12
Vitamin B12 smatra se vitaminom energije. Povećava fizičku energiju i bori se protiv
intelektualnog umora. Pronaće ćemo ga u piletini, lososu, brokuli, grahu i govedini. Jetra je
također bogata vitaminom B12 – pomaže u sprečavanju promjena raspoloženja i poremećaja
središnjeg živčanog sustava. Među mahunarkama spominjemo leću koja se smatra snažnim
antidepresivom.“

Pojedinačne recepte može se naći na linku klikom OVDJE. 2.3.2. Namirnice koje pogoršavaju depresiju
– Alkohol                                                                                                                                                                            – Šećer
– Brza hrana
– Kofein.
3. NEUROTRANSMITERI I ČETIRI OSNOVNE EMOCIJE
KOD LJUDI
3.1. Neurotransmiteri
3.1.1. Neurotransmiter je kemijska tvar koju proizvodi jedna živčana stanica, da
bi je tijekom specifičnog procesa izbacila iz sebe u prostor između dvije živčane stanice.
U međuprostoru se neurotransmiter spaja sa specifičnim primateljima na površini druge
živčane stanice i izaziva njezinu posebnu aktivnost.
Svi neurotransmiteri se u našem organizmu proizvode iz tvari koje unosimo
hranom. Ako nam je prehrana siromašna tvarima koje su odgovorne za sintezu određenog
neurotransmitera, bit će slabija i emocija koju taj transmiter podržava.
3.1.2. Najpoznatiji transmiteri:  Acetilkolin – posreduje komunikaciju između mišićne i živčane stanice
– u mozgu ima ulogu u procesima učenja i pamćenja  Glutamat – nalazi se u mozgu
 GABA – gama-aminomaslačna kiselina – u mozgu ima ulogu inhibicije (kočenja,
smirivanja, opuštanja) – nastaje iz tvari koje se nalaze u kefiru, jogurtu, siru i
mlijeku (toplo mlijeko pred spavanje djeluje umirujuće i olakšava uspavljivanje)  Glicin
 Serotonin – nastaje iz aminokiseline triptofan – pomaže u postizanju osjećaja sreće – namirnice bogate cinkom bi mogle biti od važnosti za nastajanje serotonina  Dopamin – nastaje iz aminokiseline tirozin – uspostavlja harmoniju u mozgu
 Noradrenalin – nastaje iz aminokiseline tirozin – pokretač akcije – ishodišne tvari
se nalaze u obrocima od crvenog mesa  Adrenalin – nastaje iz aminokiseline tirozin
 Histamin – nastaje iz aminokiseline histidin
3.2. Četiri osnovne emocije kod ljudi
3.2.1. – Tuga – preporučaju se obroci s crvenim mesom (aktivniji i pozitivniji
pogled na svijet)
3.2.2. – Tjeskoba (bezvoljnost) = tuga + gubitak volje = traje li dulje vrijeme,
prelazi u depresiju (pokazatelj depresije je snižena koncentracija cinka)
– preporučaju se obroci s crvenim mesom (aktivniji i pozitivniji pogled na svijet)
3.2.3. – Ljutnja – emocija koja je ponekad socijalno uvjetovana i često njen
intenziter ovis o našem položaju u hijerarhiji društva u kojem živimo11
– smanjuje se uzimanjem namirnica koje sadrže ishodišne tvari za nastanak
GABE
– izbjegavati obroke od crvenog mesa (mogu izazvati agresiju)
3.2.4. – Sreća – za njen osjećaj je odgovoran serotonin – njegovu razinu u mozgu
podižu antidepresivi – osobe koje troše antidepresive moraju izbjegavati ribu iz konzervi,
jetru, pivo, crveno vino te parmezan, budući da su to namirnice koje mogu ometati
metabolizam lijeka u organizmu.
4. PREHRANA PREMA EMOCIJAMA
4.1. Povezanost emocija i prehrane
Za pravilan rast i razvoj potrebna nam je raznolika prehrana. Proteine, ugljikohidrate i
masti treba unijeti u preporučenim omjerima 10:60:30. Svaka prehrana koja ne poštuje ovaj
omjer (neke dijete) je štetna za naše zdravlje i ne smije se preporučiti iz jednosatvna razloga
jer ne daje našem orgnizmu potrebne nutrijente. Vitamini i minerali su potrebni kako bi se
proteini, ugljikohirati i masti pravilnim i efikasnim kemijskim procesima, uz što manje štetnih
nusprodukata (koje ćemo nastojati što prije izlučiti), ugradili i iskoristili za funkcioniranje
organizma.
Poznato nam je da sva živa bića, pa i ljudi, u određenom stanju duha traže određenu
namirnicu koja će nahraniti specifični osjećaj koji tog trena proživljava. Naši su osjećaji
raznoliki pa će i prehrana po osjećanjima biti raznolika i neće ostaviti tijelo , a ni dušu, bez
ijedne hranjive tvari ili nutrijenta.
4.2. Primjer – Koje namirnice konzumirati u koje doba dana?
„ Dan bi trebalo započeti obrokom a osnovi mliječnih prizvoda jer se ranim buđenjem
osjeća fiziološka ljutnja našeg duha. Ako se budimo nešto kasnije i dobro smo naspavni uz
mlijeko u obrok treba dodati ugljikohidratne namirnice. Dakle, idealan obrok za devet sati
ujutro kada nsa čeka početak noco dana bio bi žitarice u mlijeku, jogurtu ili keiru što danas
ispravno preporučuju mnogi nutricionisti. Kako se dan približava podnevu, jutarnja ljutnja
ustupa mjesto prijepodnevnoj dominaciji tuge, stoga trea u mozgu povećati koncentraiju
serotonina, a to najbolje činimo jedenjem namirnica ugljikohidratnog tipa. Znači, svi
proizvodi od žitarica kao što su kruh, peivo, tjestenina, potom riža, krumpir, mahunarke dobro
će doći u ranom ručku koji se preporučuje između 11 i 15 sati. Ovo su visokoenergetske
namirnice pa će, osim savršeno ispravne hrane za naš mozak biti i savršeno ispravne za naše
tijelo jer će nas pripremiti za dobar dio dana koji je jo ispred nas. Kako dan odmiče, stiže i
poslijepodne i naš duh zapada u fiziološku poslijepodnevnu tjeskobu i bezvoljnost protiv čega
se valja boriti proteinskim obrokom.
Dakle, kasni poslijepodnevni obrok ili večera treba biti proteinskog tipa i to na način da se za
rano poslijepodne biraju namirnice serotoninskog tipa koje će nam popraviti raspoloženje i
odagnati tjeskobu, a to su riba i bijjelo meso (piletina, puretina, teletinna, janjetina) dok za
kasno poslijepodne, kad nas već uz bezvoljnost hvata i umor, trea dati prednost crvenom mesu
jer ono ma izraženu adrenalinsku komponentu koja potiče energiju i volju. Prilog uz ove
proteinske obroke ne smie biti ugljikohidratni kao što se dnas često pogrešno jede, već mora
obavezno biti na bazi povrća kao što su kupus, šparoge, blikva, brokula, karfiol i drugo
povrće.
To je važno iz jednostavna razloga jer približavanjem večeri ljudski osjećaji postaju sredni i
dolazimo do vrhunca dnevnog ciklusa emocija kada mozgu ne trebaju namirnice za stvaranje
energije, već tijelo proizvodi hormone rasta i izgradnje, odnosno obnavljanja organizma.
Tijelo u svom zadatku regeneriracije i obnavljanja i pripreme organizma za noćn počinak ne
trea energiju, a ako ju dobije ona se pretvara u masne naslage, stoga su našem tijelu i duši u
ovom dijelu dana potrebni vitamini i minerali iz voća i povrća.“
4.3. Podjela namirnica prema vrstama emocija
S obzirom na ranije spomenute četiri osnovne emocije, logično je da i namirnice
podijelimo na 4 grupe – svaka grupa za jednu vrstu emocija. No, tu je i peta grupa namirnica
koja je i najvažnija. Ona ima najveću vrijednost jer se namirnice iz te grupe koriste u bilo koje
doba i za vrijeme trajanja bilo koje emocije. Namirnice te grupe su previše vrijedne da bi se
ograničavalo razdoblje njihova unosa u organizam.

5. INTOLERANCIJA NA HRANU
5.1. Nuspojave intolerancije na hranu
Ako vam se često događa da nakon obroka osjećate mučninu, začepi vam se nos, zabole
vas zglobovi. Imate glavobolje, vrtoglavice, omaglicu ili pak teško dišete. Navedene
nuspojave mogu biti prouzročene neodgovarajućom prehranom punom namirnica koje vaš
organizam “ne podnosi”, a da toga niste ni svjesni.
Ako bolujete od anksioznosti, tjeskobe ili čak ranih znakova depresije- uzrok bio
mogao biti potpuno jednostavan kao prehrana pogrešnim namirnicama. Stoga prije nego što
pribjegnete teškim antidepresivima obavezno provjerite intoleranciju na hranu.
5.2. Glavni krivci anksioznosti i depresije:  Gluten iz žitarica poput pšenice i ječma  Šećeri iz prerađene hrane
 Mliječni proizvodi ( laktoza)14
 Kvasac iz mnogih namirnica
Nepravilna i neodgovarajuća prehrana može biti uzrokom zdravstvenih tegoba, a da
toga nismo ni svjesni. Dovodi do poremećaja probave jer pod utjecajem sastojaka hrane
dolazi do izravnog oštećenja crijevnih resica i strukture crijevnog zida, oštećenja sluznice
crijeva i poremećaja njezine funkcije. Posljedica je niz zdravstvenih tegoba, od alergija na
hranu (IgE) do intolerancije ili nepodnošenja hrane (IgG).
5.3. Alergeni u hrani – studija koja je proučavala vezu
između alergije na hranu i mentalnog zdravlja
Studija, provedena u Njemačkoj, je pokazala da sami alergeni u hrani izazivaju jaku depresiju,
nervozu, osjećaj bijesa, gubitak motivacije i jaku mentalnu prazninu. Nije iznenađujuće da
hrana koja je izazvala najteže mentalne reakcije su alergeni iz hrane, mlijeko, pšenica, šećer i
jaja.
Ova studija pokazala je da su pacijenti s dijagnosticiranom depresijom imali najviše
alergija:
• 80% alergično je na ječam
• Svi su alergični na jaja
• Nađeno da je za više od polovice alkoholičara alergično na bjelanjak, mlijeko, raž i ječam
• Otkriveno je da je 80 bolesnika koji boluju od šizofrenije alergično na mlijeko i jaja
• Samo 9% ispitanika nije pokazivalo alergiju na bilo koje namirnice.
Intolerancija na hranu može potaknuti mnoštvo mentalnih, emocionalnih i fizičkih
simptoma. IgG reakcije na specifičnu hranu mogu biti uzrok upalnim i neurokemijskim
promjenama u mozgu. Svaka odluka o liječenju može se donijeti samo nakon sto je prethodno
napravljeno testiranje na intoleranciju na hranu.
Rezultati testa intolerancije na hranu ukazuju koji proizvodi dovode do opterećenja
organizma. Opterećeni organizamu za posljedicu može imati slabu probavu, nadutost,
smanjen rad imunološkog sustava, umor, kožne probleme, probleme s viškom tjelesne mase,
neurološke i respiratorne probleme i niz drugih nepravilnosti u svakodnevnom funkcioniranju
organizma koje često, možda, ne povezujemo s hranom. Izbjegavanjem proizvoda koji
opterećuju naš organizam, olakšat ćemo probavni sustav – doći će do čišćenja organizma od
nagomilanih toksina što za posljedicu ima bolje psihofizičko zdravlje. Utvrđeno je i smanjenje
tjelesne težine ako se iz prehrane izbace namirnice na koje je potvrđena netolerancija, što , ujedno, dovodi i do povećanja samopouzdanja, poboljšanja raspoloženja. 15
6. DODATCI PREHRANI – DA ILI NE?
6.1. Dodatci prehrani – što je to?

PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE
Pravilan redoslijed brige o vlastitom zdravlju:
1. pravilna prehrana
2. fizička aktivnost
3. dodatci prehrani.
Dodatci prehrani, kao što i samo ime govori, dopuna su prehrani, pri čemu oni mogu
u prehrani dopunjavati hranjive tvari neophodne za život i za odvijanje metaboličkih procesa
(a to su vitamini, mineralne tvari, aminokiseline, bjelančevine, masne kiseline). Oni mogu, ali
i uopće ne moraju biti vitaminskog i(li) mineralnog sastava. U tu skupinu dodataka prehrani
pripadaju i proteinski praškovi .
6.2. Dodatci prehrani – zašto ih koristiti?
Dodatci prehrani, kao jedna od kategorija prehrambenih proizvoda, do prije 35-40
godina i nisu bili niti toliko potrebni niti ih je bilo na tržištu toliko koliko ih ima danas.
Što se promijenilo u tom vremenskom periodu?
Uspoređujući znanstvena istraživanjima iz 1978. i 2012. došlo se do sljedećih saznanja:  do 1978. godine smo sve, što nam je trebalo, dobivali iz zemlje. Plodovi prirode su bili
puni hranjivih tvari.  unazad 35-40 godina se, u nekim plodovima prirode, izgubilo čak i do 80% hranjivih
tvari – uporaba pesticida, između ostalog, učinila je svoje.
Tu je objašnjenje zaključaka nas malo starijih da voće i povrće više nisu kao što su
nekad bili (prvenstveno okusom i mirisom – to je ono što naša amaterska osjetila prvo
uočavaju).16
U ranije spomenutim istraživanjima, uspoređene su jednake vrste jabuke, s istog
područja. Da bi dobili jednaku količinu hranjivih tvari, nekada je trebala jedna jabuka,
a danas ih treba čak 24. To je smo jabuka…

Iz toga se lako da zaključiti da nam prehrana nije
kvalitetna kao nekada. Hranjive tvari nam nedostaju i
organizam ne funkcionira kako bi trebao. Još kad ga
opteretimo krivim prehrambenim navikama…
Dodatci prehrani u obliku tableta, kapsula, prašaka, itd. (hranjive tvari – nutraceutici) su, stoga, vidljivo potrebni, nužni i korisni. Oni ne zamjenjuju ni pravilnu
prehranu ni fizičku aktivnost.
U kategoriju dodataka prehrani spadaju i biljni dodatci prehrani (fitoterapeutici) koji
sadrže ekstrakte ili usitnjene dijelove biljaka koje pokazuju određeno
biološko/fiziološko/biokemijsko djelovanje. Za razliku od prethodne podkategorije (hranjive
tvari), ovi dodaci prehrani nisu nužni u prehrani, niti su neophodni za životne procese. No,
zbog svojeg konkretnog i (pred)dokazanog djelovanja na određeno zdravstveni
segment/organ/sustav organa, mogu pokazati pozitivan učinak na određenu zdravstvenu
tegobu.
Kada se konzumira hrana (npr. voće i povrće – jedimo domaće) ili dodatci prehrani, jako je
bitno što se “troši”. Dobro je i potrebno konzultirati stručnjake.
6.3. Dodatci prehrani i liječnici

40-50% liječnika, nažalost, smatra da su dodatci
prehrani nepotrebni, da njihova upotreba ne drži
vodu, da imaju placebo efekt. Ne žele čuti
nikakvu argumentiranu informaciju o dodatcima
prehrani.
Ostali liječnici, umom otvoreni i vrsni stručnjaci
koji su otvoreni za argumentiranu raspravu, i koji
žele čuti informaciju i od drugih stručnjaka 17
komplementarnih struka, dopuštaju sebi i svojim pacijentima pravo na informaciju.
6.4. Detoksikacija organizma
Organizam treba, najprije, pročistiti kako bi se i hranjivi sastojci hrani ili dodatci
prehrani mogli apsorbirati.
Potrebno je očistiti naslage unutar crijeva koje ometaju apsorpciju hranjivih tvari. Te naslage,
nečistoće u crijevima nastaju unošenjem štetnih tvari u organizam (npr. sve ono što se koristi
u proizvodnji prehrambenih proizvoda, a mi unosimo u organizam korištenjem tih proizvoda
– aditivi, umjetne boje, šećer,… ).
Čišćenje organizma je preporučljivo učiniti, npr. s napitkom – Aloe Vera Gel (korištenjem
pojedinačno ili u detoksikacijskom paketu C9).
Tek nakon čišćenja crijeva, pravilna prehrana i primjena dodataka prehrani imaju
smisla.
Oko 90 posto ljudi ima vrlo manjkavu prehranu i (vitaminsko-mineralni-proteinski)
dodaci prehrani su im, nerijetko, potrebni kako bi poboljšali svoju kvalitetu života. No, oni se
ne smiju uzimati nasumce, već uz prethodan savjet stručnjaka.
7. ZAKLJUČAK
Ljudi se ne hrane samo zato što bez hrane ne mogu živjeti, već i zato što u hrani i
uživaju. Stoga im je uvijek važna i kvaliteta i vrsta hrane koju jedu.
Dokazano je da je mediteranski način prehrane povezan s boljim mentalnim zdravljem u
usporedbi sa suvremenim zapadnjačkim obrascima prehrane. To znači da treba jesti puno
voća, povrća, cjelovitih žitarica, morskih plodova i ribe, maslinovog ulja i orašastog voća.
Umjereno konzumirati niskomasnih mliječnih proizvoda i crvenog mesa te vrlo malo
prerađene hrane, zasićenih i trans masti, dodanog šećera i soli.
Ključnu ulogu u povezanosti prehrane i raspoloženja mogu imati određene namirnice ili
načini prehrane kroz utjecaj na glikemiju, imunosnu aktivaciju i crijevnu mikrobiotu
(najnovijim istraživanjima je doazano da probiotici i prebiotici mogu znatno poboljšati
crijevnu mikrofloru i pomoći kod liječenja depresije).
Povećana konzumacija svježeg voća i povrća povezana je s većim osjećajem sreće i
većim stupnjem mentalnog zdravlja.
Malnutricija i pretilost povezani su s kontrolom raspoloženja i većom osjetljivosti na
stres, što govori o snažnoj povezanosti između prehrane, metabolizma i mentalnog stanja.
Važno je naglasiti da su uzroci mentalne neravnoteže raznoliki i često će biti prisutni
neovisno o kvaliteti prehrane. Stoga se razumijevanje povezanosti prehrane i mentalnog stanja
ne smije koristiti u svrhu stigmatizacije pojedinca o njegovim prehrambenim izborima i 18
mentalnom stanju. Također, zdravi obrasci prehrane nisu zamjena za psihoterapijsku pomoć
kada je ona doista potrebna, nego služe kao podrška dobroj mentalnoj funkciji i zdravlju.
Uz promjenu prehrane, psihološke i psihijatrijske tretmane, vjerujem da će i moja kćer
izliječiti depresiju i da su antidepresivi samo pomoć da prevlada trenutne teškoće. Uz
primjerenu tjelesnu aktivnost, dovoljno sna i preslagivanje prioriteta, vjerujem u pobjedu.
LITERATURA:
1. Mr. sc. Sandi Krstinić, dr.med. : Neuronutricionizam (prehrana prema emocijama);
Veble commerce, Zagreb, 2009.
2. Antistresna dijeta – Pravom hranom protiv depresije i anksioznosti, članak; Dostupno
na:
https://www.novilist.hr/zivot-i-stil/antistresna-dijeta-pravom-hranom-protiv-depresijei-anksioznosti/?meta_refresh=true
3. Johann Hari : Izgubljene veze (Otkrivanje pravih uzroka depresije i neočekivanih
rješenja); Planetopija, Zagreb, ožujak 2020.
4. Depresija – članak Saveza za transcendentalnu meditaciju; Dostupno na:

Depresija

5. Kako prevladati anksioznost i depresiju – bez lijekova; – članak ; Dostupno na:
https://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/dr-kelly-brogan-depresija
6. Loše raspoloženje nije jedini pokazatelj:20 gotovo neprimjetnih znakova koji ukazuju
na depresiju, članak; Dostupno na:
https://zivim.gloria.hr/zivim/ucim/lose-raspolozenje-nije-jedini-pokazatelj-20-gotovoneprimjetnih-znakova-koji-ukazuju-na-depresiju-15065335
7. Tjedni jelovnik – članak; Dostupno na:
https://www.plivazdravlje.hr/centar/prehrana/23/jelovnik/Depresija.html
8. Koja hrana uzrokuje depresiju i anksioznost? – članak; Dostupno na:

Koja hrana uzrokuje depresiju i anksioznost?

9. Dodatci prehrani – da ili ne? – članak s vlastite web stranice ; Dostupno na:

DODATCI PREHRANI – jeste li za: DA ili NE?