Select Page

Elektoforeza vitamina C - tema predavanja na smeru estetičar-kozmetičar II godina

Elektoforeza vitamina C

 Tema na predavanju prve godine smera estetičar-kozmetičar je bila tema Elektroforeza vitamina C. Redovnim tretmanima mozemo preventivno delovati na problem kuperoze i rozacee.

Studenti su prakticno primenjivali elektroforezu vitamina C.

Više informacije o smeru estetičar-kozmetičar možete pogledati OVDE

Vitamin C (Elektroforeza)

Vitamin C (L-askorbinska kiselina, L-askorbat) je vitamin kod ljudi i više životinjskih vrsta. U živim organizmima askorbat deluje kao antioksidans, te štiti telo od oksidatovnog stresa.On je isto tako kofaktor u najmanje šest enzimskih reakcija, među kojima je nekoliko reakcija kolagenske sinteze, čija disfunkcionalnost se manifestuje simptomima skorbuta. Kod životinja su ove reakcije posebno važne pri zarastanju rana i za sprečavanje krvarenja iz kapilara.

Askorbat (jon askorbinske kiseline) je neophodan u nizu esencijalnih metaboličkih reakcija kod svih životinja i biljaka. Njega formira velika većina živih organizama, sa primetnim izuzetakom grupe sisara, među kojima je većina slepih miševa, zamorci, kapibare, i jedan od dva glavna podreda primata, antropoidi (suvonosni majmuni) (tarsijeri, majmuni, čovekoliki majmuni, i ljudi). Askorbinsku kiselinu isto tako ne sintetišu pojedine vrste ptica i riba. Svim vrstama koje nemaju sposobnost sinteze vitamina C, neophodno je da ga unesu putem ishrane. Dugotrani deficit ovog vitamina se manifestuje razvojem skorbuta.Vitamin C je jedan od najšire korišćenih prehrambenih aditiva.

Širina opsega njegovog dejstva, kao i preporučljiva dnevna doza, su teme tekućih debata. Preporučene doze se kreću u opsegu od 45 do 400 mg na dan.

Biološki značaj

Vitamin C je čist L-enantiomer askorbata, dok suprotni D-enantiomer nema fiziološkog značaja. L-askorbat je jak redukujući agens. Kad deluje u tom svojstvu, on se konvertuje u oksidovani oblik, L-dehidroaskorbat. L-dehidroaskorbat se može zatim redukovati nazad u aktivnu L-askorbatnu formu dejstvom enzima i glutationa u telu. Tokom ovog procesa formira se radikal semidehidroaskorbinske kiseline. Slobodni radikal askorbata slabo reaguje sa kiseonikom, tako da se ne formira superoksid. Umesto toga dva radikala semidehidroaskorbata reaguju i formiraju jedan askorbat i jedan dehidroaskorbat. Uz pomoć glutationa, dehidroksiaskorbat se konvertuje nazad u askorbat. Prisustvo glutationa je esencijalno, jer on omogućava obnavljanje askorbata i poboljšava antioksidansni kapacitet krvi. Bez njega ne bi dolazilo do konverzije dehidroksiaskorbata nazad u askorbat.

L-askorbat je slaba šećerna kiselina. On je strukturno srodan sa glukozom. Askorbat se prirodno javlja vezan bilo za vodonični jon, dajući askorbinsku kiselinu, ili za metalni jon, formirajući mineralni askorbat.