DIABETES

AKADEMIJA ZA KOZMETIKU I KOZMETOLOGIJU PURITY

 

 

NUTRICIONISTIČKI KURS: ISHRANA

 

 

 

 

 

Dijabetes

 

 

SEMINARSKI RAD

 

 

 

 

 

Student: Safa Filipović                                                                Prof. Dr. Momčilo Matić

 

Sarajevo, 2018.

 

 

 

SADRŽAJ:

1. ……………………………………………………………………………………….. 1
2. Inzulin …………………………………………………………… …………………………. 2
3. Komplikacije šećerne bolesti ………………………………………………………… 3
4. Dijagnoza šećerne bolesti …………………………………………………………….. 4
5. Farmakoterapija dijabetesa ………………………………………………………… 4
6. Zaključak…………………………………………………………………………………. 5
7. …………………………………………………………………………………6

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1. UVOD

Dijabetes ili šećerna bolest je poremećaj razine šećera u krvi koji nadastaje kada gušterača prestane djelimično ili u potpunosti da porizvodi hormon inzulin. Dijabetesom je najčešće zahvaćen vaskularni i živčani sistem, bubrezi, te mrežnica oka.

Laboratorijska dijagnostika ima veliku ulogu u otkiravanju, te praćenju bolesti. U današnjem svijetu postoje jednostavne metode sa kojima se na brz način može dijagnosticirati šećerna bolest.

Dijabetes se može liječiti na razne načine, na početku tabletama i pravilnom ishranom, a kasnije i injekvijama hormona inzulina. Dijabetes je hronična bolest od koje oboljevaju osobe svake dobi, , neovisno o spolu.

Postoje četiri podjele dijabetesa:

• Dijabetes tipa 1
• Dijabetes tipa 2
• Ostali specifični tipovi
• Gestacijski dijabetes

Komplikacije dijabetesa mogu biti akutne i hronične. U akutne komplikacije spadaju: hipoglikemija, ketoacidoza, hiperosmolarna koma, laktična acidoza. U hronične komplikacije spadaju: retinopatija, nefropatija, neuropatija, bolesti srca i krvnih žila, ulkus stopala.

 

 

 

 

 

 

 

 

2. Inzulin

Inzulin je hormon koji se luči iz beta ćelija gušterače. Ukoliko u krvi imamo visoke razine glukoze beta ćelije gušterače povećavaju opuštanje inzulina u krv. U tom momentu inzulin kola organizmomu, te u kratkom vremenskom roku tjera stanice mišića i jetre da prerađuju glukozu u krvi.

Nakon što osoba postane dijabetičar, proizvodanj inzulina se smanji ili potpuno nestane. To može biti fatalno, jer se glukoza u krvi ne pretvara u energiju koja tijelu treba. Zbog toga, dijebetičari trebaju inzulin i lijekove koji kontrolišu razinu glukoze u krvi, te omogućavaju pacijentima normalan život.

Inzulinsko liječenje  ima i svoje komplikacije, a jedna od najčešćih je hipoglikemija. Hipoglikemiju uzrokuje prekomjerna doza inzulina, povišene bioraspoloživosti izulina, povećana osjetljivost na inzulin, neodgovarajuća prehrana, te alkohol. Simptomi hipoglikemije se manifestuju ubrzanom respiracijom, znojenjem, bljedilom kože, tahikardijom, tremorom i jakim osjećajem gladi.

Inzulin se daje na više načina i to: supkutana primjena iglama i štrcaljkama, supkutana primjena Pen sistema, inzulinska pumpa, inhalacije, te intravenska primjena u hitnim slučajevima. Ubrizgava se u masno tkivo ispod kože, nikada u mišić ili direktno u krvotok. Ne može se davati u obliku tableta, jer bi ga želudac probavio.

Pored inzulina, postoje i drugi hormoni za regulaciju metabolizma ugljikohidrata, a to su:

• hormon rasta koji djeluje u stanicama na procese koji rezultiraju povećanom sintezom proteina, te smanjenom razgradnjom proteina;
• glukagon je hormon gušterače koji duejluje u metabolizmu ugljikohidrata. Glukagon omogućuje ulaz glukoze u stanice;
• kortizol je steroidni hormon kore nadbubrežne žlijezde, koji sudjeluje u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina, te ima ulogu pri stresu i upali i djeluje na brojne sustave u tijelu čovjeka;
• tiroksin stimulira glikogenolizu i povećava crijevnu apsorpciju glukoze;
• ljudski placetni laktogen je polipeptid kojeg luči posteljica.

 

3. Komplikacije šećerne bolesti

Komplikacije šećerne bolesti možemo da podijelimo na:

1. Akutne – koje nastaju brzo, te zahtjevaju hitnu intervenciju
2. Hronične – koje nastaju polako, godinama bez simptoma, ali imaju za posljedicu trajno oštećenje pojedinih organa, pa čak i njihovo potpuno uništavanje.

 

Akutne komplikacije su: hipoglikemija, dijabetička ketocidoza, laktatna acidoza i hiperosmolalna koma.

• Hipoglikemija je česta akutna komplikacija kod osoba sa tipom šećerne bolesti tipa 1
• Dijabetička ketoacidoza nastaje kao posljedica manjka inzulina i relativnog ili apsolutnog viška glukagona
• Laktalna acidoza je posljedica pojačanog stvaranja ili smanjenjenog iskorištavanja laktata koji je krajnji produkt aneorobnog metabolizma glukoze, te nastaje kao posljedicanedostatka kisika
• Hiperosmolalna koma pojavlljuje se kod osoba starije dobi, te kod šećerne bolesti tipa 2

 

Hronične komplikacije šećerne bolesti nastaju kao posljedica slabe metaboličke kontrole bolesti, tj. dugotrajne hiperglikemije.

 

 

 

 

 

 

 

4. Dijagnoza šećerne bolesti

Dijagnoza šećerne bolesti postavlja se prvenstveno potvrdom hiperglikemije. Kako bismo postavili dijagnozu glukozu treba mjeriti u venskoj plazmi.

5. Farmakoterapija dijabetesa

 

Pacijentima kojima je potvrđena šećerna bolest se pristupa individualnim načinom liječenja, te se određuje individualna terapija. Važan faktor u liječenju djabetese je edukovanje kako pacijenta, tako i njegovih bliskih osoba.

Ukoliko je pacijent dobro educiran on drži svoju bolest pod kontrolom, a dijabetolog mu tu daje smjernice kako da se liječi.

Postoji pet osnovnih načela u liječenju dijabetesa, a to su:

1. Edukacija bolesnika
2. Tjelesna aktivnost
3. Uravnotežena prehrana
4. Samokontrola glukoze u krvi i urinu
5. Lijekovi za liječenje dijabetesa

 

Tjelesna aktivnost je vrlo važna, jer pospješuje cirkulaciju krvi, te poveeva potrošnju glukoze u mišićima. Svim dijabetičarima se preporučuje fizička aktivnost primjerena njihovim godinama, kondiciji i drugim faktorima. Preporučuje se lagana šetnja, vježbe u kojima se jača veća grupa mišića, ples, vožnja biciklom, te aktivno bavljenje sportom.

 

 

 

 

 

6. ZAKLJUČAK

• Dijabetes ili šećerna bolest je poremećaj razine šećera u krvi koji nadastaje kada gušterača prestane djelimično ili u potpunosti da porizvodi hormon inzulin.
• Dijabetes se može liječiti na razne načine, na početku tabletama i pravilnom ishranom, a kasnije i injekvijama hormona inzulina.
• Dijabetes je hronična bolest od koje oboljevaju osobe svake dobi, neovisno o spolu.
• Postoje četiri podjele dijabetesa.
• Komplikacije dijabetesa mogu biti akutne i hronične. U akutne komplikacije spadaju: hipoglikemija, ketoacidoza, hiperosmolarna koma, laktična acidoza. U hronične komplikacije spadaju: retinopatija, nefropatija, neuropatija, bolesti srca i krvnih žila, ulkus stopala.
• Inzulin je hormon koji se luči iz beta ćelija gušterače. Ukoliko u krvi imamo visoke razine glukoze beta ćelije gušterače povećavaju opuštanje inzulina u krv.
• Nakon što osoba postane dijabetičar, proizvodanja inzulina se smanji ili potpuno nestane. To može biti fatalno, jer se glukoza u krvi ne pretvara u energiju koja tijelu treba.
• Inzulinsko liječenje ima i svoje komplikacije, a jedna od najčešćih je hipoglikemija.
• Hipoglikemiju uzrokuje prekomjerna doza inzulina, povišene bioraspoloživosti inzulina, povećana osjetljivost na inzulin, neodgovarajuća prehrana, te alkohol. Simptomi hipoglikemije se manifestuju ubrzanom respiracijom, znojenjem, bljedilom kože, tahikardijom, tremorom i jakim osjećajem gladi.
• Inzulin se daje na više načina i to: supkutana primjena iglama i štrcaljkama, supkutana primjena Pen sistema, inzulinska pumpa, inhalacije, te intravenska primjena u hitnim slučajevima. Ubrizgava se u masno tkivo ispod kože, nikada u mišić ili direktno u krvotok.
• Pored inzulina, postoje i drugi hormoni za regulaciju metabolizma ugljikohidrata.
• Dijagnoza šećerne bolesti postavlja se prvenstveno potvrdom hiperglikemije.
• Važan faktor u liječenju djabetese je edukovanje kako pacijenta, tako i njegovih bliskih osoba.
• Ukoliko je pacijent dobro educiran on drži svoju bolest pod kontrolom, a dijabetolog mu tu daje smjernice kako da se liječi.
• Postoji pet osnovnih načela u liječenju dijabetesa, a to su:

1. Edukacija bolesnika
2. Tjelesna aktivnost
3. Uravnotežena prehrana
4. Samokontrola glukoze u krvi i urinu
5. Lijekovi za liječenje dijabetesa

 

• Tjelesna aktivnost je vrlo važna, jer pospješuje cirkulaciju krvi, te povećava potrošnju glukoze u mišićima. Svim dijabetičarima se preporučuje fizička aktivnost primjerena njihovim godinama, kondiciji i drugim faktorima.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Literatura:

• Lalić N.M, Zamaklar M., Pantelinac P., Zdravković D., Bajović Lj., Kostić N., Kocić R., Stefanović M., Negovanović V. Nacionalni komitet za izradu Vodiča kliničke prakse u srbiji, Diabetes >Mellitus (Online). 2002. Dostupno na: http://porodicnamedicina.com/download/diabetes.pdf (15.01.2018.)
• Ministarstvo zdravstva Kantona sarajevo, Vodič za diabetes mellitus (Online). 2005. Dostuno na: http://mz.ks.gov.ba/sites/mz.ks.gov.ba/files/MZ-Vodic%20za%20melitus.pdf. (15.01.2018.)
• Heljić B i sar. Vodič za diabetes mellitus. Sarajevo: Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta u sarajevu, 2005.
• Rang H.P, Dale M. M, RitterJ.M, Moore P.K. Farmakologija. Peto izdanje. Beograd: Data Status. 2005.
• Piljac A, Metelko Ž. Inzulinska terapija u liječenju šećerne bolesti. Medix. 2009; 80/81: 116-121
• Vrhovac B, Jakšić B, Reiner Ž, Vucelić B. Interna medicina. 4. Izdanje Zagreb: Naklada Ljevak. 2008.
• org Inzulin i lijekovi/ Udruženje dijabetičara Kantona Sarajevo (online). 2015. Dostupno na: http://www.diabeta.net/insulin-2/mesta-ubrizgavaba-insulina (15.01.2018.)
• Walker R., Whittlesea C., Clinical Pharmacy and Therapeutics, 2012 Elsevier Ltd.
• Obarčanin E. Farmaceutska njega pacijenata oboljelih od dijabetes mellitusa. Tuzla. (Online). 2014. Dostupno na: http://www.google.ba/search?sclient=psy&site=%3B%3D&source=hp&ei=IyB3VtP1O6KfyAOYvLjBQ&q=oralni+hipoglemizantni+lijekovi&oq=oralni+ hipoglemizantni+lijekovi&gs_1=hp.3…791.13586.0.13808.41.4.6.31.37.0.235.493.0j2j1..3.0….0…1ac.1.64.hp..38.3.492.269ttQbCWqk&gws_rd=cr#q=emina+obracabnin+farmaceutska+njega+i+dijabetes+melitus (15.01.2018.)
• Gazić N., Šećerna bolest (online). 2016. Dostupno na: http://www.drgazic.com.ba/works/OGzRKYEv.pdf. (15.01.2018)