Select Page

JETRA

SEMINARSKI RAD

 

JETRA

 

 

SADRŽAJ:

 

  • Uvod………………………………………………………………………………………………………………………….3
  • Položaj, strane i ivice jetre……………………………………………………………………………………..3
  • Građa jetre……………………………………………………………………………………………………………….4
  • Bolesti jetre………………………………………………………………………………………………………………4
  • Uzroci oboljenja………………………………………………………………………………………………………5
  • Dijagnoza…………………………………………………………………………………………………………………6
  • Komplikacije oboljenja jetre………………………………………………………………………………….6
  • Lečenje bolesti jetre……………………………………………………………………………………………….7
  • Prevencija bolesti jetre………………………………………………………………………………………….7
  • Operacija jetre………………………………………………………………………………………………………..7
  • Postoperativni postupak………………………………………………………………………………………8
  • Zaključak………………………………………………………………………………………………………………….8
  • Literatura ………………………………………………………………………………………………………………..8

 

 

 1. UVOD

 

Jetra je veoma bitan organ na koji se ne pridaje previše značaja dok ne dođe do nekih komplikacija. Načinom života, ishranom, alkoholom, sportom, utičemo na to kakvo će njeno stanje biti.

2. POLOŽAJ, STRANE I IVICE JETRE

 

Jetra leži u nadmezokoličnom spratu peritonealne duplje abdomena. Ispunjava u potpunosti desni hipohondrijum, zauzima gornji deo epigastrijuma i manji, gornji deo levog hipohondrijuma. Po svom obliku podseća na polovinu ovoida, pa na njoj razlikujemo gornju, konveksnu stranu i donju, uglavnom ravnu, kao i dve ivice, prednje donju i zadnje gornju.
Facies diaphragmatica – gornja, odnosno dijafragmatična strana, konveksna naviše i priljubljena je uz donju stranu dijafragme,  samo prednji deo ove strane naleže na prednji trbušni zid. Ova strana jetre je podeljena na dva režnja, lobus dexter et lobus sinister, uz pomoć sagitalne duplikature peritoneuma, lig. falciforme hepatis. Zadnji deo gornje strane jetre naziva se area nuda ( golo polje ). To je jedini deo jetre koji nije obavijen peritoneumom, nego je pomoću vezivnog tkiva srastao sa dijafragmom.
Facies visceralis – je blago izdubljena i gleda naniže i unazad. Na njoj se nalaze tri žleba, dva sagitalna i jedan poprečni, raspoređeni u obliku slova H.
Fissura sagittalis dextra – desni sagitalni žleb u svom prednjem delu sadrži žučnu kesu – vesica biliaris. U zadnjem delu leži v. cava infeior.
Fissura sagittalis sinistra – levi sagitalni žleb u svom prednjem delu sadrži v. umbilicalis, a u zadnjem delu lig. venosum. Poprečni žleb se pruža od sredine desnog do sredine levog sagitalnog žleba i naziva se porta hepatis. Kroz portu hepatis u jetru ulaze njeni dovodni sudovi ( a. hepatica propria, v. portae) i nervi, a iz jetre izlaze levi i desni jetrin žučni kanal i limfni sudovi. Vv. Hepaticae napuštaju jetru duž sulcusa v. cavae inferior.

Jetra je podeljena pomoću fisura na 4 režnja: lobus dexter, lobus sinister, lobus caudatus i lobus quadratus.
Lobus dexter leži udesno od fissurae sagittalis dextre. Na ovom delu se nalaze otisci organa na koje jetra naleže: impressio renalis i impressio suprarenalis.
Lobus sinister leži ulevo od fissurae sagittalis sinistre. Na ovom delu se nalaze sledeći otisci: impressio gastrica i impressio oesophageales.
Lobus quadratus se nalazi između fissurae sagittalis dexter et sinister, a ispred portae hepatis.
Lobus caudatus se nalazi između fissurae sagittalis dexter et sinister, a iza portae hepatis. Ovde naleže vesica biliaris.
Margo inferior odvaja napred facies diaphragmatica od facies viscelaris.
Margo posteriori  odvaja pozadi dijafragmatičnu od viscelarne strane jetre.

 

3. GRAĐA JETRE

Jetru obavija viscearni peritoneum, koji gradi tunicu serosu. Ispod tunicae serosae se nalazi tunica fibrosa, od čije duboke strane polaze produžeci koji ulaze u parenhim jetre i dele ga na režnjeve (lobi) i režnjiće (lobuli). Jetrin režnjić grade hepatociti, raspoređene radijalno od centra režnjića, ka periferiji. Kroz centralni deo režnjića prolazi v. centralis lobuli.

Izmedju susednih lobulosa nalaze se spatia interlobularia ili Kiernanovi prostori, kroz koje prolaze interglobularne grane v. portae i a. hepaticae propriae, kao i inerglobularni žučni kanalić.

Spoljni izgled jetre pokazuje na njenoj gornjoj strani dvalobusa. Međutim, krvni sudoi i žučnik putevi unutar jetrinog parenhima ne dele se po lobusima, nego se dele prvo po delovima jetre, a zatim unutar svakog dela, dele se po segmentima.

Partes jetre su: pars hepatis sinistra pars heptis dextra. Granicu između desnog i levog dela jetre predstavlja desna sagitalna pukotina na donjoj strani jetre.Parenhim jetre je podeljen na segmente, svaki segment jetre je moguće hirurški odstraniti, kao i da se vrši delimična transplatacija jetre.

 

4. BOLESTI JETRE

 

Kod većine zdravih ljudi, jetra je samo još jedan od mnogih organa koji funkcionišu nezavisno od našeg uticaja i pod našim percepcijskim radarom. Međutim, ovaj moćni organ je odgovoran za varenje hrane, kao i eliminaciju toksičnih supstanci iz tela, pored brojnih drugih važnih uloga. Jetra takođe pomaže u zaštiti našeg organizma od infekcije, plus skladišti energiju – što je čini važnim organom za mnoge aspekte zdravlja.

Kada ovaj vitalni organ prestane da funkcioniše pravilno, fokusiranje na zdravlje jetre može postati pitanje života i smrti. Postoji mnogo različitih vrsta bolesti jetre, ali ukoliko se ne dijagnostikuju i ne leče, mogu biti štetne i potencijalno smrtonosne.

Budući na ozbiljnost mogućih bolesti jetre i komplikacija insuficijencije jetre, važno je biti  svesan znakova upozorenja koje organizam šalje.  U ranim fazama problema sa jetrom često postoje simptomi.

Znaci i simptomi oboljenja jetre mogu uključivati:

  1. Žućkasta koža i beonjače očiju (žutica)
  2. Hronični zamor ili prekomeran umor
  3. Bol i otok u stomaku (naročito sa donje desne strane)
  4. Edem ili otok nogu i članaka
  5. Neobjašnjiv svrab kože
  6. Tamna boja urina
  7. Bledo bela stolica ili krvava ili boje katrana
  8. Mučnina ili povraćanje
  9. Gubitak apetita
  10. Tendencija za lako stvaranje modrica

Postoje neki slučajevi kada su simptomi tako blagi ili nespecifični, tako da osnovno stanje jetre ostane zanemareno ili nezapaženo. Kako napreduje insuficijencija jetre, simptomi mogu postati ozbiljniji.

 

5. UZROCI OBOLJENJA

 

Postoji mnogo različitih bolesti jetre i načina za razvoj insuficijencije jetre, koji zahtevaju hirurgiju. Ove bolesti i generalno disfunkcija jetre mogu imati genetsku pozadinu (nasleđuju se), ili mogu biti rezultat virusne infekcije (hepatitis A, B i C).

Takođe postoji i autoimuni hepatitis, kada organizam napada sopstvene ćelije jetre, bez poznatog uzroka. Prekomerna težina i klinički dijagnostikovana gojaznost mogu takođe doprineti oštećenju jetre. Upala i ožiljci uzrokovani parazitima i/ili virusima, kancerom ili čak usled preterane upotrebe lekova – mogu dovesti do problema sa jetrom.

Najveći uzrok bolesti jetre je svakako prekomerna konzumacija alkohola, pa se tako razvija tzv. alkoholna bolest jetre.

Dodatni faktori koji povećavaju rizik od oboljenja jetre uključuju:

– Tetovaže i/ili pirsing na telu

– Primanje transfuzije krvi pre 1992. godine

– Kontakt sa krvlju i telesnim tečnostima drugih ljudi

– Nezaštićeni polni odnosi

– Izlaganje određenim hemikalijama ili toksinima

– Dijabetes

 

6. DIJAGNOZA

 

Kako bi procenio stepen oštećenja i utvrdio da li je vreme za operaciju jetre, lekar će verovatno izvesti kombinaciju sledećih testova, uključujući:

 

  • kompletnu krvnu sliku uz hepatogram (analiza jetrenih enzima transaminaza kao što su ALT i AST, alkalne fosfataze, amilaze, bilirubin)
  • testiranje funkcije jetre, uz fizički pregled
  • skener (CT) abdomena
  • abdominalni ultrazvuk
  • magnetna rezonanca
  • biopsija tkiva.

 

7. KOMPLIKACIJE OBOLJENJA

 

Kada oštećenje jetre postane hronično, oboljenje jetre može dovesti do ožiljaka, što je poznatije i kao ciroza jetre. Ovo stanje može na kraju dovesti do otkazivanja rada jetre, što često dovodi do smrti.
Ciroza može takođe dovesti do raka jetre. Kod nekih ljudi, simptomi ciroze su prvi znaci oboljenja jetre. Srećom, rak jetre se smatra retkim i često se leči uklanjanjem dela jetre, transplantacijom, hemoterapijom i/ili zračenjem.

8. LEČENJE BOLESTI JETRE

 

Kao i kod većine stanja, lečenje bolesti jetre varira u zavisnosti od specifične dijagnoze i faze progresije bolesti kod svakog pojedinca. Što pre se otkrije problem, to su bolje šanse za izlečenje. Bolesti jetre u ranoj fazi se čak mogu rešiti modifikacijama u načinu života, kao što su prestanak konzumiranja alkohola, zdrava ishrana i gubitak težine (ukoliko je to potrebno). Više naprednija progresija bolesti jetre, rak jetre ili druge ozbiljne komplikacije će zahtevati operaciju jetre, upotrebu određenih lekova i druge metode lečenja.

Jetra je jedini organ koji ima sposobnost regeneracije, otklanjanjem uzroka promena. Ukoliko nije došlo do ciroze, promene se mogu povući i enzimi jetre vratiti u normalu.

9. PREVENCIJA BOLESTI JETRE

 

Uz redukovanje kalorija, da bi jetra bila zdrava, potrebno je smanjiti prerađene namirnice, posebno one koje sadrže proste ugljene hidrate: beli hleb, testenine, krompir, kukuruz, beli pirinač i koncentrovani šećer u napicima. Važno je i da se smanji unošenje masnoća, posebno zasićenih masnih kiselina – margarin, puter, pavlaka, da se jela pripremaju na pari, grilu, kuvanjem, uz minimalnu količinu maslinovog ulja. Preporučuju se voće, povrće, belance, bela riba, sir od obranog mleka, piletina, ćuretina, teletina, optimalne količine vode, čajevi od mente i čička. Naučna istraživanja su pokazala da su određeni antioksidansi, biljke i suplementi korisni i mogu da pomognu u regeneraciji ćelija jetre. Grejpfrut je u toj grupi jer sadrži vitamin C, koji se, uz vitamin E, smatra bitnim antioksidansom. Za “čišćenje” jetre se koriste biljke: gospin trn (sikavica, divlja artičoka), žuti šipak, maslačak, kleka, crna rotkva. Važni su i oligoelementi: selen, cink, omega 3 masne kiseline. Suplementi koji se nalaze u prodaji su testirani, ne mogu da budu štetni, ali koliko zaista pomažu ne možemo tačno da procenimo.

 

10. OPERACIJA JETRE

 

Hirurgija za uklanjanje dela jetre naziva se delimična hepatektomija. Ova operacija se smatra optimalnom ukoliko postoji tumor koji nije prerastao u krvne sudove. To je opcija kod pacijenata sa dobrom funkcijom jetre, koji su dovoljno vitalni za operaciju.

Česta je upotreba ultrazvuka i skenera tokom operacije jetre, čak i prilikom same resekcije. Danas se delimična hepatektomija smatra primarnom opcijom u odnosu na obimnu resekciju, u cilju očuvanja što većeg dela parenhima jetre.

Ljudi sa cirozom jetre mogu na operaciju samo ako su se na taj postupak odlučili na vreme i još uvek imaju razuman obim funkcije jetre. Ova funkcija se često određuje dodeljivanjem Child-Pugh skora, što je merilo ciroze na osnovu određenih laboratorijskih testova i simptoma.

Kada je u pitanju operacija jetre, prosečno vreme boravka u bolnici je 14 dana.
Mogući rizici i neželjeni efekti: resekcija jetre je velika i veoma ozbiljna operacija koju mogu obavljati samo stručni i iskusni hirurzi. Činjenica je da mnogo krvi prolazi kroz jetru, a krvarenje posle operacije predstavlja veliku zabrinutost. Drugi mogući problemi su slični onima koji se mogu videti kod drugih većih operacija i mogu uključivati infekcije, komplikacije od anestezije, krvni ugrušak i pneumoniju.

 

11. POSTOPERATIVNI POSTUPAK

 

Prvog dana nakon operacije jetre pacijent dobija samo tečnu hranu, a 10-tak dana nakon toga mora biti na dijeti, koja podrazumeva apstiniranje od jake i masne hrane, alkohola, kafe, gaziranih pića i svega što izaziva nadimanje.

U periodu od 2-3 meseca potrebno je da izbegava masnoće i jaja, i obično nema drugih zabrana u ishrani. Izuzetak su pacijenti koji etentualno imaju neke prateće bolesti (kolitis, ulkuse i sl…), i koji će dobiti detaljne instrukcije o daljem režimu ishrane i načinu života.

Postoperativni oporavak traje 2 do 3 meseca.

 

12. ZAKLJUČAK

Nakon svega ovoga navedenog, možemo doći do zaključka da moramo voditi računa kako treba da se ophodimo prema ovom organu. Na koji način jetra funkcionise u nasem organizmu zavisi prevashodno od nas samih.

13. LITERATURA

 

 

 

Seminarski rad

Predmet: Anatomija

Tema: Jetra

Student: Aleksandra Nikolić

Mentor: Prof. dr Olivera Matović

Beograd, 2019.

 

POSTANI I TI ESTETIČAR - KOZMETIČAR

Više informacija na telefon 0607237853