ART POP SA NASTAVE SCENSKE ŠMINKE
ART POP
Strip
Strip je priča predstavljena nizom slika praćenih tekstualnim dijalogom i objašnjenjima. U skorije vreme postoje i stripovi samo u slikama, bez teksta.
Danas se obično strip smatra vrstom umetnosti, čak je poznat i kao „deveta umetnost“ i kategoriše se da pripada likovnim, dramskim i književnim vrstama umetnosti. Međutim, postoje teoretičari koji se ne slažu s tim i strip smatraju narativnom, ali ne i književnom formom.
Razlikuju se više žanrova stripa: naučna fantastika, fantastika, superheroji, vestern, pustolovni, horor, erotski, komični i kriminalistički strip.
Istorijat
Koreni likovnog pripovedanja nalaze se u pećinskom slikarstvu evropskog gornjeg paleolita, da bi kroz istoriju strip dobio više svojih oblika: narodne grafike, freske, žitijne ikone, novinski strip, stripske sveske i albumi, murali i veb-strip.
Začetkom stripa se smatra još Trajanov stub na kom je uklesan niz slika koji čini priču, a slične tvorevine su pronađene i u Staroj Grčkoj i Starom Egiptu u hijeroglifima i na tapiserijama. Sa pronalaskom štamparske prese počeo je da se razvija i crtež uz tekst. U početku su slike bile isključivo verskog karaktera, da bi u 17. i 18. veku strip postao pretežno satiričan i komičan.
Moderni svetski strip je počeo da se formira u današnjem obliku sredinom 19. veka. Strip se danas u nekim zemljama kao što su Francuska, Italija, SAD, Japan, Srbija i druge zemlje bivše SFRJ, tretira kao visoka umetnička forma, društveno je omiljen i izučava se na akademskom nivou.
Najstariji nacrtani superheroj je Supermen koji je nastao u prvoj strip knjizi 1938. godine. Nacrtao ga je Džo Šuster, a doradio Džeri Sigl. Supermen je ubrzo postao vrlo popularan, a u stripove je uveden novi žanr sa superherojima. Veliku popularnost je stekao i strip sa Piterom Parkerom, koji je bio srednjoškolski štreber, a nakon ujeda radioaktivnog pauka se stransformisao u Spajdermena, čoveka pauka. Strip sa Spajdermenom je izašao 1962. godine, a kreirao ga je Stiv Ditko. Jedan od najpoznatijih crtača stripova je Alan Mur, dok je Frenk Miler poznat po mračnim stripovima. Stripovi su nekad poslužili i kao osnove filmova, kao što je režiser Robert Rodrigez snimio film po stripuGrad greha.
Strip u svetu
Danas postoje tri glavna centra stripa koja imaju potpuno različite tradicije i nastanak stripa. Centri se dele prema državama i razlikujemo centre u Francuskoj i Belgiji, u Japanu iSAD.